Trampova administracija, u pripremama za moguću eskalaciju sukoba i potencijalno slanje kopnenih trupa u Iran, započela je intenzivne kontakte s iranskom domaćom opozicijom.
Glavni cilj je izazivanje unutrašnje pobune protiv vlade u Teheranu, a u centru ove američke strategije našli su se Kurdi, pred koje je američki predsjednik Donald Tramp stavio brutalan ultimatum.
Kako tvrde dobro upućeni izvori Washington Posta, Tramp je ove sedmice obavio niz telefonskih razgovora s liderima kurdske manjine u Iranu i susjednom Iraku.
Ponuda Vašingtona zvuči primamljivo – značajna američka vazdušna podrška i druga logistička pomoć za iranske Kurde kako bi preuzeli kontrolu nad dijelovima zapadnog Irana. Međutim, iza te ponude krije se teška politička ucjena.
“Morate izabrati stranu”
Viši zvaničnik Patriotske unije Kurdistana (PUK), jedne od dvije glavne političke stranke u iračkom Kurdistanu, pod uslovom anonimnosti otkrio je detalje Trampovog razgovora s liderom PUK-a Bafelom Talabanijem.
“Američki zahtjev iračkim Kurdima je da otvore put i ne opstruiraju iranske kurdske grupe koje se mobilizuju u Iraku, te da im pruže logističku podršku”, rekao je zvaničnik.
No, Trampov ton nije ostavio nimalo prostora za diplomatsko balansiranje.
“Tramp je bio jasan u svom pozivu. Rekao nam je da Kurdi moraju izabrati stranu u ovoj bici – ili ste s Amerikom i Izraelom, ili s Iranom”, izjavio je zvaničnik. Ovu verziju događaja potvrdio je i visoki zvaničnik Kurdske demokratske stranke (KDP), čijeg je lidera Masuda Barzanija Tramp takođe kontaktirao.
U isto vrijeme, Tramp je razgovarao i s Mustafom Hidžrijem, šefom najstarije iranske kurdske opozicione stranke (PDKI). Ova stranka je dio novoformirane koalicije šest kurdskih partija koje su nedavno pozvale sve iranske vojnike, posebno one u Kurdistanu, da napuste svoje baze i uskrate podršku iranskim represivnim snagama.
Iako su ovakve američke akcije direktan poziv na rušenje vlasti, Kurdi su izuzetno oprezni. Irački Kurdi već dugo pružaju utočište svojim sunarodnicima iz Irana, ali pod strogim uslovom da ne kuju zavjere protiv Teherana s njihove teritorije. Ako američko-izraelski plan propadne, irački Kurdi rizikuju uništenje krhkog mira koji imaju s Iranom.
Istorija izdaje
Skepticizam je opravdan i zbog američke istorije odnosa prema Kurdima.
“Da li se naši interesi mogu poklopiti? Apsolutno”, rekao je jedan američki zvaničnik, ali je dodao da će Kurdi vjerovatno čekati da vide “u kojem smjeru puše vjetar”.
Kurdi, kojih u Iranu ima oko 10 miliona, često su se osjećali izdanim od Vašingtona. Najsvježiji primjer je američko povlačenje podrške Sirijskim demokratskim snagama (SDF), dugogodišnjem partneru u borbi protiv ISIL-a.
“Nalazimo se u vrlo osjetljivoj poziciji. Ako ova kopnena ofanziva iranskih Kurda propadne, ne znamo kakva bi bila reakcija Irana protiv kurdske regije u Iraku. U isto vrijeme, ne možemo jednostavno odbiti Trampov zahtjev, posebno kada on lično zove i to traži”, priznao je zvaničnik PUK-a.
Dok se Kurdi premišljaju, Izrael već uveliko priprema teren za mogući ustanak. Prema riječima Henrija Barkija, stručnjaka za kurdska pitanja iz Vijeća za spoljne odnose, Izrael “vrlo sistematski bombarduje vojne položaje u iranskom Kurdistanu”, nanoseći ogromnu štetu iranskim vojnim kapacitetima. Američki udari su, s druge strane, fokusirani na jug zemlje.
Iran je itekako svjestan šta se sprema. Iranski državni mediji već su počeli izvještavati o “preventivnim” udarima na mete u iračkom Kurdistanu, tvrdeći da grupe koje podržava SAD namjeravaju ući u Iran i izvršiti terorističke napade.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči već je telefonski “upozorio” iračko-kurdske lidere Talabanija i Barzanija, podsjećajući ih na sporazum iz prošle godine kojim su se irački Kurdi obavezali da će čuvati granicu od upada spoljnih elemenata. Obje strane su nakon razgovora izdale diplomatska saopštenja o važnosti “očuvanja stabilnosti” i “zaštite granica”, pokušavajući smiriti tenzije.
Komentariši