Nakon izraelsko – američkog napada na Iran i zatvaranja Ormuškog moreuza preko kojeg prolazi petina svjetske nafte i plina, nije pitanje hoće li ti energenti poskupiti, već koliko. U prvom redu nafta.
Samo dan nakon početka sukoba, nafta je poskupila šest posto i prema najnovijim podacima cijena sirove nafte po barelu za maj dostigla je 78,48 dolara po barelu.
Blokada Ormuškog moreuza i 15 miliona barela dnevno
“Na tržište nafte utiče obustava plovidbe kroz Ormuški moreuz, što sprječava 15 miliona barela sirove nafte dnevnog da stigne na tržište”, rekao je Horhe Leon šef Ristad enerdži, kompanije za geopolitičke analize.
Inače, sam Iran, proizvodi tri do četiri posto globalne proizvodnje nafte, i to ne može toliko uticati na cijenu, međutim njegova blokada i blizina Ormuškog moreuza već je napravila pometnju na globalnom tržištu.
Može li cijena preći 100 dolara po barelu?
Kroz taj moreuz trenutno prolazi petina svjetske potrošnje nafte. On je veza između Kuvajta, Omana, Bahreina, Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Indijskog okeana, i njegovo dugotrajno zatvaranje moglo bi dovesti do toga da cijene nafte prijeđu i psihološki prag od 100 dolara po barelu.
“Ako se sukob produži, odnosno ako počne uticati na snadbijevanje naftom zbog poremećaja u snadbijevanju iz Irana ili pokušaja Teherana da blokira moreuz, to bi moglo izazvati skok cijena nafte možda i na oko 100 dolara po barelu”, rekao je Viliam Jakson, glavni ekonomista za tržište u razvoju i kompaniji Capital Economics.
Pogođena postrojenja u Persijskom zalivu
Istovremeno, osim zatvaranja moreuza problem je i što bombe padaju širom Persijskog zaliva. Između ostalog i po naftnim postrojenjima. Jedno od tih postrojenja Saudi Armaco, državne naftna kompanije Saudijske Arabije i jedna od najvećih naftnih kompanija na svijetu pogođeno je i zatvoreno je.
Sky News Arabia je objavila i da je pogođeno jedno od najvažniji postrojenja, koje služi za preradu sirove nafte i izvoz miliona barela dnevno te ima ključnu ulogu na globalnom tržištu energenata.
Istovremeno, državna novinska agencija Kuvajta izvijestila je da je pogođena i rafinerija Mina al Ahmadi u ovoj zemlji. U eksploziji koja je uslijedila lakše su povrijeđena dva radnika koji su prevezeni u bolnicu.
Ograničene rezerve i neizvjesnost globalnog tržišta
Iran je već godinama prijetio da će zatvoriti Ormuški moreuz ali to nikada nije uradio upravo iz razloga što svoju naftu plasira tuda. Međutim, to je nakon napada uradio. To će spriječiti da na tržište stigne 15 miliona barela sirove nafte dnevnog, što je oko 30 posto globalne pomorske trgovine sirovom naftom.
Zaobilazni i alternativni putevi jednostavno nisu mogući. Njihovo korištenje dovelo bi do gubitka od osam do deset miliona barela sirove nafte dnevnog, procjenjuju u pojedinim kompanijama.
Zanimljivo, Saudijska Arabija posljednjih nekoliko sedmica povećala je izvoz sirove nafte, što su analitičari ocijenili kao pokušaj stvaranja zaliha prije američkih udara.
Kako prenosi DW, Saudijska Arabija isporučila je oko 7,3 miliona barela dnevnog u prvih 24 dana februara, što je najviše od aprila 2023. godine.
I Iran je takođe povećao izvoz nafte uoči pregovora sa SAD.
“Ali čak su i takve rezerve ograničene i osmišljene kako bi ublažile kratkoročne škove, a ne nadoknadile trajne strukturne poremećaje”, objasnili su iz kompanije Rystad Energy.
Od cijene nafte u velikoj mjeri zavisi u kojem pravcu će se kretati ekonomije širom svijeta. Sirova nafta je glavna ekonomska roba, a rast njene cijene podiže i cijene drugih dobara.
“Pravilo je da rast cijena nafte od pet posto u odnosu na prethodnu godinu obično dodaje oko 0,1 posto prosječnoj infalciji u velikim zemljama. Rast cijena Brenta na 100 dolara po barelu moglo bi dodati 0,6 do 0,7 posto globalnoj inflaciji”, rekao je Jackson, a prenosi DW.
Komentariši