Saveznici Ukrajine utrkuju se s vremenom kako bi ojačali pregovaračku poziciju Kijeva pred očekivani susret američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog lidera Vladimira Putina.
Prema pisanju Politica, među zapadnim diplomatama raste zabrinutost da bi dvojica lidera mogli postići sporazum o prekidu vatre koji bi mogao ugroziti sigurnost cijele Evrope.
Na predstojećem samitu u Briselu, evropski čelnici planiraju usaglasiti paket podrške predsjedniku Volodimiru Zelenskom, kako bi Ukrajina ušla u eventualne pregovore sa što jačom pozicijom. Kako navode izvori uključeni u pripreme sastanka, plan se oslanja na tri ključna stuba – povećanje finansijske pomoći Kijevu, dodatne isporuke oružja ukrajinskoj vojsci i novi talas sankcija usmjeren protiv ruske ekonomije.
Utrka među saveznicima
Ova diplomatska ofanziva uslijedila je nakon što je Trump ponovo promijenio ton o ratu, izjavivši da je otvoren za zamrzavanje sukoba duž trenutnih linija fronta – samo nekoliko sedmica nakon što je sugerisao da bi Ukrajina mogla povratiti svu svoju teritoriju. Njegove nove izjave izazvale su zabrinutost u Evropi da bi mogao natjerati Zelenskog da preda dio teritorije Rusiji, što bi, prema ocjenama evropskih zvaničnika, bilo katastrofalno ne samo za Ukrajinu nego i za cijeli kontinent.
„Vidimo napore predsjednika Trumpa da donese mir Ukrajini. Naravno, svi ti napori su dobrodošli, ali ne vidimo da Rusija zaista želi mir“, izjavila je visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas u Luksemburgu. „Rusija razumije samo snagu.“
Zelenski je najavio da će od evropskih partnera zatražiti isporuku krstarećih raketa dugog dometa Tomahawk za ukrajinsku vojsku, nakon što se iz Vašingtona vratio bez konkretne podrške.
Pored vojne pomoći, evropske zemlje se približavaju dogovoru o još dva elementa podrške: novom, 19. paketu sankcija usmjerenom na ruske finansijske kanale i planu da se zamrznuta ruska sredstva iskoriste za obezbjeđenje oko 140 milijardi eura za Ukrajinu. Ti fondovi, prema diplomatskim izvorima, Kijevu su prijeko potrebni i poslali bi signal Putinu da Ukrajina ima kapacitet da nastavi otpor najmanje još dvije godine.
Očekuje se da će se Zelenski liderima obratiti u četvrtak – uživo ili putem video linka – kako bi zatražio nastavak i jačanje evropske podrške.
„Čvrsto vjerujem da Ukrajina mora biti u najjačoj mogućoj poziciji prije, tokom i poslije bilo kakvog primirja i zato ove sedmice pozivam Koaliciju voljnih“, izjavio je britanski premijer Kir Starmer. „Moramo biti odlučni u našoj podršci Ukrajini i posvećen sam intenziviranju naših napora da osakatimo Putinovu ratnu mašineriju.“
Orbanov faktor
Samit Evropskog savjeta odvija se u sjeni najavljenog susreta Trumpa i Putina u Budimpešti, gdje bi se moglo razgovarati o uslovima mogućeg primirja. Taj susret dolazi nakon Trumpovog angažmana u posredovanju prekida vatre u Gazi.
Domaćin sastanka, mađarski premijer Viktor Orban, poznat je kao Trumpov saveznik i jedan od rijetkih evropskih lidera koji su zadržali bliske odnose s Putinom tokom rata, što već dugo izaziva negodovanje u Briselu. Orban je više puta blokirao uvođenje novih sankcija protiv Rusije i insistirao da „rat u Ukrajini nije evropski problem“.
Prema navodima jednog evropskog diplomate, pojedine zemlje planiraju lobirati da prisustvuju sastanku Trump–Putin, ali i da se za Zelenskog osigura mjesto za pregovaračkim stolom. Najveći strah evropskih vlada jeste da bi Trump mogao stati na Putinovu stranu i izvršiti pritisak na Kijev da prihvati ruske zahtjeve, što bi uključivalo i ustupanje teritorija na istoku zemlje.
Među diplomatama vlada i sumnja u iskrenost Putinovih najava o pregovorima, jer ih mnogi vide kao pokušaj kupovine vremena.
Neka Putin plati
Jedna od ključnih tema samita biće prijedlog da se 140 milijardi eura zamrznute ruske imovine u Evropi upotrijebi za tzv. „reparacijski kredit“ Ukrajini. Taj novac bi, prema planu, bio vraćen Rusiji samo u slučaju da Moskva u budućnosti pristane da plati ratnu odštetu.
Iako su pojedine zemlje, poput Belgije, izrazile zabrinutost zbog mogućih posljedica po finansijski sistem, očekuje se da će lideri EU odobriti da Evropska komisija pripremi pravni okvir za ovu odluku.
„Očekujemo da Evropski savjet ovdje donese političku odluku o korištenju ove zamrznute ruske imovine i ovlasti Komisiju da podnese odgovarajuće zakonske prijedloge“, rekao je jedan zvaničnik njemačke vlade.
U međuvremenu, Kallas je najavila da će EU vjerovatno usvojiti i 19. paket sankcija, usmjerenih na strane banke i kriptovalute koje Rusija koristi da zaobiđe postojeće mjere.
Strah od podjele zemlje
Glavni strah među evropskim vladama jeste mogućnost da Putin uvjeri Trumpa da pritisne Kijev da se odrekne dijela teritorije. Trump je već izjavio da bi rat trebalo „zamrznuti“ na sadašnjim linijama fronta, pri čemu bi, kako je rekao, „78 posto Donbasa ostalo u ruskim rukama“. „Ostavite to kako je sada, mogu kasnije da pregovaram o nečemu“, dodao je.
Jedan evropski diplomata upozorio je da bi takav scenario izazvao paniku, naročito u baltičkim državama, koje strahuju da bi upravo one mogle biti sljedeće mete ruskih ambicija. To bi, prema njegovim riječima, pokrenulo „masovno naoružavanje širom Evrope“.
Kaja Kallas je jasno poručila da EU ne bi smjela podržati nikakav dogovor koji bi značio odricanje Ukrajine od teritorije. „Svi kažu da je teritorijalni integritet važna vrijednost za koju se zalažemo. Moramo se toga držati, jer ako se samo odreknemo teritorija, to šalje poruku svima da možete jednostavno upotrijebiti silu protiv svojih susjeda i dobiti ono što želite“, zaključila je Kallas.
Komentariši