Centralna izborna komisija BiH zakazala je vanredne izbore za predsjednika Republike Srpske 23. novembra. Iako je u početku odbacivao mogućnost da se izbori uopšte održe, lider SNSD Milorad Dodik u posljednjim nastupima ističe da njegova stranka nema dilemu da na njima učestvuje.
Nakon potvrđene presude kojom mu je izrečena kazna od godinu dana zatvora i zabrana obavljanja funkcije predsjednika Srpske u trajanju od šest godina, Dodik je tvrdio da neće napustiti poziciju i da će institucije Republike Srpske spriječiti održavanje izbora. Ipak, u intervjuu za američke medije izjavio je da mu „nema nikakav problem s tim da neko iz stranke bude kandidovan na te izbore i da ih dobije“.
„Postoji jednoglasna odluka našeg parlamenta da se ide na referendum. Odluka Republike Srpske je da ne učestvuje u prijevremenim izborima, ali nemam nikakav problem s tim da neko iz SNSD bude kandidovan na te izbore i da ih dobije. Naša podrška je u ovom trenutku velika. Sama partija je blizu natpolovične većine, a moja podrška je 62 odsto“, rekao je Dodik.
Za razliku od vlasti, opozicija u Srpskoj ulazi u ovaj proces dezorijentisana i bez jasne strategije. I dalje je neizvjesno da li će opozicione stranke uspjeti da se dogovore o zajedničkom kandidatu koji bi mogao stati nasuprot SNSD-ovom imenu.
Najveća opoziciona partija, SDS, zaokupljena je internim sukobima. Umjesto razgovora o kandidatu, javnost svjedoči unutarstranačkim sporovima i podjelama. Istovremeno, Narodni front Jelene Trivić i Lista za pravdu i red Nebojše Vukanovića čekaju rasplet u SDS-u, ali ta stranka ni dva mjeseca nakon ostavke Milana Miličevića nije izabrala novog predsjednika.
Ni u PDP-u situacija nije usaglašena – dok predsjednik Draško Stanivuković najavljuje bojkot izbora, potpredsjednik stranke Igor Crnadak otvoreno se protivi takvom potezu.
Politički analitičar Radomir Nešković za Srpskainfo ocjenjuje da opozicija uopšte nije spremna za izbore. Po njemu, najveću odgovornost snosi SDS.
„Ovo čemu svjedočimo je najveći udar na SDS od njenog osnivanja. Ovo je veći udar nego onda kada je to radio Pedi Ešdaun sa svojom smjenom najviših funkcionera SDS. Tada su to bili spoljni udari. Ovo sada je kombinacija udara unutrašnjih karijerista i spoljnih mentora“, navodi Nešković.
On podsjeća da je SDS na prethodnim izborima osvojio 80.000 glasova, od čega više od četvrtine u Bijeljini, što daje značajnu težinu Ljubiši Petroviću. „Njegovi delegati, zajedno s ovima u Tesliću i Modriči, čine većinu. Oni bi izabrali Ljubišu Petrovića kao novog lidera, a to ovoj grupi, koja ruši SDS iznutra, nikako ne odgovara“, ističe Nešković i zaključuje da će, ukoliko stanje ostane nepromijenjeno, „novi predsjednik sigurno doći iz redova SNSD“.
Politička analitičarka Tanja Topić podsjeća da je kriza u opoziciji nastupila već ostavkom Milana Miličevića.
„U trenutku koji je bio izuzetno politički povoljan za sve opozicione stranke, a posebno za SDS kao najjaču, pravi se unutrašnji raskol i politička drama se premješta na njihov teren“, ocjenjuje Topićeva.
Ona naglašava da sjednica Glavnog odbora SDS u Doboju, na kojoj nije odlučeno o izborima za novog predsjednika, pokazuje dubinu podjela. „Kad ostatak opozicije čeka da imenujete svog kandidata, a i u vrijeme kad je lider PDP ‘pod sumnjom’, oni pružaju SNSD pojas za spasavanje?! U takvim okolnostima ne treba ni da čudi što će SNSD imati svog kandidata, jer može da se još više učvrsti u predvečerje izbora 2026. godine“, zaključuje Topićeva.
Komentariši