Sjedinjene Američke Države mjesecima pomažu Ukrajini u izvođenju napada na ruske energetske objekte, otkriva list Fajnenšel tajms, pozivajući se na više američkih i ukrajinskih zvaničnika. Prema njihovim navodima, riječ je o usklađenoj akciji s ciljem da se oslabi ruska privreda i primora Vladimir Putin na pregovore.
Američke obavještajne službe dijele s Kijevom precizne podatke koji omogućavaju pogotke u ključne energetske tačke duboko unutar Rusije – uključujući i naftne rafinerije udaljene stotinama kilometara od linije sukoba.
Ova podrška, koja do sada nije bila poznata javnosti, pojačana je tokom ljeta i postala je presudna za izvođenje napada koje je ranija Bajdenova administracija obeshrabrivala.
Ukrajinski udari doveli su do porasta cijena goriva u Rusiji, što je Moskvu primoralo da ograniči izvoz dizela i poveća uvoz goriva iz drugih zemalja.
Promjena kursa prema Moskvi
Promjena američkog pristupa dogodila se nakon telefonskog razgovora između predsjednika Donalda Trampa i ukrajinskog lidera Volodimira Zelenskog u julu. Dva izvora upoznata s razgovorom tvrde da je Tramp tada pitao Zelenskog može li Ukrajina izvesti udar na Moskvu ako Vašington odobri upotrebu oružja dugog dometa.
Prema tim izvorima, Tramp je tada izrazio podršku strategiji kojom bi „Rusi osjetili bol“ i bili natjerani na pregovore. Bijela kuća je kasnije saopštila da je predsjednik „samo postavio pitanje, a ne podsticao dalje nasilje“.
Ipak, izvori iz američkih i ukrajinskih struktura potvrđuju da su Sjedinjene Države od tada znatno povećale operativnu podršku Kijevu. Američka obavještajna pomoć obuhvata planiranje ruta, visina leta i vremenskih razmaka, kako bi ukrajinski napadi bespilotnim letjelicama mogli da zaobiđu rusku protivvazdušnu odbranu.
Sagovornici Fajnenšel tajmsa navode da je Vašington uključen u sve faze planiranja, dok američki zvaničnici priznaju da Ukrajina bira ciljeve, a SAD dostavljaju podatke o slabim tačkama objekata. Međutim, pojedini učesnici operacije tvrde da je Amerika ponekad i sama određivala prioritetne ciljeve, koristeći ukrajinske dronove kao „sredstvo za slabljenje ruske privrede“.
Od uzdržanosti do pune podrške
Trampova administracija je ranije bila uzdržana prema akcijama koje bi mogle dovesti do direktne eskalacije s Moskvom. No, njegovo razočaranje Putinom, posebno nakon neuspješnog samita na Aljasci, kako navode izvori, doprinijelo je promjeni kursa i većem američkom angažmanu.
Ova nova faza podrške oštro se razlikuje od ranijih mjeseci Trampovog drugog mandata, kada je privremeno obustavio razmjenu obavještajnih podataka i vojnu pomoć kako bi pritisnuo Kijev da započne mirovne pregovore.
Bijela kuća sada tvrdi da „rat nikada ne bi ni počeo“ da je Tramp bio na vlasti 2022. godine, te da on „nastoji da ga okonča“. Međutim, izvori iz obavještajnih i odbrambenih krugova odbili su da komentarišu detalje o američkoj ulozi u ukrajinskim napadima.
Ukrajinski dronovi pogađaju duboko u Rusiji
Ukrajina je posljednjih mjeseci izvela niz napada duboko unutar Rusije, koristeći domaće bespilotne letjelice i rakete. Predsjednik Zelenski izjavio je u srijedu da Ukrajina „sarađuje s američkim službama prvenstveno na odbrani zemlje“, ali nije komentarisao njihov doprinos ofanzivnim akcijama.
Prema njegovim riječima, uspjesi u „dubokim udarima“ rezultat su tehničkih poboljšanja i povećane domaće proizvodnje bespilotnih sistema.
„Naši dronovi, raketni sistemi i projektili postaju sve bolji i brojniji“, rekao je Zelenski.
Napade uglavnom izvode Služba bezbjednosti Ukrajine (SBU) i Oružane snage, posebno jedinice za bespilotne sisteme. SBU je prošle sedmice saopštila da je njena elitna jedinica „Alfa“ pogodila naftnu rafineriju Bašneft-UNPZ u Ufi, 1.400 kilometara od ukrajinske granice.
Riječ je o jednom od najvećih ruskih postrojenja koje snabdijeva vojsku gorivom i mazivima. To je bio treći napad na energetske objekte u ruskoj republici Baškortostan u proteklih mjesec dana.
U izjavi za Fajnenšel tajms, SBU je navela da su „udarci dugog dometa usmjereni na uništavanje vojnog potencijala neprijatelja, uključujući njegove ekonomske sposobnosti“, te da će Kijev nastaviti širiti obim operacija unutar Rusije.
Ruski gubici i nestašice goriva
Prema podacima istraživačke grupe Enerdži Aspekts, najmanje 16 od 38 ruskih rafinerija pogođeno je u napadima, neke i više puta, čime je poremećeno više od milion barela dnevnog kapaciteta prerade. Snimci objavljeni na ruskim društvenim mrežama, čiju su autentičnost potvrdili Fajnenšel tajms i nezavisni analitičari, prikazuju brojna naftna i gasna postrojenja u plamenu.
Zelenski je izjavio da je Moskva sada primorana da uvozi benzin „posebno iz Bjelorusije i Kine“, te da je bila prinuđena da ograniči izvoz. Ukrajinski predsjednik procjenjuje da je Rusija zbog ovih napada izgubila oko 20 odsto kapaciteta za proizvodnju goriva.
Tramp još nije donio odluku o mogućoj isporuci raketa tipa Tomahavk Ukrajini, ističući da želi „detaljnije razumjeti kako bi bile upotrijebljene“. Zelenski je potvrdio da se ta opcija razmatra, dodajući da bi „mogla ojačati Ukrajinu i otrezniti Rusiju“.
Američko obavještajno učešće, prema izvorima, postalo je znatno konkretnije nakon julske komunikacije Tramp–Zelenski. Ta saradnja omogućila je Ukrajini da preciznije mapira ruske sisteme protivvazdušne odbrane i planira tačne rute napada.
Tempo ukrajinskih udara na ruske naftne i gasne objekte naglo je porastao tokom avgusta i septembra, a posljedice su već vidljive – pad ruske proizvodnje, rast cijena goriva i veći pritisak na Putina da traži izlaz iz rata.
Komentariši