Prema podacima berze ICE, broj ugovora sa rokom dospijeća krajem aprila, koji omogućavaju kupovinu junskih fjučersa na Brent po cijeni od 150 dolara, u mjesec dana je skoro desetostruko porastao – sa 3.400 na 28.900 lotova, prenosi Biznis.rs.
U isto vrijeme, mnoge zemlje širom svijeta uvele su mjere štednje goriva. Od početka rata u Iranu cijena nafte je porasla za oko 50 posto, dostigavši 110 dolara po barelu za Brent, a cijene i dalje ostaju vrlo nestabilne, padaju kada se pojavljuju znakovi mogućih pregovora i završetka sukoba, a rastu kada se situacija zaoštri, prenosi Reuters.
Tim Skirou, šef odjeljenja za derivate i energetiku u analitičkoj kompaniji Energy Aspects, istakao je da „investitori sve češće pokušavaju da upravljaju rizicima“ povezanim sa ratom u Iranu. Prema njegovim riječima, cijena od 150 dolara po barelu bi sigurno pogodila potražnju, ali dok se nafta ne može slobodno izvoziti iz Persijskog zaliva, postoje rizici od direktnog manjka na tržištu.
Prema procjeni rukovodstva kompanije Shell, bez obnove isporuka sirove nafte iz Persijskog zaliva kroz ključni Ormuski moreuz, Evropa bi se mogla suočiti sa nestašicama fosilnih goriva već za nekoliko sedmica.
Kriza je najprije pogodila Južnu Aziju, potom se proširila na jugoistočnu i sjeveroistočnu Aziju, a u aprilu se očekuje i u Evropi, prenosi Guardian.
Mnoge zemlje uvode hitne mjere kako bi ublažile krizu. Australija bilježi značajan rast cijena goriva, Španija smanjuje PDV na struju, gas i gorivo, a Južna Koreja udvostručuje olakšice na gorivo. Sukob, koji traje već četiri sedmice, uticao je i na snabdijevanje avionskim gorivom, čija je cijena udvostručena, dok bi dizel i benzin mogli biti sljedeći na udaru, posebno pred ljetnu sezonu putovanja u SAD i Evropi.
Zbog situacije, vlade širom Azije, Afrike i Evrope uvode vanredne mjere: neradne dane, obavezni rad od kuće, racionalizaciju goriva i obustavu dijela industrije. Šri Lanka je uvela obavezne neradne dane za škole, univerzitete i dio državnih službenika, dok su privatna vozila ograničena na 15 litara goriva sedmično putem sistema sa QR kodovima. Bangladeš je prebacio obrazovanje na online nastavu i uveo višesatne restrikcije struje radi zaštite elektroenergetskog sistema i podrške izvozu tekstila.
U Butanu je zabranjena prodaja goriva u kanisterima, prioritet imaju hitne službe. Pakistan je uveo četvorodnevnu radnu sedmicu za državne službenike i prepolovio potrošnju goriva u javnom sektoru, dok su na Filipinima slične mjere uvedene za državne zaposlene i službena putovanja.
U Mjanmaru je uveden sistem par-nepar za točenje goriva, mnoge pumpe su zatvorene, a u Kambodži je oko trećine benzinskih pumpi prestalo sa radom. Laos uvodi obavezan rad od kuće za državne službenike i rotacione smjene.
U Africi, Egipat je skratio radno vrijeme tržnih centara i restorana i ugasio osvjetljenje na reklamama radi uštede energije. Kenija je zabranila izvoz i uvela racionalizaciju goriva, jer postojeće zalihe mogu trajati samo do aprila, dok Južna Afrika kontroliše raspodjelu dizela.
U Evropi, Slovačka uvodi kvote za kupovinu dizela, a u Sloveniji je drugi najveći distributer ograničio količine koje mogu kupiti vozači i prevoznici kako bi očuvali zalihe.
Komentariši