Dok predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski razmatra mogućnost potpisivanja sporazuma sa Sjedinjenim Američkim Državama o mineralnim resursima, Rusija je administraciji Donalda Trumpa ponudila saradnju u oblasti prirodnih resursa.
Direktor Ruskog fonda za direktne investicije Kiril Dmitrijev izjavio je, uoči pregovora u Saudijskoj Arabiji, da Rusija smatra da bi se američke naftne kompanije mogle vratiti na njeno tržište, kao i da postoji interes za zajedničke projekte na Arktiku.
Prema njegovim riječima, obnova ekonomske saradnje sa Sjedinjenim Američkim Državama je od posebnog značaja. “Velike američke naftne kompanije imale su uspješan biznis u Rusiji i vjerujemo da će se u nekom trenutku vratiti”, rekao je Dmitrijev, dodajući da zajednički projekti mogu donijeti obostranu korist.
On je naveo da su američke kompanije zbog sankcija prema Rusiji pretrpjele gubitke od 300 milijardi dolara, dok su odluke administracije predsjednika Joea Bidena, kako je ocijenio, imale negativan uticaj na ekonomske odnose.
Prije sukoba u Ukrajini, američka kompanija Exxon Mobil imala je 30 odsto udjela u projektu “Sahalin-1”. Nakon uvođenja sankcija, kompanija je najavila povlačenje iz projekta, ali proces prodaje udjela nije završen, budući da je ruska administracija produžila rokove do kraja 2026. godine.
Nakon početka sukoba, nekoliko vodećih američkih naftno-servisnih kompanija, uključujući Halliburton, Schlumberger i Baker Hughes, objavilo je povlačenje iz Rusije. Ruska vlada planira da do 2025. godine razvije sopstvene tehnologije u sektoru naftne industrije, ali trenutno postoji značajna zavisnost od uvoza opreme.
Prema podacima stručnjaka kompanije “Jakov i partneri”, više od polovine opreme za hidraulično frakturiranje i dalje se nabavlja iz inostranstva. Vlada Ruske Federacije u svojoj Strategiji razvoja mineralno-sirovinske baze do 2050. godine priznaje da je zavisnost od uvozne opreme i dalje velika, posebno u sektoru bušačke opreme, rudarskih mašina i geofizičkih sistema.
