Iako se na prvi pogled čini da među domaćim političarima postoji saglasnost oko uvođenja tehnologije u izborni proces za 2026. godinu, stvarnost pokazuje drugačiju sliku. Napredak je, zapravo, gotovo neprimjetan.
Za mnoge građane BiH, pojam fer izbora i dalje je samo teorija. Dok oni traže da njihov glas bude pošteno zabilježen i precizno prebrojan, politička scena se pretvara u arenu ucjena, manipulacija i institucionalnih kočnica.
U takvom ambijentu, pitanje poštenja gubi tehnički karakter i prerasta u ključni demokratski problem.
Jer, ako se osnovna pravila izbornog procesa moraju braniti kroz političke sukobe, prijetnje i intervencije međunarodne zajednice, postaje jasno koliko je sistem daleko od funkcionalne demokratije.
Posljednjih dana, tema izbornih tehnologija ponovo dominira izjavama političara, ali više kroz političke obračune nego konkretne korake.
Stranke iz Trojke otvoreno su poručile da neće podržati budžet ukoliko se u njemu ne planiraju sredstva za kupovinu skenera i druge opreme za izbore, čija je vrijednost oko 112 miliona KM.
U međuvremenu, sve su glasnije spekulacije da će Kristijan Šmit – kojeg vlasti u Republici Srpskoj ne priznaju – donijeti odluku da se sredstva iz dobiti Centralne banke preusmjere Centralnoj izbornoj komisiji. Ta bi odluka, međutim, mogla dodatno pogoršati političke tenzije.
Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, već je najavio da bi novi potezi Šmita mogli izazvati ozbiljnu krizu u zemlji.
Igor Crnadak, šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini RS, uvjeren je da samo SNSD još uvijek koči reforme koje bi mogle vratiti povjerenje građana u izbore. Smatra da će se krađa glasova zaustaviti na izborima 2026. godine.
– SNSD želi da Šmit sam nametne rješenje, kako bi to iskoristili za dizanje političkih tenzija do samih izbora – tvrdi Crnadak.
Nebojša Vukanović, lider Liste za pravdu i red, izražava sumnju da će uvođenje skenera uopšte biti realizovano. Prema njegovim riječima, sve su veće šanse da će visoki predstavnik odustati od te mjere kako ne bi narušio odnose s Dodikom.
– Kada Dodik zaprijeti, međunarodna zajednica popušta. Bez podrške zapadnih ambasada, ne bi ni bilo moguće da mu se ukinu mjere poput pritvora, a postavlja se pitanje da li su zauzvrat prodali pravdu i državu – navodi Vukanović, najavljujući masovne proteste ukoliko “stranci” ponovo zažmire pred ustupcima prema vlastima RS.
Damjan Ožegović iz organizacije “Transparency International BiH” ističe da bi uvođenje tehnologije bilo značajan korak ka zaštiti izborne volje građana. Ipak, skeptičan je kada je riječ o političkom dogovoru oko ovih promjena.
– Političke elite su i ranije blokirale reforme koje bi poboljšale izborni sistem. Nema naznaka da će se sada ponašati drugačije – kaže Ožegović.
Upozorava i da bi novo odlaganje moglo dodatno udaljiti građane od izbora.
– Izlaznost je ionako niska, a većinu biračkog tijela čine zaposleni u javnom sektoru i lojalni partijski kadrovi – zaključuje on.
Komentariši