Mađarski premijer Viktor Orban saopštio je svojim pristalicama da će u narednim danima grupa mađarskih privrednika otputovati u Rusiju radi razgovora o budućoj privrednoj saradnji. Kako je naveo, ova posjeta dio je šire pripreme za vrijeme koje bi moglo uslijediti nakon završetka sukoba u Ukrajini i mogućeg ukidanja zapadnih kaznenih mjera prema Moskvi, prenijeli su mediji.
Obraćajući se u sportskoj dvorani u Kecskemetu pred oko hiljadu okupljenih, Orban je istakao da se Mađarska mora prilagoditi promjenama koje bi, kako kaže, nastupile ako se rat završi bez da zemlja bude uvučena u njega i ako američki predsjednik Donald Trump uspije ponovo uključiti Rusiju u svjetske ekonomske tokove.
Orban je već godinama među rijetkim evropskim liderima koji održavaju bliske odnose i s Trumpom i sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Mađarski mediji podsjećaju na njihove navodne razgovore iz novembra u Vašingtonu, tokom kojih je, kako se tvrdi, bilo riječi o tome da bi mađarska naftna kompanija MOL mogla preuzeti dio imovine ruskih kompanija Lukoil i Gazprom u Evropi, koje se nalaze pod američkim kaznenim mjerama.
Tokom nedavne posjete Moskvi, Orban je ponovo obećao da će Mađarska nastaviti kupovati energente iz Rusije, uprkos tome što je zavisnost Budimpešte od ruskog gasa godinama predmet kritika u Evropskoj uniji. I pored napada Rusije na Ukrajinu 2022. godine, mađarska vlada nije radila na značajnijoj diversifikaciji energenata, za razliku od većine evropskih država. Orban je takođe najavio da će pred Sudom EU osporiti odluku o zabrani uvoza ruskog gasa od 2027. godine.
Austrijska agencija APA prenosi da je Orban upozorio na opasnost od mogućeg širenja sukoba između Evrope i Rusije, ali je uvjeren da se takav scenario može izbjeći, pod uslovom da njegova vlada zadrži vlast poslije izbora koji slijede naredne godine.
Reakcija opozicije
U istom gradu nastupio je i opozicioni političar Peter Mađar, koji je žestoko kritikovao premijera. Optužio je Orbana da troši novac građana na, kako je rekao, političku predstavu koja putuje po zemlji, dok se zanemaruju ljudi koji žive na rubu siromaštva.
Mađar tvrdi da je Mađarska pod sadašnjom vlašću postala „najsiromašnija i najkorumpiranija članica Evropske unije“ i dodao da je njegova stranka spremna da preuzme odgovornost za vođenje države, svega 18 dana uoči izbora. Poručio je da se mađarska istorija ne piše ni u Briselu, ni u Moskvi, ni u Vašingtonu, već na ulicama mađarskih gradova.
Na Orbanovom skupu govorio je i njegov savjetnik Balaž Orban, koji je ponovio tezu da je aktuelni premijer jedini koji može „sačuvati Mađarsku“. Kao upozorenje naveo je primjer Češke, za koju tvrdi da je ogromna sredstva usmjerila prema Ukrajini zbog političkog rukovodstva koje, kako kaže, stavlja ratne ciljeve ispred interesa vlastitog naroda.
Međutim, češki premijer u ostavci Petr Fijala naveo je krajem novembra da je njegova zemlja od početka ruske invazije izdvojila 91,3 milijarde kruna za pomoć Ukrajini, ali da su prihodi države veći od tog iznosa. Država je, prema njegovim riječima, od poreza i doprinosa prihodovala 79 milijardi, dok je kroz različite kompenzacije nadoknađeno dodatnih 25 milijardi.
Fijala je naglasio da Češka ne trpi gubitke zbog pomoći Ukrajini, već da brojke govore suprotno. Zahvalio je svima koji su od početka rata učestvovali u naporima da se Ukrajini pomogne, ističući da finansijski aspekt nije ključni dio čitavog pitanja.
Komentariši