Dok većina građana BiH teško sastavlja budžet, visoki funkcioneri uživaju brojne privilegije koje pokrivaju poreski obveznici, uključujući i skupo obezbjeđenje. Najveći izdaci u vezi s tim zabilježeni su za članove Predsjedništva BiH, Denisa Bećirovića i Željka Komšića.
Podaci Direkcije za koordinaciju policijskih tijela (DKPT) pokazuju da su samo za pratnju i zaštitu ove dvojice zvaničnika u posljednjih 18 mjeseci potrošeni iznosi koji prelaze 800.000 KM.
Na prvom mjestu nalazi se Bećirović, čije je osiguranje u 2024. godini povjereno timu od 12 ljudi. Ukupni troškovi njegovih putovanja i zaštite, kako u zemlji tako i u inostranstvu, premašili su 452.000 KM. U tu sumu uračunate su avionske karte, smještaj, dnevnice i prateći rashodi.
Komšića je u istom periodu čuvalo 11 službenika, a ukupni izdaci za njegovu bezbjednost dostigli su 348.489 KM.
Za razliku od njih, najmanji troškovi u Predsjedništvu odnose se na Željku Cvijanović. Njeno obezbjeđenje činila su četiri člana pratnje, a troškovi u protekloj i ovoj godini iznosili su 127.079 KM.
I drugi visoki funkcioneri BiH koriste slične pogodnosti. Predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto imala je sedmočlanu pratnju, čiji su troškovi u istom periodu dostigli 312.159 KM.
Među ministrima najviše novca potrošeno je na zaštitu šefa diplomatije Elmedina Konakovića. Njegovo obezbjeđenje, sastavljeno od pet ljudi, koštalo je više od 302.000 KM. Iza njega je ministar za ljudska prava i izbjeglice Sevlid Hurtić, kojeg prate četiri osobe, a čija zaštita je iznosila 290.660 KM. Treći po troškovima je ministar odbrane Zukan Helez, čija tročlana pratnja je u istom periodu koštala oko 170.000 KM.
Neobičan detalj odnosi se na bivšeg ministra bezbjednosti Nenada Nešića. Za avionske karte njegovog obezbjeđenja izdvojeno je 5.786 KM, iako je on prošle godine uhapšen i podnio ostavku. Pretpostavlja se da se radi o unaprijed plaćenim aranžmanima za ljude iz pratnje.
Osim političara, osiguranje i pratnja obezbjeđeni su i drugim javnim funkcionerima, među kojima su glavni tužilac BiH Milanko Kojganić, v.d. predsjednika Suda BiH Minka Kreho, direktor Memorijalnog centra Potočari Emir Suljagić i sudija Suda BiH Sena Uzunović.
Iz DKPT-a ističu da godinama upozoravaju na potrebu donošenja novih pravila koja bi jasnije definisala obim i način zaštite štićenih osoba i objekata. Međutim, takve odluke još uvijek nisu usvojene.
Dekan Fakulteta za bezbjednost i zaštitu u Banjoj Luci Slobodan Župljanin ocjenjuje da je u ovom sistemu prisutno mnogo nelogičnosti.
– Zbog toga imamo i armiju pratnje koja je bespotrebna, a možda tamo gdje je potrebnija je i nema. Sasvim sigurno da sve to zaslužuje jednu ozbiljniju analizu nadležnih institucija koje se bave tim poslovima – kazao je Župljanin, naglašavajući da se svi ovi troškovi moraju detaljno preispitati.
On dodaje da se zaštita ne može određivati proizvoljno:
– Da li je obezbjeđenje nekoga preveliko ili premalo, može da kaže isključivo struka na bazi podzakonskih propisa. Tako je, pored pravnog i bezbjednosnog, to i političko pitanje – poručio je Župljanin.
Prema zvaničnim podacima, od početka 2023. do kraja juna 2024. godine registrovano je 19 saobraćajnih nezgoda u kojima su učestvovala vozila iz kolona sa štićenim osobama. Uglavnom se radilo o manjim štetama poput napuklih stakala ili ogrebotina od posipnog materijala, a sve je pokriveno osiguranjem.
U istom periodu vozila Jedinice za neposredno obezbjeđenje VIP lica prešla su 1.858.053 kilometra i potrošila 148.715 litara goriva. Samo za gorivo, kroz putne naloge, izdvojeno je 64.560 KM.
