Na posebnom zasjedanju Vlade Republike Srpske, lider SNSD-a Milorad Dodik iznio je prijedlog da se uspostavi posebno odjeljenje čiji bi zadatak bio borba protiv, kako je rekao, „sistematskih laži i dezinformacija“.
Prema njegovim riječima, u Bosni i Hercegovini se svakodnevno objavi oko hiljadu vijesti, pri čemu su, kako tvrdi, većinom negativnog karaktera.
– Mi ćutimo, jer ne možemo da se bavimo budalama. To nije naš nivo – poručio je Dodik.
Dok vlast naglašava potrebu za zaštitom od dezinformacija, dio stručnjaka i predstavnika nevladinog sektora izražava sumnju u stvarne namjere ovog prijedloga. Oni upozoravaju da bi ovakvo tijelo moglo biti iskorišteno kao dodatni instrument kontrole medija, posebno onih koji nisu pod direktnim uticajem vlasti.
Komunikolog Mladen Bubonjić smatra da prijedlog treba sagledati u širem političkom kontekstu, te da je riječ o nastavku politike koja vodi ka smanjenju slobode izražavanja.
– To treba posmatrati u kontekstu cjelokupne situacije i dodatnog skretanja pažnje, naravno i u kontekstu dosadašnjeg narativa, prije svega, o plasiranju (ne)istina od strane protivnika. Na taj način žele da se zaštite, da prikažu da su oni jedini koji šire pravu, autentičnu istinu, a sve ono što je protivno tome, sve ono što ih kritikuje, biće tretirano kao laž. To Odjeljenje bi trebalo da se bavi tim. Drugim riječima, ništa drugačije u odnosu na već uobičajenu praksu vlasti u Republici Srpskoj. Sjetimo se samo njihovih aktivnosti oko Zakona o kleveti, Zakona o stranim agentima… Sve njihove aktivnosti idu u pravcu smanjivanja prava, slobode izražavanja, odnosno, rade sve ono što je primjetno u društvima koja nisu baš demokratska – kategoričan je Bubonjić.
On takođe naglašava da, čak i u slučaju da se novo odjeljenje zaista osnuje, ono vjerovatno neće imati realnu snagu da sprovede svoje odluke.
– Evo, vidimo to na primjeru kriminalizacije klevete i po broju prijavljenih slučajeva, čini se da je samo jedan došao do suda. To je samo dodatan posao institucijama. Odluke koje bi, eventualno bile plasirane, bile bi oborene, ako ništa drugo, na nekim višim instancama, poput Ustavnog suda – zaključio je Bubonjić.
