Savjet za sprovođenje mira i dalje nastoji da se uključi u pitanja unutrašnjeg funkcionisanja Bosne i Hercegovine. U tom kontekstu, zamjenik visokog predstavnika i supervizor za Brčko distrikt, Luis Krišok, u ime Kristijana Šmita uputio je poziv šefovima poslaničkih klubova u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH da 2. decembra u Sarajevu prisustvuju sastanku PIK-a.
Predstavnici dva kluba koji dolaze iz vladajuće koalicije u Republici Srpskoj promptno su odbili da učestvuju. Istakli su da ne žele razgovarati sa predstavnicima tijela koje, prema njihovim tvrdnjama, nema utemeljenje u Ustavu BiH i koje je, umjesto smirivanja tenzija, doprinijelo političkim sukobima u zemlji. Iz opozicionih redova, za sada, nema jasnog stava.
U pozivu koji je Krišok poslao, razlozi za sazivanje sastanka nisu detaljno navedeni. Umjesto toga, PIK je istakao da želi razmjenu mišljenja o sprovođenju Dejtonskog sporazuma i korišćenju perioda do Opštih izbora 2026. godine za unapređenje političke stabilnosti, funkcionisanja institucija te ekonomskog i društvenog razvoja.
Prvo se oglasio SNSD, čiji predstavnici navode da ne vide osnov da učestvuju na sjednici tijela koje ne postoji u formalnom ustavnom okviru BiH. Smatraju i da nema prostora za razgovor sa supervizorom za Brčko u trenutku kada, kako tvrde, BiH prolazi kroz duboku institucionalnu krizu izazvanu postupcima visokog predstavnika.
Sanja Vulić, šefica Kluba poslanika SNSD-a, naglasila je da „ne postoje okolnosti za razgovor dok je, kako je navela, narušavanje Dejtona i intervencije u krivično zakonodavstvo rezultat djelovanja osobe bez domaćeg legitimiteta“.
Negativan odgovor stigao je i iz Srpskog kluba. Milan Petković poručio je da se politička situacija ne može poboljšati ukoliko OHR i PIK nastave donositi odluke koje, prema njegovom mišljenju, pripadaju isključivo institucijama BiH.
„Razgovor je potreban, ali samo u okviru ustavnih mehanizama i uz poštovanje principa konsenzusa“, naglasio je Petković.
Nije poznato kako će na poziv reagovati opozicione stranke iz Republike Srpske. Mira Pekić iz SDS-PDP-Za pravdu i red kratko je rekla da u klubu još nisu diskutovali o pozivu niti formirali stav.
Podsjetimo, na sličnom sastanku održanom u junu ove godine, učesnici su kao jednog od odgovornih za političku krizu u BiH označili Milorada Dodika. Samo dan kasnije, Odbor za spoljnu politiku Evropskog parlamenta usvojio je izvještaj u kojem su zatražene dodatne sankcije prema rukovodstvu Republike Srpske, što je otvorilo pitanje mogućeg ponavljanja sličnog scenarija.
Bojan Šolaja iz Centra za međunarodne i bezbjednosne studije smatra da bi sastanak mogao imati smisla jedino ukoliko bi tema bila budućnost OHR-a i mogućnost da se otvori prostor za dijalog domaćih aktera, u skladu sa ustavnim odredbama. U suprotnom, upozorava, postoji opasnost da se dodatno zakomplikuje trenutna politička situacija.
Šolaja takođe ističe kao zanimljivo to što je ovog puta poziv poslao Šmitov zamjenik, koji u OHR-u predstavlja Sjedinjene Američke Države, i to nedugo nakon sjednice Savjeta bezbjednosti UN-a na kojoj je više članica ukazalo da Šmit nema potvrdu tog tijela.
S obzirom na to da poziv ne sadrži precizan dnevni red, ostaje otvoreno pitanje kakve namjere ima organizator i kakvi bi eventualni ishodi sastanka mogli biti.
Komentariši