Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH poslalo je na javne konsultacije sporazum između BiH i Hrvatske o gasovodu Južna interkonekcija, koji treba da bude potpisan 28. i 29. aprila u Dubrovniku, a u kojem se navodi da će svaka ugovorna strana osigurati pripremu, finansiranje i izgradnju dijela gasovoda na “vlastitom državnom području u skladu sa svojim zakonima i drugim propisima”.
Uslovi za potpisivanje ovog sporazuma stvoreni su nakon što je i Dom naroda Parlamenta Federacije BiH usvojio izmjene i dopune Zakona o gasovodu Južna interkonekcija BiH – Hrvatska, a u kojima se navodi da će projekat realizovati kompanija AAFS iz Sarajeva, iza koje stoji američki kapital.
Za realizaciju projekta u Bosni i Hercegovini zadužena je Vlada Federacije BiH, kojoj je ostavljena mogućnost realizacije modelom dodjele koncesije.
Kao zvanični nosilac investicije u BiH imenovana je kompanija “AAFS Infrastructure and Energy” d.o.o. sa sjedištem u Sarajevu. S druge strane granice, za realizaciju na teritoriji Republike Hrvatske odgovorna je Vlada RH, a nosilac tamošnje investicije biće državna kompanija “Plinacro” d.o.o. iz Zagreba.
Sporazumom su precizirani i predviđeni strogi mehanizmi zaštite od eventualnih političkih ili ekonomskih opstrukcija.
U slučaju da neko blokira projekat, moraće platiti odštetu.
“U slučaju da jedna od ugovornih strana bez osnovanog razloga odustane od realizacije projekta ‘Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske’ prije početka izgradnje ili tokom same izgradnje, odgovorna je drugoj ugovornoj strani za prouzrokovanu štetu i nastale troškove”, piše u članu 10. ovog sporazuma.
Kao nadležna tijela za sprovođenje ovog višemilionskog međudržavnog projekta određeni su Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa za Bosnu i Hercegovinu i Ministarstvo privrede za Republiku Hrvatsku.
Ova ministarstva imaće rok od 30 dana od stupanja sporazuma na snagu da osnuju zajedničko operativno tijelo koje će koordinisati radove na terenu.
Linija imovinskopravne podjele biće identična zajedničkoj državnoj granici na pravcu Zagvozd – Posušje, čime se udaraju i konačni temelji za pravnu sigurnost ovog energetskog poduhvata.
“Svaka od ugovornih strana može pismenim putem otkazati ovaj sporazum diplomatskim putem. U tom slučaju ovaj sporazum prestaje šest mjeseci nakon datuma prijema obavijesti o otkazu”, piše u sporazumu.
Podsjećanja radi, realizacijom projekta “Južna interkonekcija BiH i Hrvatske”, BiH bi diversifikovala pravac snabdijevanja. Ovaj gasovod ide iz pravca Zagvozda u Hrvatskoj, a u BiH ulazi kod Posušja i dalje ide do Tomislavgrada – Šuice – Kupresa – Bugojna -Novog Travnika i pravcem Posušje – Grude- Široki Brijeg – Mostar sa odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu, Donjem Vakufu i Jajcu te odvojku za Čapljinu i dodatnim pravcem Kladanj – Tuzla. Osim gasovoda, plan je i da se izgrade gasne elektrane s obzirom na to da sam kapacitet gasovoda daleko premašuje potrošnju plina u Bosni i Hercegovini.
Komentariši