Hitna procedura za Prijedlog zakona o državnoj imovini, koju su predložili poslanici iz Federacije BiH Jasmin Emrić, Šemsudin Mehmedović, Aida Baručija i Elvis Hodžić, odbijena je zahvaljujući glasovima srpskih poslanika. Nije bilo entitetske većine ni za skraćeni postupak, čime je potvrđeno jedinstvo srpskih predstavnika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH po ovom pitanju.
Tokom rasprave o hitnosti postupka, poslanik SNSD-a Nebojša Radmanović naveo je da predlagači nisu ponudili nijedan uvjerljiv argument za hitnu proceduru, ističući da se o temi državne imovine u BiH raspravlja već tri decenije bez političkog dogovora. „Sada neko misli da hitno imamo ovo rješenje, koje smo već odbacili“, rekao je Radmanović, dodajući da o tako važnom pitanju mora postojati širok politički konsenzus, zbog čega će SNSD biti protiv ubrzanog razmatranja.
Sličan stav iznio je i poslanik SNSD-a Milorad Kojić, ocjenjujući da je jedina hitnost u tome da predlagači pokušaju prikupiti političke poene. Prema njegovim riječima, namjera je da se javnosti predstavi kako će predlagači „navodno izboriti“ usvajanje zakona o državnoj imovini.
Na sjednici, koja se održava u redovnom terminu, pred poslanicima se nalazi i sedam prijedloga zakona u vezi sa evropskim integracijama, predviđenih za razmatranje u skraćenom postupku.
Šef Kluba poslanika SNSD-a Sanja Vulić ponovila je da imovina pripada entitetima i poručila da Republika Srpska neće dozvoliti pokušaje prenošenja nadležnosti na Kristijana Šmita. „Sve želje ili obećanja Šmitu dogovorite se kako ćete isplatiti, a na račun građana Republike Srpske to nećete raditi i to vam garantujem“, rekla je Vulićeva.
Ona je podsjetila da je teritorijalna podjela u BiH definisana Rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN iz 1994. godine, te potvrđena Ženevskim principima iz 1995. godine, usaglašenim prema prijedlogu država članica Kontakt grupe. „U Ženevi su 1995. godine, na osnovu Rezolucije Savjeta bezbjednosti UN i plana Kontakt grupe, FBiH i Republika Srpska zaključile ugovor poznat kao Ženevski principi“, naglasila je Vulićeva.
Ponovila je i da Kristijan Šmit nije visoki predstavnik jer, kako je navela, nema potvrdu Savjeta bezbjednosti UN. Prema njenim riječima, problemi u postdejtonskoj BiH nastali su zbog Šmitovog intervencionizma i nedemokratskog djelovanja.
Komentariši