Izraelske i američke oružane snage pokrenule su u subotu ujutru koordinisane napade na više ciljeva u Iranu, gurajući Bliski istok u novi vojni sukob.
Današnji napad američkih i izraelskih snaga uslijedio je nakon što su se Izrael i Iran upustili u 12-dnevni vazdušni rat u junu, i nakon američko-izraelskih upozorenja da će ponovo napasti ako Iran nastavi svoje nuklearne i balističke raketne programe.
Britanski list “Tajms” je neposredno prije današnjeg napada na Iran pisao o mogućnosti da američki predsjednik Donald Tramp pokrene vojnu akciju, i spremnosti Irana na odmazdu izazivanjem “pakla” u Ormuskom moreuzu, kroz koji prolazi četvrtina svjetske nafte i trećina tečnog prirodnog gasa.
Sa dokova u Bandar Abasu, gdje su nekada izgradili repliku američkog nosača aviona samo da bi ga uništili, vojni planeri iranskog režima, navodi list, ove nedjelje mogu sa izvjesnim zadovoljstvom da gledaju u Ormuski moreuz.
U demonstraciji vojne moći koja bi mogla da se pokaže ključnom za opstanak režima, ali i za njegovo konačno urušavanje, iranska mornarica je nakratko zatvorila moreuz širine 24 nautičke milje.
Jasna poruka Americi
Nakon nekoliko vježbi, tankeri su ponovo polako počeli da prolaze kroz moreuz, a poruka Donaldu Trampu je bila jasna – “bombardujte Iran na sopstvenu ekonomsku odgovornost”.
Islamska Republika je posljednjih godina mnogo uložila u dronove i balističke rakete i ima impresivan arsenal, uprkos resursima uništenim u sukobu prošlog juna.
Iran bi mogao da proširi domet svog oružja na saudijska skladišta nafte i ozbiljno ugrozi tankere za prevoz nafte dronovima i minama u Ormuskom moreuzu.
Rizici iranske blokade i upitna spremnost militanata
U početnim udarima, Amerika će nastojati da oslabi sposobnost Irana da uzvrati, uključujući ciljanje raketnih skladišta, napade na lansirne sisteme i sisteme komandovanja i nadzora, sa očekivanjem da će režim u Teheranu gotovo sigurno uzvratiti.
Šiitske militantne grupe – donedavno prva linija odvraćanja i odbrane Irana, koja je uključivala Hezbolah u Libanu, moćne milicije u Iraku i Hute u Jemenu – gotovo sigurno će biti pozvane u borbu. Ali danas su značajno oslabljene u sukobima posljednjih godina, a Hezbolah je pod snažnim pritiskom da se razoruža.
Neki analitičari smatraju da bi čak mogli odbiti učešće u borbi, osim u slučaju nekoliko “crvenih linija”, koje uključuju atentat na iranskog vrhovnog vođu, ajatolaha Alija Hamneija
Iako je bilo izvještaja da je Iran rasporedio rakete blizu granice sa Irakom, Ormuski moreuz i prirodna geografska kontrola koju Iran ima nad pomorskim rutama, kako se ističe, ostaju njegov adut.
Višenedjeljna blokada moreuza mogla bi da podstakne Kinu i druge zemlje da izvrše pritisak na SAD da okončaju rat, pozivajući na prekid vatre poput onog koji je uspostavljen prošlog juna nakon američkih udara na ključna iranska nuklearna postrojenja.
Ali sa druge strane, blokiranje moreuza napadom na američke snage ili ometanjem plovidbe nosi značajne rizike za opstanak režima, koji zavisi od prihoda od prodaje nafte Kini i Indiji. Ako bi se Ormuski moreuz zatvorio, ti prihodi bi presušili, a pritisak za promjenu režima bi se povećao – što bi koristilo i Saudijskoj Arabiji, glavnom regionalnom rivalu Irana.
Kao znak bliskih veza između Pekinga i Teherana, ove nedjelje je objavljeno da je Kina spremna da proda Iranu protivbrodsko oružje, uključujući moćne nadzvučne krstareće rakete CM-302, koje imaju domet od oko 290 kilometara i dizajnirane su da izbjegnu brodsku odbranu leteći nisko i velikom brzinom.
Njihovo raspoređivanje bi značajno ojačalo iranske ofanzivne sposobnosti i predstavljalo bi veliku prijetnju američkim pomorskim snagama. Ovaj sporazum dodatno naglašava savez Irana sa Kinom i Rusijom, sa kojima iranska mornarica redovno izvodi zajedničke vježbe.
U međuvremenu, Trampove vojne snage su se okupile u neposrednoj blizini, uključujući udarne grupe nosača aviona USS Abraham Linkoln i USS Džerald R Ford.
Deni Citrinovič, bivši izraelski obavještajni oficir i viši istraživač za Iran u Izraelskom institutu za studije nacionalne bezbjednosti, kaže da bi režim odgovorio na Trampov napad nastojeći da nanese “maksimalnu štetu” kako bi povećao pritisak na Vašington da zaustavi rat koji američka javnost ne želi.
“Amerikanci imaju ogromnu operativnu nadmoć, ali ne smijemo potcijeniti iranske mogućnosti. Glavni cilj Irana je da preživi, da pobijedi kako ne bi izgubio”, rekao je Citrinovič.
Kakav bi mogao biti odgovor
Odgovor bi navodno uključivao napade balističkim raketama na američke baze u regionu, kao i u Kataru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE). Međunarodni brodski prevoz bi takođe bio meta napada, a rojevi dronova bi bili lansirani na more.
Takođe postoje informacije da je Iranska revolucionarna garda (IRGC) izvela vježbe raketnih napada na maketu vazduhoplovne baze al-Dafra u UAE, gde je stacionirano oko 5.000 američkih vojnika.
Datum napada na Iran nije slučajan – ima posebno značenje
Ehud Eiran, stručnjak za pomorske sukobe na Bliskom istoku, objašnjava da Teheran održava dvije pomorske snage – tradicionalnu mornaricu sa “konvencionalnom površinskom flotom” i podmornicama, koje djeluju paralelno sa odvojenim pomorskim snagama IRGC-a usmerenim na “asimetrično ratovanje”, oslanjajući se na patrolne brodove i brze napadne čamce.
Iran i dalje može izazvati globalni haos
Iran takođe ima niz raketnih sistema, uključujući C-802 (Nur), koje je Hezbolah koristio za napad na izraelski ratni brod 2006. godine, pri čemu su poginula četiri pripadnika posade.
“Mogući pravci djelovanja uključuju direktne napade na američku pomorsku imovinu, pokušaje ometanja ili blokade ormuskog moreuza ili podsticanje Huta da povećaju napade na globalno pomorstvo u moreuzu Bab el-Mandeb. Glavni rizici su značajni”, rekao je Eiran.
“Sjedinjene Države bi mogle biti uvučene u dugotrajan i skup sukob sa Iranom, posebno ako dinamiku eskalacije bude teško kontrolisati. Izraelski civili u pozadini mogli bi pretrpjeti značajne ljudske i materijalne gubitke u slučaju nastavka raketnih napada ili napada preko posrednika. Pored toga, Iran bi mogao pokušati da poremeti ključne pomorske trgovačke rute, uključujući Ormuski moreuz i Bab el-Mandeb, čime bi uticao na globalno snabdijevanje energijom i komercijalni brodarski promet”, upozorava Eiran.
Prema riječima viceadmirala Kevina Donegana, bivšeg komandanta američke mornarice, sve bi moglo da se svede na Trampovu spremnost da se upusti u dugotrajnu borbu, sa praktično zatvorenim Ormuzom i američka sredstva izložena čestim napadima.
“Iran je vjerovatno najslabiji u posljednjih deset godina. Ali to ne znači da nema ogromnu sposobnost da odgovori”, rekao je Donegan, dodajući da bi zatvaranjem moreuza Iran “mogao da izazove haos u svjetskom ekonomskom sistemu – to su sve stvari koje bi mogli da urade”.
Komentariši