Život u Banjaluci postaje sve teži, a građani se svakodnevno suočavaju s izazovima koji bi, uz bolju organizaciju i više reda, mogli biti značajno ublaženi.

To pokazuju odgovori ispitanika u mini anketi koju je Srpskainfo sprovela među stanovnicima najvećeg grada Republike Srpske.

Upitani šta ih najviše iritira u svakodnevnom životu u gradu, građani su naveli niz problema, često ih tumačeći iz ličnog ugla. Jedna mlada Banjalučanka istakla je da je razočarana „nedostatkom empatije među ljudima“ i „zanemarivanjem onih kojima je potrebna podrška zajednice“, dok je njen stariji sugrađanin rekao da mu smeta „ignoriranje istorijskih činjenica o Banjaluci“ i „odsustvo originalne gradske kulture koja bi odražavala njen urbani duh“.

Međutim, iako su pogledi ispitanika različiti, neki problemi su zajednički većini građana, bez obzira na godine, pol ili naselje u kojem žive.

Neadekvatan gradski prevoz
Prema riječima mnogih Banjalučana, javni prevoz je preskup, neredovan i nepraktičan.

„Živim u Dervišima, svega nekoliko kilometara od centra, ali dešava se da autobusa nema satima. Kako onda stići na posao, kod doktora ili na pijacu?“ pita se jedna čitateljka Srpskainfo, dodajući da je prijevoz u ovom dijelu grada bio bolje organizovan prije pola vijeka nego danas.

Osim rijetkih polazaka, građani ističu i visoke cijene karata, što mnoge primorava da koriste automobile.

„Nisam siguran zašto ljudi izbjegavaju gradski prevoz, ali rezultat je očigledan – sve veće saobraćajne gužve i zagađenje“, kaže stanovnik Borika koji je ekološki osviješten.

Hroničan nedostatak parking mjesta
Sa sve većim brojem automobila, pronalaženje parkinga postalo je prava misija.

„Poslije jutarnje vožnje kroz zakrčene ulice, traženje parkinga traje i po pola sata. Broj automobila raste, a parking mjesta je sve manje“, kaže jedna Banjalučanka.

Prema podacima opozicionih kritičara, u posljednjih nekoliko godina u gradu je ukinuto više od 700 parking mjesta, dok su se nove zgrade gradile ubrzanim tempom.

Zagađenje i komunalna higijena
Iako Banjaluka odavno nije industrijski centar, zagađenje vazduha zimi dostiže alarmantne nivoe.

U gradu je registrovano oko 93.000 automobila, od kojih su mnogi stariji od decenije, a grijanje na ugalj, drva i pelet dodatno doprinosi lošem kvalitetu vazduha. Nije rijetkost da se Banjaluka nađe na listama najzagađenijih gradova u svijetu.

Građani se takođe žale na prljave ulice, neredovan odvoz otpada i generalno lošu komunalnu higijenu.

„Tokom novogodišnjih praznika, grad je bio ukrašen lampicama, ali su ulice bile prljave. Izgledalo je kao neki kičasti kontrast – blještavilo usred nečistoće“, kaže jedan stariji stanovnik.

Stambena kriza i visoke cijene
Cijene nekretnina u Banjaluci vrtoglavo rastu, čineći kupovinu ili iznajmljivanje stana sve težim.

Prosječna cijena kvadrata prošle godine dostigla je 4.000 KM, dok su kirije od 600 do čak 1.500 KM.

„Sedamsto evra za kiriju? Za te pare možeš živjeti u Grčkoj, pa čak i na periferiji Beča, koji je među najboljim gradovima za život. A šta Banjaluka nudi zauzvrat?“ pita se jedna Banjalučanka koja je proputovala svijet.

Urbanistički haos i nesigurnost
Mnogi građani se slažu da je nekontrolisana gradnja narušila izgled i funkcionalnost grada.

„Nema jasnog plana – danas ovdje vidite livadu, sutra neboder. Ili možda nelegalno smetljište“, kaže jedan od ispitanika.

Osim toga, građani ističu osjećaj nesigurnosti i neizvjesnosti, posebno zbog problema sa funkcionisanjem gradske administracije i socijalnih službi.

„U gradu vlada nered – od saobraćaja do socijalne zaštite. Njegovatelji ne znaju kad će im plata, a oni koji zavise od socijalne pomoći nemaju nikakvu garanciju da će dobiti ono što im pripada“, kaže jedan Banjalučanin.

Iako Banjaluka ima potencijal da bude prijatnije mjesto za život, mnogi njeni stanovnici osjećaju da se svakodnevno bore sa istim problemima – saobraćajnim haosom, visokim troškovima, lošim prevozom i urbanističkim neredima. Hoće li gradska vlast prepoznati ove probleme i raditi na njihovom rješavanju, ostaje da se vidi.