Dok cijene goriva širom regiona rastu zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku, vlade pojedinih zemalja već su reagovale kako bi ublažile udar na građane. U Bosni i Hercegovini, međutim, vlasti i dalje ne preduzimaju konkretne mjere, dok se cijene na pumpama mijenjaju gotovo svakodnevno.
Vlada Srbije odlučila je da do 19. marta zabrani izvoz nafte i naftnih derivata, nastojeći da stabilizuje domaće tržište. Hrvatska je, s druge strane, ponovo aktivirala mehanizam regulacije maloprodajnih cijena benzina i dizela. Iako su cijene blago povećane za nekoliko centi, cilj je spriječiti nagle i nekontrolisane skokove.
U Bosni i Hercegovini situacija je drugačija. Cijene goriva rastu bez jasne intervencije vlasti, a dizel je već dostigao gotovo 2,90 KM po litru. Građani se suočavaju sa stalnim poskupljenjima, dok izostaje reakcija institucija koje bi mogle ublažiti posljedice globalnih poremećaja.
Ekonomista Predrag Mlinarević smatra da je problem prije svega u nedostatku koordinacije i sporoj reakciji nadležnih.
„Naš ključni problem je odsustvo sinhronizacije i vjerovatno nedostatak reakcije na pritisak javnosti. Ukoliko se ovakav trend nastavi, a posebno jer se dešava da se na realna povećanja dodaju i špekulativni motivi, to može dovesti do većeg rasta cijena nego što bi objektivno trebalo“, ističe Mlinarević.
Prema njegovim riječima, jedno od mogućih rješenja bilo bi privremeno smanjenje akciza na gorivo. On navodi da bi izmjene zakona o akcizama omogućile Savjetu ministara BiH da u vanrednim situacijama na određeni period, primjerice dva mjeseca, smanji akcize i tako ublaži posljedice globalnih tržišnih šokova.
Ipak, Mlinarević upozorava da bi takva odluka značila i manji priliv novca u budžete.
„Svako smanjenje akciza znači i smanjenje prihoda u budžetima, što bi ih učinilo manje operativnim. Moguće je i da vlast računa da će početna reakcija javnosti s vremenom splasnuti i da će se građani jednostavno prilagoditi novim cijenama“, dodaje on.
On smatra da bi donosiocima odluka trebalo omogućiti fleksibilnije mehanizme djelovanja u kriznim situacijama. Privremeno smanjenje akciza, ograničeno na određeni period, moglo bi poslužiti kao instrument za ublažavanje iznenadnih tržišnih šokova.
Govoreći o ulozi robnih rezervi, Mlinarević navodi da one mogu imati važnu stabilizujuću funkciju.
„Robne rezerve su uvijek dobro imati, jer u slučaju potpunog prekida snabdijevanja mogu spriječiti paralizovanje života i nagle skokove cijena izazvane panikom i špekulacijama“, kaže on.
Iako robne rezerve ne mogu dugoročno stabilizovati tržište zbog velikog obima potrošnje, mogu poslužiti kao privremeni zaštitni mehanizam dok se ne pronađu sistemska rješenja.
U međuvremenu, građani već osjećaju posljedice rasta cijena. Od početka marta litar dizela poskupio je za oko 60 feninga, što predstavlja rast od približno 25 odsto. Dok je početkom mjeseca prosječna cijena bila oko 2,30 KM, sada se kreće oko 2,70 KM, a na pojedinim pumpama ide i do skoro 2,90 KM.
Zbog straha od daljih poskupljenja i mogućih nestašica, potrošači su počeli praviti zalihe goriva. U Grupaciji za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Srpske navode da je prodaja u posljednjih sedam dana udvostručena.
Građani sve češće toče gorivo i u kanistere kako bi se obezbijedili za naredni period i izbjegli dodatne troškove ukoliko cijene nastave rasti.
Prema ranijim procjenama, stanovnici Republike Srpske godišnje potroše oko 610 miliona litara goriva, odnosno približno 1,7 miliona litara dnevno. Od toga čak 80 odsto otpada na dizel.
U redovnim okolnostima dnevna potrošnja dizela iznosi oko 1,3 miliona litara, ali je u posljednjim danima gotovo udvostručena i dostiže oko 2,6 miliona litara dnevno.
Samo tokom jedne sedmice građani su kupili oko 18,2 miliona litara dizela, za šta je izdvojeno približno 50 miliona konvertibilnih maraka.
Komentariši