Politički zaokret Milorada Dodika i spremnost da prihvati “igru kompromisa s Amerikom” pokazali su se kroz najnovije odluke Narodne skupštine Republike Srpske — imenovanje Ane Trišić Babić za vršioca dužnosti predsjednice i povlačenje šest zakona koje je ranije osporio Ustavni sud BiH. Analitičari ocjenjuju da je time Dodik otvorio vrata mogućem političkom primirju sa Zapadom.
Prema njihovim riječima, riječ je o taktici koja omogućava i Dodiku i Republici Srpskoj da zadrže status svojevrsne “države u državi”.
Potezi vlasti iz Banjaluke izazvali su niz reakcija. Dok Dodik tvrdi da Sarajevo nije uspjelo da ga “posmatra sa strane” i da on nastavlja da obavlja svoj posao, iz političkog vrha BiH poručuju da se parlament Srpske “pokorio pritiscima”.
Milivojević: Dodik nije imao veliki manevarski prostor
Politikolog Cvijetin Milivojević kaže za Blic da aktuelna Dodikova diplomatija nije rezultat slobodnog izbora.
– Dodik zna da jedini partner koji ga neće pustiti niz vodu je Moskva. Dodik nije imao velikog manevarskog prostora zbog čega mu se politika svodi na “kreni, stani pa dva koraka unazad” – ocenjuje Milivojević.
On smatra da posljednji politički potezi iz Srpske nose prepoznatljiv pečat “nove američke diplomatije”.
– Amerika već dvije godine nema ambasadora u BiH zbog čega je glavnu ulogu preuzeo Kristijan Šmit. Ne treba zaboraviti da Dodik nije krio izuzetnu ljubav prema Trampu. Zbog toga ovi potezi Dodika, kao što je izbor v.d. predsjednice Republike Srpske na mjesec dana i poništavanje šest zakona neustavnih po Ustavu BiH, predstavljaju ispunjavanje američkih želja. Dodik je požurio da udovolji Americi, a zauzvrat skinute su sankcije za četiri njegovih saradnika kao znak dobre volje – navodi Milivojević.
Milivojević podsjeća da Dodik i dalje insistira na poštovanju Dejtonskog sporazuma, što, kako kaže, odgovara i američkoj viziji BiH.
– Dodik traži samo da se poštuje Dejtonski sporazum koji je u osnovi američki proizvod. On se ponaša kao ruski i mađarski štićenik, a od ranije je poznat i kao političar koji se oslanja na jevrejsku državu. Sada želi nagodbu sa Trampovom administracijom koja bi odgovarala i njemu lično, ali i Republici Srpskoj koja bi ostala “država u državi” u BiH ako bi se i dalje poštovao Dejtonski sporazum – analizira Milivojević.
“Šta će biti nakon izbora 23. novembra?”
Analitičar se pita šta će donijeti prevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske zakazani za 23. novembar.
– Da li će predsjednik biti Branko Blanuša ili Siniša Karan ili možda Ana Trišić Babić ili Dodik? Dodik je zatražio i od Ustavnog suda da se izjasni da li predsjednik Republike Srpske ima pravo da se smijeni, a da o tome ne odlučuju građani odnosno da li je to što piše u Ustavu BiH, u Ustavu Republike Srpske i Dejtonskom sporazumu oborivo jer o tome odlučuje Kristijan Šmit. Dodik pothranjuje tu priču i vjerovatno mu odgovara dvovlašće i trovlašće jer iza Karana i Trišić Babić stoji njegova SNSD – ocjenjuje Milivojević.
“Dodik progutao nekoliko velikih žaba”
Prema njegovim riječima, Dodik je u posljednjih nekoliko mjeseci morao da odustane od više krupnih najava.
– Najavljivao je prvo referendum u Republici Srpskoj 25. oktobra, pa 23. novembra da bi sad spomenuo 9. januar kao novi datum. Takođe, parlament u Republici Srpskoj izglasao je prestanak šest zakona koje je nedavno doneo. Dodik svaki napad na sebe predstavlja kao napad na Republiku Srpsku i to mu je sad, kao što sam rekao, jedini mogući put – navodi Dodik.
Milivojević ističe i da su predstojeći izbori više formalnost nego istinska politička borba.
– Svi znaju da su sljedeće godine važniji izbori što pokazuje i to da opozicija ne izlazi na te izbore sa najjačim kandidatom, a to je Draško Stanivuković – zaključuje Milivojević.
Komentariši