Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da bi pitanje Trgovske gore moglo biti predloženo na nekoj od narednih sjednica Predsjedništva, naglašavajući da je riječ o pitanju zdravlja ljudi, a ne političkom pitanju.
Cvijanovićeva je podsjetila da se Predsjedništvo i ranije bavilo ovim pitanjem, izražavalo zabrinutost i tražilo reakciju Hrvatske, te da je postojao zaključak o potrebi pokretanja pravne zaštite. Kako je navela, uslovi za takav korak stekli su se nakon odluka Hrvatskog sabora.
„Ranije smo se u Predsjedništvu bavili ovim pitanjem. Izražavali smo zabrinutost i tražili reakciju Hrvatske i racionalan odgovor. Stavovi su bili takvi da je postojala tačka ili zaključak da je potrebno pokrenuti tužbu i tražiti zaštitu“, naglasila je Cvijanovićeva.
Govoreći o ocjenama da je slučaj Trgovske gore ujedinio političare u BiH, istakla je da se o tome može razgovarati, ali da na nivou BiH nije bilo dovoljno opredijeljenosti sa svih strana. Prema njenim riječima, riječ je o problemu svih u BiH, a ne samo institucija, te su se tim pitanjem bavile i nevladine organizacije.
Cvijanovićeva je kritikovala Ministarstvo inostranih poslova BiH zbog, kako je navela, nepostupanja po protestnoj noti koju je ranije uputio zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac. Navela je da je neprihvatljivo da dokument stoji 100 dana bez upućivanja drugoj državi.
„Vrlo je neprihvatljivo da nešto što treba da bude upućeno drugoj državi stoji 100 dana u ladici. To je javašluk i neorganizovanost nečega što bi trebalo da bude servis“, poručila je Cvijanovićeva, ocjenjujući takvo postupanje kao neprofesionalno.
Dodala je da Ministarstvo inostranih poslova ne poštuje Predsjedništvo BiH, birajući kome će prosljeđivati korespondenciju i dajući sebi pravo da ocjenjuje sadržaj. Naglasila je da u ovom slučaju ne postoji ništa sporno, jer je riječ o brizi za bezbjednost i zdravlje građana.
Komentarišući rad Ministarstva inostranih poslova BiH, Cvijanovićeva je navela da se to ministarstvo, otkako ga vodi Elmedin Konaković, pretvorilo u „cirkus“. Kritikovala je, kako je rekla, napade na SNSD i Republiku Srpsku, te korištenje političkih floskula umjesto bavljenja suštinskim pitanjima.
Govoreći o novoj američkoj administraciji, Cvijanovićeva je izjavila da Republika Srpska cijeni uravnotežen pristup i politiku koja nikoga ne favorizuje. Navela je da nije vidjela predstavnike nove administracije koji zagovaraju bonska ovlaštenja ili stav da pojedinac može biti iznad demokratski izabranih institucija.
Istakla je da je došlo do promjene odnosa prema Republici Srpskoj, navodeći kao primjer ukidanje sankcija fizičkim i pravnim licima. Prema njenim riječima, takav potez pokazuje da ne postoji namjera da bilo ko iz Srpske bude doveden u neravnopravan položaj.
Cvijanovićeva je rekla da sadašnja američka politika nije primarno usmjerena na Balkan, da je ujednačena i da nikoga ne favorizuje, te da je to pristup koji Republika Srpska smatra prihvatljivim. Dodala je da nova administracija prepoznaje prevaziđene mehanizme koji predstavljaju ograničenja za BiH.
Ona je navela da nije vidjela stavove koji opravdavaju postojanje bonskih ovlaštenja, te da nova američka administracija ne smatra prihvatljivim da iznad demokratskih institucija djeluje pojedinac koji preuzima ulogu zakonodavne i izvršne vlasti.
Govoreći o prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, Cvijanovićeva je izjavila da rezultati pokazuju da je narod izabrao Sinišu Karana. Ocijenila je neprihvatljivim odugovlačenje Centralne izborne komisije BiH u objavljivanju konačnih rezultata, navodeći da to stvara konfuziju.
Navela je da su izbori bili nametnuti, jer su građani prije tri godine već izrazili svoju volju, te da nisu bili ispunjeni zakonski uslovi za prestanak mandata. Prema njenim riječima, do cijelog procesa došlo je zbog odluka koje je nametnuo Kristijan Šmit.
Cvijanovićeva je istakla da je SNSD u početku smatrao da izbore ne treba održavati, te da su pozivali druge političke aktere na zajedničko djelovanje, ali da dogovor nije postignut. Kako je navela, izbori su održani u, kako je rekla, nenormalnim uslovima, ali je volja glasača na kraju bila jasna.
Osvrnula se i na apelaciju Kluba poslanika SNSD-a Ustavnom sudu BiH u vezi sa odredbama Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit, navodeći da postoji veliko nepovjerenje građana u sudske odluke. Dodala je da je cilj apelacije da se utvrdi da li je Šmit imao pravo da nameće zakone.
Prema njenim riječima, Ustavni sud BiH je ranije utvrdio da visoki predstavnici moraju biti imenovani kroz propisanu proceduru, što, kako tvrdi, u ovom slučaju nije ispoštovano. Zaključila je da u BiH postoji sprega institucija, međunarodnih aktera i političkog Sarajeva koja dovodi do, kako je navela, neustavnog i lažno zakonitog djelovanja.
Komentariši