Cvijanović: Nova američka administracija kredibilna, BiH daleko od Dejtonskog koncepta

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da dogovor između Banjaluke i Vašingtona podrazumijeva stabilizaciju situacije i uvođenje BiH u normalne tokove, te istakla da je za takve procese potreban ozbiljan dijalog sa američkom administracijom.

Cvijanovićeva je naglasila da bi najbolje bilo da institucije zajedno rade na popravljanju situacije u BiH. „Oni koji mogu u određenoj sferi za koju su nadležni treba da pokušavaju na svaki mogući način da poprave stvari“, rekla je Cvijanovićeva.

Istakla je da je tokom sastanaka sa američkim zvaničnicima čula da je ekonomska dimenzija jedan od njihovih prioriteta, što vidi kao šansu za jačanje ekonomskih veza i političke stabilnosti. „Apsolutno sam za to. Smatram da je to prilika za nas sve da konačno imamo nešto što se zove američke investicije“, rekla je Cvijanovićeva za „Istragu.ba“.

Ona je ocijenila da je približavanje SAD danas „puno ugodnije i lakše“ jer se aktuelna administracija ponaša odgovorno i ne nameće rješenja. Naglasila je da bi „za stabilnost i napredak BiH putovala i na kraj svijeta“.

Cvijanovićeva je istakla da sa novom američkom administracijom nikada nije bilo priča o „izdaji Milorada Dodika“, ocijenivši takve tvrdnje besmislenim. „Nova administracija SAD je vrlo kredibilna“, rekla je, dodajući da je cilj stabilizacija i deeskalacija situacije u BiH.

Podsjetila je da su zakoni u Narodnoj skupštini Republike Srpske povučeni radi deeskalacije i traženja partnerskih rješenja. „Pokazali smo odbrambenu sposobnost da se odupremo određenim stvarima i da tražimo partnere za rješenja dobra za sve“, istakla je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da predstavnici Srpske nikada nisu tražili rješenja dobra samo za jedan narod i naglasila da je BiH kompleksna država sa složenim odnosima. Smatra da oni koji zagovaraju međunarodni intervencionizam „nemaju vjeru u državu koju navodno brane“.

Govoreći o odnosima u zemlji, Cvijanovićeva je rekla da je BiH i dalje u krizi. „Ovo je jedna taktička tišina u kojoj se daje dovoljno prostora svakome ko je zainteresovan da razmisli šta ćemo raditi u narednih 30 godina“, navela je, dodajući da država „hoda kroz hroničnu krizu“ i da je vrijeme za strateška promišljanja.

„Kada u Sarajevu vidim kako ljudi likuju i kažu da je pobijedila država zato što je predsjednik Dodik prošao kroz sudsku situaciju, meni je to nevjerovatno“, rekla je Cvijanovićeva, ističući da svako u BiH ima svoje tumačenje i da se upravo zbog toga mora naći zajednički jezik.

Srpski član Predsjedništva BiH poručila je da cijeni državu koja je prijateljski nastrojena prema svim građanima, ali ne i onu koja se odnosi neprijateljski. „Takvu državu treba popravljati“, istakla je.

Govoreći o slučaju imenovanja Fatiha Kola za konzula u Panami, Cvijanovićeva je navela da nije znala ko je on i da prijedlog nije potekao od institucija Srpske, već od jednog bosanskog udruženja. „Za počasne konzule su fleksibilna pravila, ali nakon tog slučaja definisali smo određene standarde“, pojasnila je.

Cvijanovićeva je naglasila da je BiH danas daleko od izvornog dejtonskog koncepta. „BiH je kompromisno napravljena, ali danas funkcioniše mimo duha Dejtona. U sporazumu piše da smo svi jednakopravni, a BiH je danas daleko i od onih koji su to željeli“, rekla je.

Podsjetila je i na presudu Ustavnog suda BiH iz 2005. godine u kojoj stoji da visoki predstavnici moraju imati potvrdu Savjeta bezbjednosti UN. „Sada imate čovjeka koji nema takvu potvrdu, Kristijana Šmita, a koji donosi odluke i derogira entitetske ustave“, rekla je Cvijanovićeva.

Naglasila je da pravo i ustavne norme moraju biti poštovani i da se svi problemi u BiH moraju rješavati dijalogom. „Podržavam ideju po kojoj su svi ravnopravni i da sve treba rješavati razgovorom“, navela je.

Cvijanovićeva je poručila da je 49 odsto teritorije Republike Srpske „odlučno da ne prihvata ono što je nakaradno“, dodajući da se BiH ne smije udaljavati od principa jednakopravnosti. „Rastužuje me kada vidim da se sarajevska politička scena bori za Kristijana Šmita, umjesto da se bori za Srbe, Hrvate, Bošnjake, Republiku Srpsku, Federaciju BiH i Brčko distrikt“, zaključila je Cvijanovićeva.

Comments

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *