Kategorija: Zabava

  • “Barbie droga” može ostaviti ozbiljne posljedice

    “Barbie droga” može ostaviti ozbiljne posljedice

    ​Sve veći broj dermatologa upozorava na popularnost Melanotana II, sintetičke supstance koja se na društvenim mrežama često promoviše kao brz način za postizanje tamnijeg tena bez dugotrajnog izlaganja suncu.

    Iako ga influenseri i korisnici interneta često predstavljaju kao jednostavno rješenje za preplanulu kožu, stručnjaci naglašavaju da se radi o neregulisanoj i potencijalno opasnoj supstanci koja može izazvati ozbiljne zdravstvene posljedice.

    Melanotan II posljednjih godina ponovo bilježi rast popularnosti, naročito među mlađim korisnicima društvenih mreža, navodi “LadBible“. Proizvod se često prodaje kao injekcija ili sprej za nos, a reklamira se kao sredstvo koje podstiče proizvodnju melanina i ubrzava tamnjenje kože.

    Međutim, dermatolozi upozoravaju da iza privlačnih objava na internetu stoje brojni rizici o kojima se rijetko govori.

    Šta je zapravo Melanotan II?

    Melanotan II je sintetički peptid razvijen kao verzija hormona alfa-MSH, koji u organizmu učestvuje u regulisanju proizvodnje melanina. Njegova osnovna funkcija jeste stimulacija pigmentacije kože, zbog čega korisnici dobijaju tamniji ten. Međutim, za razliku od odobrenih medicinskih terapija, Melanotan II nikada nije dobio regulatorno odobrenje za kozmetičku upotrebu.

    Stručnjaci naglašavaju da se radi o supstanci koja nije odobrena od strane američke Agencije za hranu i lijekove (FDA), niti brojnih drugih zdravstvenih regulatora širom svijeta. Upravo zbog toga njena proizvodnja, sastav i kvalitet često nisu pod adekvatnom kontrolom.

    Dermatolozi upozoravaju na promjene mladeža

    Jedan od najvećih razloga za zabrinutost odnosi se na uticaj Melanotana II na kožu i pigmentne promjene.

    Prema navodima dermatologa, upotreba ove supstance može dovesti do naglog tamnjenja postojećih mladeža, pojave novih pigmentnih promjena i promjena koje otežavaju rano otkrivanje melanoma, najopasnijeg oblika raka kože.

    Stručnjaci upozoravaju da Melanotan II može izazvati upravo one promjene koje ljekari inače traže prilikom pregleda kože zbog sumnje na melanom. Zbog toga se povećava rizik da se potencijalno opasne promjene teže uoče ili na vrijeme dijagnostikuju.

    “Najveća zabrinutost odnosi se na mogućnost ozbiljnih kožnih karcinoma”, navodi se u upozorenjima zdravstvenih stručnjaka koji prate rast popularnosti ovog proizvoda.

    Pojavile se prijave ozbiljnih nuspojava

    Pored promjena na koži, u medicinskoj literaturi zabilježeni su slučajevi ozbiljnih komplikacija povezanih sa upotrebom Melanotana II.

    Jedan od najvećih problema jeste činjenica da ne postoje kvalitetna dugoročna istraživanja koja bi potvrdila bezbjednost Melanotana II.

    Iako postoje brojni izvještaji o nuspojavama i pojedinačni medicinski slučajevi povezani sa ozbiljnim zdravstvenim problemima, stručnjaci ističu da još uvijek nema dovoljno podataka koji bi precizno pokazali kakve posljedice dugotrajna upotreba može ostaviti na organizam.

    Upravo zbog toga dermatolozi savjetuju oprez i upozoravaju da privremeni estetski efekat ne bi smio biti važniji od potencijalnih zdravstvenih rizika.

    Ljekari preporučuju sigurnije alternative

    Stručnjaci naglašavaju da za postizanje preplanulog izgleda postoje mnogo sigurnije opcije poput kozmetičkih preparata za samopotamnjivanje kože, koji ne utiču na pigmentne ćelije organizma na isti način kao Melanotan II.

    Dermatolozi istovremeno podsjećaju da nijedan preparat za tamnjenje kože ne može zamijeniti zaštitu od UV zračenja, zbog čega i dalje preporučuju redovnu upotrebu krema sa zaštitnim faktorom i izbjegavanje pretjeranog izlaganja suncu.

    Kako popularnost Melanotana II nastavlja da raste na internetu, stručnjaci upozoravaju da bi svijest o mogućim posljedicama morala rasti istim tempom, jer ono što se na društvenim mrežama predstavlja kao brz put do savršenog tena može nositi mnogo ozbiljnije posljedice nego što korisnici očekuju.

  • En Hatavej progovorila o bolesti

    En Hatavej progovorila o bolesti

    Filmska zvijezda En Hatavej otkrila je da se 10 godina u tajnosti borila sa zdravstvenim problemom, sve dok nije otišla na operaciju.

    Gostujući u podkastu “Popkast”, rekla je da je bila “legalno slijepa” na jedno oko tokom svojih tridesetih godina.

    Problemi sa vidom razvili su joj se zbog rane pojave katarakte — zamućenja prirodnog očnog sočiva, što izaziva zamućen vid i druge poteškoće.

    “Ovo je možda previše informacija, ali bila sam poluslijepa 10 godina. Toliko je uticalo na moj vid da sam praktično bila legalno slijepa na lijevo oko i na kraju sam morala na operaciju. I nisam shvatala koliko je postalo loše dok konačno nisam mogla da vidim cio spektar. Od tada sam se smirila. Nisam shvatala da mi to zapravo opterećuje nervni sistem”, ispričala je Hatavej, prenosi b92.

    Glumica je dodala da je njen trenutni vid “čudo”.

    “Cijenim vid jer osjećam da svaki dan, kada se probudim i vidim na način na koji vidim, to je čudo. Zapravo pomislim: ‘Oh, dvije generacije unazad to ne bi bila opcija za nekoga poput mene.’ Dakle, zapravo se osjećam povezano sa takvom vrstom čuda”, istakla je Hatavej.

    En Hatavej je o zdravstvenim problemima progovorila nakon što se osvrnula na glasine da se podvrgla estetskim zahvatima. Iako je ranije retko komentarisala svoj privatni život, En je odlučila da odgovori na spekulacije.

    “Živimo u vremenu kada se ljudi osjećaju vrlo samouvjereno u pretpostavljanju onoga što misle da je činjenica, i ponekad je ono što misle tačno, a ponekad nije. Nagađanja su postala toliko glasna da jednostavno osjećaš potrebu da izneseš svoju istinu. I vjerovatno ću se uvijek pitati: ‘Da li sam trebalo to da objavim ili ne? Da li sam trebalo da nastavim da radim ono što me čini srećnom i samouvjerenom na crvenom tepihu?’ Ali osjećala sam da razgovor postaje ometajući. Htjela sam da pokažem da, ne, nisam donela ogromnu medicinsku odluku. To su samo dvije pletenice. Usput, druga stvar u vezi sa ovim, jednog dana bih možda mogla da idem na fejslifting”, poručila je Hatavej.

    Hatavej se u martu našla u centru pažnje nakon što se pojavila na dodjeli Oskara. Na crveni tepih stigla je u elegantnoj crnoj haljini sa cvetnim motivima, ali je kreacija pala u drugi plan zbog njenog mladolikog izgleda lica. Neki obožavaoci bili su šokirani promjenom i pokrenuli nagađanja o estetskim zahvatima.

    “Šta je En Hatavej uradila svom licu i zašto”, “En Hatavej predstavlja svoje novo lice”, “Novo lice En Hatavej je mješavina lica mlade Rene Zelveger i Ketrin Higl”, “Vidim komentare da je En Hatavej izgledala kao da je radila botoks i vjerovatno su u pravu, ali za razliku od većine takvih slučajeva, izgledala je dobro i lice joj je bilo dovoljno izražajno. Može ipak to da smanji sljedeći put”, “En Hatavej izgleda kao da ima trajni filter na licu, kul, ali i čudno”, “Da li je En Hatavej imala plastičnu operaciju? Lice joj izgleda čudno. Bila je gotovo neprepoznatljiva”, pisali su na društvenim mrežama.

  • Spasilac Mihaela Šumahera progovorio: Ono što sam vidio šokiralo me

    Spasilac Mihaela Šumahera progovorio: Ono što sam vidio šokiralo me

    ​Više od decenije nakon nezgode na skijanju koja je zauvijek promijenila život Mihaela Šumahera, jedan od ljudi koji je prvi stigao da mu pomogne odlučio je da po prvi put javno progovori o dramatičnim trenucima na francuskim Alpima.

    Riječ je o Janiku Denezu, pilotu helikoptera koji je 29. decembra 2013. godine prevezao sedmostrukog svjetskog prvaka Formule 1 sa skijališta u Meribelu do bolnice u Grenoblu nakon teške povrede glave.

    U razgovoru za francuski sportski list “L'Équipe”, čije navode prenosi i “Hello Magazine“, Denez je prvi put detaljno opisao šta se dešavalo tog dana i kakav je utisak na njega ostavila jedna od najpoznatijih spasilačkih intervencija u modernoj sportskoj istoriji.

    Poziv koji je promijenio sve

    Denez je tada radio za kompaniju SAF Helicopteres, specijalizovanu za hitne medicinske i planinske spasilačke operacije.

    Kako je ispričao, tog dana njegova ekipa dobila je hitan poziv sa skijališta Meribel u francuskim Alpima. U tom trenutku nisu znali ko je povrijeđena osoba niti koliko su ozbiljne povrede.

    “Dobijali smo slične pozive i ranije. U početku nismo znali da je riječ o Mihaelu Šumaheru”, prisjetio se pilot.

    Tek nakon dolaska na mjesto nesreće spasilački tim shvatio je da se radi o jednom od najvećih vozača u istoriji Formule 1.

    “Na stazi je vladala potpuna tišina”

    Prema njegovim riječima, atmosfera na mjestu nezgode bila je veoma neobična.

    Denez je opisao prizor kao izuzetno tih i napet, uprkos činjenici da se radilo o popularnom skijalištu punom turista tokom praznične sezone.

    “Ono što sam vidio šokiralo me”, rekao je pilot prisjećajući se trenutka kada je stigao na lokaciju gdje je Šumaher ležao nakon pada.

    Iako nije ulazio u detalje zdravstvenog stanja vozača iz poštovanja prema porodici, priznao je da mu je cijela situacija ostala duboko urezana u sjećanje.

    Let do Grenobla trajao je 25 minuta

    Nakon pružanja prve pomoći Šumaher je hitno prebačen u helikopter.

    Denez je ispričao da je let do Univerzitetske bolnice u Grenoblu trajao oko 25 minuta i da je tokom cijelog puta vladala gotovo potpuna tišina.

    Njegov zadatak bio je da što brže i bezbjednije transportuje teško povrijeđenog pacijenta.

    “Za mene je to tada bio samo ozbiljno povrijeđen čovjek kojem je bila potrebna hitna pomoć”, objasnio je.

    Pilot tvrdi da u tom trenutku nije znao koliko su Šumaherove povrede zapravo ozbiljne.

    Tek kasnije saznao razmjere tragedije

    Nakon što je Šumaher predat medicinskom timu u Grenoblu, Denez se vratio svojim redovnim dužnostima.

    Tek nekoliko dana kasnije, kada je ponovo došao u istu bolnicu zbog druge intervencije, shvatio je da je slučaj koji je prevozio izazvao ogromnu pažnju širom svijeta.

    Do tada je vijest o Šumaherovoj nezgodi već postala globalna tema.

    “Tada sam saznao koliko je situacija ozbiljna”, prisjetio se pilot.

    Kobni pad u Meribelu

    Mihael Šumaher doživio je nezgodu 29. decembra 2013. godine tokom skijanja u francuskom zimovalištu Meribel.

    Tog dana bio je na stazi zajedno sa sinom Mikom Šumaherom, koji je tada imao 14 godina.

    Prema zvaničnim informacijama, Šumaher je skijao van označene staze između dvije uređene ski-rute kada je naletio na kamen skriven ispod snijega. Nakon gubitka kontrole pao je i glavom udario u stijenu.

    Iako je nosio zaštitnu kacigu, zadobio je tešku traumatsku povredu mozga. Ljekari su kasnije saopštili da bi gotovo sigurno preminuo da nije imao kacigu.

    Borba za život trajala mjesecima

    Nakon dolaska u bolnicu Šumaher je hitno operisan.

    Ljekari su izvršili dvije složene neurohirurške operacije i stavili ga u medicinski indukovanu komu kako bi smanjili pritisak na mozak.

    U komi je proveo približno 250 dana prije nego što je počeo postepeni proces buđenja i rehabilitacije.

    U junu 2014. prebačen je iz Grenobla u bolnicu u Lozani, a nekoliko mjeseci kasnije vraćen je u porodični dom u Švajcarskoj gdje je nastavio liječenje.

    Porodica godinama čuva privatnost

    Od trenutka nezgode porodica Šumaher gotovo potpuno je zatvorila pristup informacijama o njegovom zdravstvenom stanju.

    Njegova supruga Korina Šumaher dosljedno je insistirala na privatnosti, zbog čega su javnosti tokom godina dostupni samo rijetki i šturi podaci.

    Tek nekolicina bliskih prijatelja i članova porodice ima mogućnost da ga posjećuje.

    Među njima je i dugogodišnji prijatelj i bivši šef Ferrarija Žan Todt, koji je povremeno davao ograničene informacije o Šumaherovom oporavku.

    Rijetki izvještaji o njegovom stanju

    Iako zvaničnih medicinskih saopštenja gotovo da nema, posljednjih mjeseci pojavili su se izvještaji koji sugerišu određeni napredak u njegovom stanju.

    Pojedini mediji naveli su da Šumaher više nije trajno vezan za krevet i da može sjediti u invalidskim kolicima, iako porodica nije javno potvrdila te informacije.

    Drugi izvještaji navode da pokazuje određeni nivo svijesti o okruženju, ali da i dalje zahtijeva konstantnu njegu i pomoć medicinskog osoblja.

    Međutim, zbog stroge privatnosti porodice nijedna od tih informacija nije zvanično potvrđena.

    Šumaherova porodica suočena i sa ucjenama

    Posljednjih godina porodica se nije borila samo sa zdravstvenim izazovima.

    Njemački sudovi vodili su postupke protiv osoba optuženih da su pokušale ucijeniti porodicu prijeteći objavljivanjem privatnih fotografija, video-snimaka i medicinske dokumentacije vezane za Šumaherovo stanje.

    Porodica je više puta naglasila da će učiniti sve kako bi zaštitila njegovu privatnost i dostojanstvo.

    Zašto je spasilac progovorio tek sada?

    Denez je objasnio da je godinama odbijao intervjue jer nije želio dodatno opterećivati porodicu niti doprinositi medijskim spekulacijama.

    Tek sada je odlučio da podijeli svoje iskustvo, prvenstveno kako bi opisao rad spasilačkih službi i težinu situacije sa kojom se suočio tog dana.

    Njegovo svjedočenje predstavlja jedno od rijetkih direktnih prisjećanja ljudi koji su bili na licu mjesta neposredno nakon nesreće koja je šokirala sportski svijet.

    Legenda Formule 1

    Mihael Šumaher i dalje se smatra jednim od najvećih vozača u istoriji automobilizma.

    Tokom karijere osvojio je sedam titula svjetskog prvaka Formule 1 i ostvario 91 pobjedu, postavivši brojne rekorde koji su godinama djelovali nedostižno.

    Njegova dominacija sa Ferrarijem početkom 2000-ih obilježila je jednu od najuspješnijih era u istoriji ovog sporta.

    Dan koji svijet ne zaboravlja

    I danas, više od 12 godina nakon nezgode, trenutak kada je Šumaher pao na snijeg u Meribelu ostaje jedan od najpotresnijih događaja u istoriji sporta.

    Zbog toga riječi čovjeka koji ga je tog dana transportovao do bolnice imaju posebnu težinu.

    Iako je prošlo više od decenije, pilot Janik Denez priznaje da slike sa planine nikada nije zaboravio.

    Za njega je to bio samo još jedan hitan poziv.

    Za ostatak svijeta bio je početak tragedije koja je zauvijek promijenila život jedne od najvećih sportskih legendi svih vremena.

  • Kako prepoznati pravi med? Iskusni pčelar podijelio jednostavan trik

    Kako prepoznati pravi med? Iskusni pčelar podijelio jednostavan trik

    Kupovina domaćeg meda često se svodi na povjerenje, ali iskusni pčelari tvrde da postoje i jednostavni znakovi koji mogu pomoći pri procjeni kvaliteta. Od teksture i kristalizacije do popularnog testa s vodom, nekoliko detalja može otkriti da li je med prirodan ili postoji sumnja da je riječ o falsifikovanom proizvodu.

    Kako piše portal Podravski.hr pitali su iskusnog pčelara kako najbrže prepoznati da li je med koji su kupili zaista domaći i prirodan.

    Trik sa prstima koji pčelari često preporučuju

    Njegov odgovor bio je jednostavan: “Samo ga protrljajte između palca i kažiprsta. Pravi med će se polako upijati i ostaviti blag osjećaj lepljivosti, dok će lažni često ostati poput sirupa ili se razvodniti.“

    Naime, iako ne postoji stopostotno siguran kućni trik koji može da zamijeni laboratorijsku analizu, pčelari tvrde da postoji nekoliko znakova koji vrlo brzo otkrivaju kvalitet meda.

    Zašto je kristalizacija važan znak kvaliteta

    Jedan od najpoznatijih pokazatelja je kristalizacija. Prirodni med vremenom gotovo uvijek kristališe, a brzina tog procesa zavisi od vrste meda. Ako je med dugo potpuno tečan i izgleda gotovo savršeno providno, mnogi pčelari postaju sumnjičavi.

    Tekstura meda može otkriti mnogo

    Važna je i sama tekstura. Kada se med preliva iz kašike, pravi med teče u sporom, gustom mlazu i stvara male vijuge, dok falsifikovani često curi poput običnog sirupa.

    Pčelari kažu da kvalitetan med ne djeluje vodenasto niti se odmah razliva po površini.

    Jedan od popularnih testova je i onaj sa vodom. Kašičica meda spuštena u čašu vode trebalo bi da padne prema dnu i sporije se rastvara ako je riječ o prirodnom medu. Lažni med obično se brzo rastopi i pomiješa sa vodom.

    Povjerenje u pčelara i dalje najvažnije

    Na kraju, iskusni pčelari poručuju da je najbolji način kupovine meda povjerenje.

    Kupovina od lokalnog pčelara kojeg poznajete često vrijedi više od svih kućnih trikova zajedno.

  • Ako imate jedno od ovih prezimena, vučete korijene od najmoćnijih Srba

    Ako imate jedno od ovih prezimena, vučete korijene od najmoćnijih Srba

    Kada danas izgovorite svoje prezime, vjerovatno ne razmišljate o tome koliko daleko u prošlost ono može da vas odvede. Ipak, upravo su prezimena vijekovima bila mnogo više od običnog porodičnog obilježja – ona su čuvala porijeklo, pripadnost, status i sjećanje na pretke čija su imena ostala zapisana u istoriji.

    Mnoga srpska prezimena koja i danas postoje nekada su nosile najmoćnije porodice srednjovjekovne Srbije. Iza nekih od njih stajali su vladari, despoti, vojvode i velikaši, ljudi koji su odlučivali o sudbini države, vodili bitke i ostavljali trag u istoriji Balkana.

    Zato ne čudi što tema porijekla prezimena i danas izaziva ogromnu pažnju.

    Mnogi se pitaju da li njihovo prezime možda krije vezu sa starim srpskim plemstvom, vladarskim dinastijama ili porodicama koje su nekada bile simbol moći i ugleda.

    Iako istorija ne potvrđuje da svi današnji nosioci ovih prezimena imaju direktno plemićko porijeklo, činjenica je da su upravo ta imena vijekovima bila dio najvažnijih stranica srpske istorije.

    Kako su nastala srpska prezimena

    Današnji oblik trajnih prezimena u Srbiji vezuje se za 1851. godinu i kneza Aleksandra Karađorđevića, koji je naredio da porodice trajno zadrže prezimena prema najstarijim i najznačajnijim precima.

    Ipak, zahvaljujući manastirskim zapisima, poveljama i srednjovjekovnim dokumentima, poznato je da su i mnogo ranije postojale porodice koje su nosile prezimena slična današnjim. Upravo su ta imena ostala upisana u istoriji kao simbol srpske vlasti, plemstva i državnosti.

    Branković

    Brankovići su srpska vlastelinska i vladarska porodica iz 14. i 15. vijeka. Najpoznatiji predstavnik bio je Vuk Branković, učesnik Kosovskog boja i zet kneza Lazara. Kasnije su nosili titulu despota, a istorija bilježi da su vladali i kao samostalni gospodari i kao turski vazali.

    Vjeruje se da danas nema direktnih potomaka ove porodice, ali prezime i dalje izaziva veliko interesovanje među ljudima koji istražuju svoje porijeklo.

    Branivojević

    Branivojevići su bili srpska vlastelinska porodica koja je tokom 13. i početkom 14. vijeka vladala Humom. Njihov rodonačelnik Branivoje dobio je od kralja Milutina na upravu Ston i Pelješac.

    Poslije Milutinove smrti širili su svoje posjede i gotovo se osamostalili od tadašnje Srbije.

    Balšić

    Balšići su bili srednjovjekovna srpska dinastija koja je vladala Zetom od 1360. do 1421. godine. Nakon smrti cara Dušana postali su gospodari Zete, priznajući samo formalno vlast cara Uroša.

    Njihovo ime i danas se često vezuje za priče o moćnim srpskim porodicama sa primorja.

    Vlastimirović

    Vlastimirovići se smatraju prvom srpskom vladarskom porodicom o kojoj postoje istorijski zapisi. Naziv dinastije nastao je prema knezu Vlastimiru, koji je stvorio nezavisnu srpsku državu.

    Istoričari ovu porodicu ponekad nazivaju i Višeslavljevićima, prema knezu Višeslavu.

    Vojinović

    Vojinovići su bili jedna od najvažnijih vlastelinskih porodica u vrijeme raspada Srpskog carstva tokom 14. vijeka.

    Veliki vojvoda Vojislav Vojinović i njegov bratanac Nikola Altomanović smatrani su među najmoćnijim velmožama tadašnje Srbije.

    Vojislavljević

    Vojislavljevići su srednjovjekovna srpska dinastija koja je naslijedila vlast nad Dukljom. Vladali su područjima Duklje, Zahumlja, Raške i Bosne od 1034. do 1186. godine.

    Njihovu dominaciju kasnije preuzimaju Nemanjići.

    Vukanović

    Vukanovići su bili srpska vladarska porodica koja je vladala Raškom krajem 11. i početkom 12. vijeka.

    Ime dinastije nastalo je prema velikom županu Vukanu, jednom od najznačajnijih srpskih vladara tog perioda.

    Dejanović

    Dejanovići, poznati i kao Dragaši, upravljali su prostorima današnje Srbije, Bugarske i Sjeverne Makedonije tokom druge polovine 14. vijeka.

    Najpoznatiji predstavnik Konstantin Dragaš ostao je zapamćen i kroz narodnu epsku poeziju kao beg Kostadin.

    Dinjičić

    Dinjičići su bili srednjovjekovna vlastelinska porodica koja je upravljala oblašću Jadara u vrijeme kraljevine Bosne.

    Prvi poznati predstavnik bio je župan Dinjica, koji se pominje u poveljama kralja Stefana Tvrtka iz 1378. godine.

    Zlatonosović

    Zlatonosovići su bili vlastelinska porodica koja je upravljala oblašću Usore.

    Braća Vlađ i Stefan Zlatonosović učestvovali su u Kosovskom boju 1389. godine, gdje su zarobljeni od strane Turaka.

    Jakšić

    Jakšići su bili poznata plemićka porodica iz vremena srpske despotovine.

    Njihovo junaštvo u borbama protiv Turaka toliko je impresioniralo ugarskog kralja Matiju Korvina da ih je nazvao “stubovima hrišćanstva”.

    Kosače

    Kosače, od kojih potiču i prezimena Hercegović, Kosačić, Vuković i Hranić, bile su jedna od najuticajnijih porodica srednjovjekovne Bosne.

    Njihovi posjedi nalazili su se na prostoru današnje Hercegovine, a Vlatko Vuković bio je jedan od vojskovođa u Kosovskom boju.

    Kotromanić

    Kotromanići su bili vladarska dinastija srednjovjekovne Bosne koja je vladala od 13. do 15. vijeka.

    Posjedovali su gradove poput Bobovca, Fojnice, Visokog i Kreševa, a važili su za jednu od najmoćnijih porodica tog vremena.

    Lazarević

    Lazarevići su srpska vlastelinska i vladarska porodica iz 14. i 15. vijeka.

    Najpoznatiji predstavnik bio je knez Lazar Hrebeljanović, koji je predvodio srpsku vojsku u Kosovskom boju, dok je njegov sin Stefan Lazarević ostao upamćen kao jedan od najobrazovanijih srpskih vladara.

    Mrnjavčević

    Mrnjavčevići su bili srednjovjekovna vlastela koja je vladala dijelovima današnje Sjeverne Makedonije.

    Najpoznatiji članovi porodice bili su braća Vukašin i Uglješa, dok je Vukašinov sin Marko ostao upamćen kao legendarni Kraljević Marko.

    Nemanjić

    Nemanjići su najpoznatija srpska srednjovjekovna dinastija koja je vladala Srbijom više od dva vijeka.

    U ovoj lozi smijenjivali su se kraljevi, carevi i svetitelji, a upravo su oni postavili temelje srednjovjekovne srpske države i kulture.

    Oblačić

    Oblačići su bili srednjovjekovna vlastelinska porodica sa posjedima na sjeveru Šumadije.

    Rade Oblačić smatra se rodonačelnikom porodice i služio je despotu Stefanu Lazareviću i Đurđu Brankoviću.

    Pavlović

    Pavlovići, poznati i kao Jablanići, bili su srednjovjekovna porodica koja je upravljala istočnim dijelovima današnje Bosne i Hercegovine.

    Njihov najpoznatiji predstavnik bio je Pavle Radenović.

    Sanković

    Sankovići su bili srednjovjekovna vlastelinska porodica iz Humske zemlje.

    Važili su za jednu od značajnih porodica srednjovjekovne Bosne.

    Crnojević

    Crnojevići su bili srpska plemićka dinastija iz Crne Gore koja je Zetom i Crnom Gorom vladala do 1498. godine.

    Pored političke moći, ostali su upamćeni i po tome što su na ove prostore donijeli jednu od prvih štamparija.

    Da li prezime zaista otkriva “plavu krv”?

    Iako mnoga od ovih prezimena zvuče moćno i aristokratski, istoričari upozoravaju da isto prezime ne znači automatski i direktno porijeklo od srednjovjekovnih velikaša.

    Tokom vijekova porodice su se selile, prezimena mijenjala, a neka imena su postajala veoma rasprostranjena među običnim narodom. Ipak, interesovanje za porijeklo nikada nije nestalo.

    Upravo zato genealogija danas postaje sve popularnija – ljudi žele da saznaju odakle dolaze, ko su bili njihovi preci i da li njihovo porodično ime krije priču staru vijekovima.

    Prezimena kao dio identiteta

    Možda upravo vaše prezime nosi trag nekog davnog vremena, stare države, vlastelinske porodice ili istorije koju još niste istražili. I baš u tome leži posebna fascinacija srpskih prezimena – ona nisu samo administrativni podatak, već dio identiteta koji se prenosi generacijama.

    Neka od njih danas zvuče sasvim obično, ali su nekada bila simbol moći, bogatstva i uticaja. Zato nije čudno što priče o najstarijim srpskim prezimenima i dalje privlače ogromnu pažnju i bude maštu ljudi koji žele da otkriju da li se iza njihovog porodičnog imena možda krije istorija mnogo veća nego što su ikada mislili.

    (Ona.rs / Istorijski zabavnik)

  • Tajni biser Evrope: Grad kao iz bajke postaje nova hit destinacija turista (VIDEO)

    Tajni biser Evrope: Grad kao iz bajke postaje nova hit destinacija turista (VIDEO)

    U sjevernoj Poljskoj, na obalama rijeke Visle, nalazi se Torunj. To je grad koji uspijeva da spoji monumentalnu istoriju, naučno nasljeđe i gotovo filmsku atmosferu srednjovjekovne Evrope.

    Iako je često u sjenci popularnijih poljskih destinacija poput Krakova ili Gdanjska, Torunj je jedno od onih mjesta koje putnici pamte mnogo duže nego što su očekivali.

    Grad koji izgleda kao živi srednji vijek

    Njegovo staro gradsko jezgro danas se nalazi na Uneskovoj listi svjetske baštine, i to s razlogom. Grad je sačuvao izuzetno veliki broj originalnih gotičkih građevina od crvene cigle, karakterističnih za sjever Evrope i nekadašnje hanzeatske trgovačke gradove. Šetnja kroz Torunj ne djeluje kao obilazak muzeja, već kao ulazak u živi srednji vijek – sa uskim ulicama, visokim crkvenim tornjevima, starim kapijama i trgovima koji i dalje imaju ritam pravog grada, a ne turističke scenografije.

    Istorija Torunja usko je povezana sa Tevtonskim redom, koji je grad osnovao u 13. vijeku. Zahvaljujući položaju na Visli, Torunj je brzo postao važno trgovačko središte i član Hanzeatskog saveza, mreže gradova koja je vijekovima kontrolisala trgovinu sjeverne Evrope. Tragovi tog bogatstva i danas su vidljivi na raskošnim građanskim kućama, monumentalnoj gradskoj vijećnici i ostacima moćnih fortifikacija.

    Grad Nikole Kopernika i naučnog nasljeđa

    Torunj nije važan samo zbog arhitekture. Ovdje je rođen Nikola Kopernik, astronom koji je promijenio ljudsko razumijevanje svemira. Grad se danas ponosi tim nasljeđem, ali ga ne pretvara u kliše. Kopernikova kuća, spomenici i muzeji nisu samo turističke atrakcije, već dio identiteta grada koji je vijekovima bio povezan sa znanjem, trgovinom i kulturom.

    Ipak, možda je najzanimljivije to što Torunj uprkos svojoj istorijskoj važnosti ne djeluje hladno ni monumentalno. Naprotiv, grad ima toplinu koju stvaraju male stvari. To su mirisi svježe pečenih medenjaka, kafići skriveni u gotičkim podrumima, statue pasa i magaraca povezane sa lokalnim legendama, kao i pogled na narandžaste krovove koji se predveče presijavaju iznad Visle.

    Medenjaci, legende i autentična atmosfera

    Medenjaci su posebno važan dio lokalne tradicije. Torunj je širom Poljske poznat po ovom specijalitetu, čija istorija traje vijekovima. Za razliku od industrijskih suvenira koji postoje u mnogim turističkim gradovima, ovdje su medenjaci dio stvarnog kulturnog identiteta. U gradu postoje čak i muzeji i radionice u kojima posjetioci mogu naučiti kako se prave tradicionalni torunjski medenjaci.

    Poseban utisak ostavljaju i ostaci srednjovjekovnih zidina i čuvena Kriva kula, koja je postala jedan od simbola grada. Nije poznata poput kule u Pizi, ali upravo u tome leži njen šarm. Torunj ne pokušava da impresionira spektaklom, već autentičnošću.

    Zašto Torunj postaje nova evropska hit destinacija

    Danas je Torun moderan univerzitetski i kulturni centar, ali je uspio da sačuva atmosferu grada koji poštuje svoju prošlost bez pretvaranja u turistički park. Upravo zato mnogi putnici kažu da ih Torunj iznenadi više nego mnogo poznatije evropske destinacije. U vremenu kada brojni istorijski gradovi gube identitet pod pritiskom masovnog turizma, Torunj pokazuje da je moguće ostati autentičan. Možda baš zato djeluje toliko posebno, prenosi b92.

  • Dženifer Lopez obukla farmerke stare 25 godina i oduševila fanove (VIDEO)

    Dženifer Lopez obukla farmerke stare 25 godina i oduševila fanove (VIDEO)

    Da Dženifer Lopez odlično izgleda već dobro znamo, ali da joj komad odjeće koji je nosila prije 25 godina ovako savršeno stoji i danas (a možda čak i bolje), zaista je fascinantno.

    Latino diva je privukla veliku pažnju na društvenim mrežama kada je pokazala da i dalje može nositi iste farmerke iz spota za pesmu “Ain't It Funny” iz 2001. godine. Radi se o jedinstvenom modelu marke Versace, koje i danas oduševljavaju žene.

    Farmerke su niskog struka (i svjedočimo vremenu njihovog vraćanja na modnu scenu), imaju pertle umjesto šlica i sa bočnih strana, a čini se da je Dženifer zategnutija i da ima impresivnije trbušnjake nego u spotu.

     

    View this post on Instagram

     

    A post shared by ExtraTV (@extratv)

    U spotu je nosila crnu majicu na bretele, dok je sada obukla bijeli rolka-top, te pokazala koliko je zgodna.

    Pitate se kako je to moguće? Moguće je, jer gotovo svakodnevno trenira kako bi i u šestoj deceniji bila u top formi i to je samo dio njene stroge rutine, a za nju i njenu figuru i te kako važi ona dobra stara izreka da “stari kao vino”, prenosi b.92.

    Pjesma “Ain't It Funny” je jedan od najvećih hitova u njenoj karijeri, a pogledajte i taj čuveni spot iz 2001. godine.

     

  • Milioner (79) traži ženu: Objavio listu zahtjeva

    Milioner (79) traži ženu: Objavio listu zahtjeva

    Britanski aristokrata Ser Bendžamin Slejd (79) ponovo se našao u centru pažnje nakon što je objavio neobičan spisak uslova koje mora da ispuni njegova buduća supruga, od horoskopskog znaka do dozvole za upravljanje helikopterom.

    Slejd traži znatno mlađu ženu i, kako sam kaže, želi da mu rodi muškog nasljednika koji bi jednog dana preuzeo njegovo imanje.

    Sedmi baronet iz Samerseta objavio je i poduži spisak uslova koje očekuje od buduće supruge, piše Tajla, prenosi b92.

    Slejd je rođen 1945. godine i potiče iz porodice koja vijekovima živi na području Neter Stouvija. Bio je u braku sa plemkinjom Polin Kerol Majburg, a razveli su se 1989. nakon 12 godina. On tvrdi da je njihov brak propao zato što je njegova bivša supruga imala 17 mačaka.

    Kasnije je bio u vezama sa nekoliko žena, a jednu partnerku, Bridžit Konvej, ostavio je 2017. godine (kada je ona imala 50) jer, prema njegovim riječima, nije mogla da ima dijete.

    Lista zahtjeva

    Nakon raskida 2017. Slejd je počeo da sastavlja listu zahtjeva za potencijalne kandidatkinje. Tvrdi da partnerka mora biti najmanje 20 godina mlađa od njega zbog poreza na nasljedstvo i načina na koji bi imovina mogla da se prenese.

    “Porez na nasljedstvo je 40 odsto. Jedini način da imanje i umjetnine prenesem bez poreza jeste da prvo sve ostavim supruzi, pa da ona kasnije raspodijeli dalje”, rekao je on. U tom kontekstu pomenuo je i pravilo “sedam godina”, računajući na to da bi plan uopšte funkcionisao.

    Uslovi su dugački i prilično neobični. Buduća supruga ne smije biti Škorpija u horoskopu, mora imati vozačku dozvolu, a poželjno je i da ima dozvolu za upravljanje helikopterom. Ne smije da konzumira drogu ni alkohol.

    Idealno bi bilo da dolazi iz ugledne porodice i da ima sopstveni grb. Naveo je i čitav niz isključivanja: žena ne smije dolaziti iz zemalja čije ime počinje slovom “I” ili imaju zelenu boju na zastavi (uz izuzetak Italije i severne Indije). Isključio je Škotlanđanke, lezbejke i komunistkinje.

    “Ne smetaju mi Kanađanke, Amerikanke, Njemice i Sjeverne Evropljanke – ono što volim da nazivam ‘sličnim ljudima’”, dodao je Slejd.

    Od buduće supruge očekuje i da dobro pleše standardne plesove i da zna da puca iz sačmarice. Ne smije da čita Gardijan, ne smije biti viša od 165 centimetara, ali mora biti u dobroj formi i voljeti šetnje i plivanje. Kao plus navodi bridž, bekgemon i ukrštene riječi.

    “Ono što mi treba jeste lijepa, obična seoska djevojka koja razume stvari. Ja sam društven, puno izlazim i treba mi neko ko se uklapa”, rekao je on.

    Šta nudi zauzvrat?

    Svjestan koliko su mu kriterijumi strogi, Slejd kaže da bi ženi koja ih ispuni plaćao oko 58.000 evra godišnje za upravljanje njegovim imanjem u Samersetu, koje se prostire na 1300 hektara. Uz to pominje bonuse, automobil, kuću, pokrivene troškove, hranu i odmore.

    Zanimljivo je da Slejd već ima dijete, kćerku Vajlet, koju je dobio sa američkom pjesnikinjom Saharom Sandej Spejn. Iako je priznao da postoji, kaže da je nikada nije upoznao. Uprkos tome, i dalje insistira na muškom nasljedniku, uz objašnjenje da želi potomka koji bi nastavio tradiciju i brinuo se o imanju.

  • Tri grickalice koje ne goje ni gram: Možete ih jesti bez griže savjesti

    Tri grickalice koje ne goje ni gram: Možete ih jesti bez griže savjesti

    Umjesto čipsa i industrijski obrađenih grickalica koje obično nude samo prazne kalorije i osjećaj nadimanja, predstavljamo alternativu, grickalice koje će zadovoljiti vašu žudnju za grickanjem bez krivice.

    Svi znamo kako to ide. Sjednete uveče da odgledate dobar film, a ruka sama krene ka kesici čipsa ili masnim kokicama.

    Dok se film završi, kesa je već prazna, a vas peče savjest jer znate šta ste uradili svom tijelu.

    Srećom, nutricionisti kažu da uopšte ne morate da se odričete te navike. Tajna je samo u tome šta stavljate u posudu.

    Ove tri namirnice su pravo suvo zlato za vaše tijelo, a pružiće vam onaj neophodan, hrskavi užitak bez ijednog grama kajanja.

    Štapići pečene šargarepe umjesto pomfrita

    Štapići pečene šargarepe su sjajna zamjena za obični pomfrit, pružajući vam isti hrskavi užitak, ali sa zdravijim sastojcima. Sve što treba da uradite jeste da ih isječete na tanke trake, poprskate sa malo maslinovog ulja i začinite po želji – origano, kurkuma ili malo ljute papričice daće im nevjerovatan šmek.

    Kada se ispeku u rerni, postaju spolja hrskavi, a unutra predivno slatki i mekani. Dobijate savršenu zanimaciju za zube koja je krcata vitaminima i vlaknima, a tijelo vam neće patiti od teškog i preprženog ulja iz friteze.

    Bademi, kralj među orašastim plodovima

    Bademi, kraljevi među orašastim plodovima, nude ne samo ukusan zalogaj već i puno zdravstvenih koristi. Uz samo šačicu badema, možete uživati u bogatom izvoru proteina koji će vas zasititi do kraja vaše filmske noći.

    Pored toga što ekspresno gase glad, oni s punim pravom spadaju u najzdravije grickalice jer su prava riznica zdravih masti i vitamina E, koji čuvaju vaše srce i kožu. Najbolje od svega je što ih žvaćete polako, pa mozak brže dobije signal da ste siti, što ih čini savršenom preprekom za ono besciljno prejedanje pred ekranom.

    Samo pazite da izaberete sirove ili pečene bez dodate soli, kako biste izvukli ono najbolje iz njih.

    Pečeni slanutak za hrskavu energiju

    Ako tražite idealnu grickalicu koja će vam pružiti energiju i zdravstvene beneficije, pečeni slanutak je odličan izbor. Jednostavno pripremljen, hrskav i ukusan, ova grickalica će vas oduševiti svojim ukusom i hranljivim vrijednostima.

    Kada ga ispečete u rerni sa malo maslinovog ulja, soli i začina poput dimljene paprike ili bijelog luka u prahu, leblebija se pretvara u prave domaće “bombice” koje uspješno mijenjaju kupovni čips. Krcat je biljnim vlaknima i proteinima, što znači da vas stabilno drži sitim satima, bez naglih skokova šećera u krvi.

    Zdrave grickalice ne moraju biti dosadne niti bezukusne, naprotiv, mogu biti savršena kombinacija ukusa i hranljivih sastojaka. Štapići pečene šargarepe, bademi i pečeni slanutak ne samo da zadovoljavaju potrebu za hrskavim zalogajem, već doprinose i boljem zdravlju, prenosi Krstarica.

  • Pas se uvrijedio jer nije dobio duplu večeru: Postao hit na mrežama (VIDEO)

    Pas se uvrijedio jer nije dobio duplu večeru: Postao hit na mrežama (VIDEO)

    Jedan pas rase čau-čau glavna je zvijezda videa u kome je snimljen kako uvrijeđeno odlazi u svoj boks jer nije dobio drugu večeru.

    Snimak psa Buja postao je hit na društvenim mrežama: na Instagram profilu @buyobear, ovaj pas pokazao je da njegovo strpljenje nije “za bacanje” i da umije da se naljuti kad nešto ne dobije.

     

    View this post on Instagram

     

    A post shared by Buyo & Osso (@buyobear)

    Kako je Bujo reagovao kada nije dobio dodatni obrok?

    Bujo je rođen 2018. godine i živi u Indoneziji sa svojim vlasnicima i najboljim četvoronožnim prijateljem, bernskim planinskim psom. Ali, kako snimak pokazuje, idila nestaje čim se Buju ne svidi kako vlasnik raspoređuje obroke. I umjesto da, kao svaki pas, zamoli za repete, Bujo je odlučio da se duri.

    Vlasnica je snimila njegovu reakciju koju bi vjerovatno imao svaki odrastao čovjek kad mu nešto nije po volji. Bujo stoji ispred svog boksa i njuškom otvara vrata, a onda ulazi unutra i uradi nešto čime pokazuje da mu nije pravo što nije dobio još jedan obrok.

    Dramatičan potez psa nasmijao je internet

    Bujo se okrenuo i peškirom okačenim na vratima povukao ih je ka sebi, stvarajući utisak da ih je zalupio. Time je sasvim jasan pokazao da se mnogo uvrijedio.

    Vlasnicu je ova pseća gluma slatko nasmijala, ali Buju ništa nije bilo smješno.

    Gledaoci ovog videa komentarisali su da su na Bujovoj strani, uz duhovite natpise da je “dramatičan odlazak ponekad koristan”, dok je neko “pokrenuo peticiju da pas odmah dobije dodatni obrok”.

    Mnogima se dopalo što je pas ovo shvatio dramatično i postao prava “legenda” koja je zatvorila vrata za sobom, prenosi Telegraf.