Kategorija: Zabava

Legendarni francuski dvojac “Daft Pank” (Daft Punk) ponovo je u fokusu svjetske javnosti nakon što je na platformi “Jutjub” objavljen novi muzički video za naslovnu numeru sa njihovog trećeg studijskog albuma iz 2005. godine.

Iako je prošalo tačno pet godina otkako su se Tomas Bangalter i Gi-Manuel de Homem-Kristo zvanično razišli, njihovo nasljeđe nastavlja da živi kroz inovativne vizuelne projekte.

Estetka “Elektroma” u novom ruhu

Novi spot za pjesmu “Human After All” nije samo običan muzički video, već pažljivo montiran kolaž isječaka iz njihovog avangardnog naučno-fantastičnog filma “Elektroma”. Ovaj film, koji je montirao njihov dugogodišnji saradnik i kreativni direktor Sedrik Erve, premijerno je prikazan na Kanskom festivalu 2006. godine.

Zanimljivo je da izvorna verzija filma nije sadržala muziku “Daft Panka”, već su se u pozadini čuli izvođači poput Brajana Inoa, Kertisa Mejfilda i Toda Rundgrena. Novi video uspješno spaja mehaničku hladnoću filmskih robota sa energijom istoimene pjesme.

Aktivnosti nakon razlaza

Iako je 22. februar obilježio petu godišnjicu od prestanka rada grupe, dvojac nije potpuno mirovao u posljednje dvije godine:

-Saradnja sa video-igrom “Fortnajt”: U septembru prošle godine predstavljena je jedinstvena virtuelna avantura kroz koju su igrači mogli da istražuju zvučni univerzum ovog “Gremijem” nagrađenog dvojca.

-Povratak Tomasa Bangaltera: U oktobru je Bangalter priredio istinski spektakl u pariskom Centru Pompidu tokom događaja koji je organizovala kuća “Bikoz Mjuzik”. Bio je to njegov prvi nastup za di-džej pultom nakon punih 16 godina, a na bini su mu se pridružili Fred Agen, Erol Alkan i Pedro Vinter, osnivač kuće “Ed Banger Rekords”.

 

Britanska kompanija Dijageo, proizvođač pića kao što su viski Džoni Voker i pivo Ginis, smanjila je danas prognozu zarade i prepolovila dividendu za akcionare nakon pada profita, dok je istovremeno poručila da će sprovesti značajne rezove kako bi smanjenjem troškova poboljšala rezultate.

Operativni profit firme Dijageo je u šest mjeseci zaključno sa 31. decembrom pao za 2,8 odsto međugodišnje na 3,26 milijardi dolara, prenosi Rojters.

Kompanija je po drugi put u tri mjeseca snimila godišnju prognozu i sada očekuje pad prihoda od prodaje za dva do tri odsto zbog slabije potražnje u Sjedinjenim Američkim Državama.

Novi izvršni direktor firme Dijageo, ser Dejv Luis, nekadašnji čelnik Teska koji je zbog radikalnih mjera štednje stekao nadimak „Drastični Dejv“, radi na novoj strategiji koju će predstaviti kasnije tokom ljeta.

On ističe da već vidi značajne prilike za jačanje konkurentnosti i proširenje portfolija, što bi trebalo da dovede do većeg rasta.

Luis, koji je preuzeo novu funkciju u januaru, potvrdio je da Dijageo neće prodavati ključne brendove kao što je pivo Ginis, ali da će razmotriti prodaju imovine koja ima manju važnost za poslovanje.

Analitičari upozoravaju da će Dejv Luis morati da odgovori na izazove tržišta koje je pogođeno rastom troškova energije, sastojaka, carina i padom potrošnje alkohola.

Fokus će biti na prilagođavanju potrošačkim navikama, što podrazumjeva jeftinije proizvode i pića sa niskim sadržajem alkohola, kao i povećanje efikasnosti u poslovanju.

Uprava za igre na sreću podnijela je krivičnu prijavu protiv poznatog jutjubera Bogdana Ilića, u javnosti poznatijeg kao Baka Prase, zbog sumnje da je neovlašteno organizovao nagradne igre i dijelio novčane i robne nagrade bez zakonskog odobrenja i plaćenih naknada.

Kako piše Republika, Baka Prase, čiji sadržaj prati veliki broj mladih, promovisao je i platformu za onlajn klađenje Vavada, protiv koje je, kako navode, takođe podnijeta krivična prijava odjeljenju za visokotehnološki kriminal zbog sumnje na neovlašteno priređivanje igara na sreću putem sredstava elektronske komunikacije.

„Ne plašim se, imam obezbjeđenje“

Baki Prasetu je nedavno zapaljen automobil vrijedan 500.000 evra.

– Uhvatili su momka koji je zapalio moj auto, ali ko zapravo stoji iza toga još uvijek se ne zna. Znam da postoji šansa da se meni nešto desi, ali se ne plašim jer sam siguran u svoje obezbjeđenje. Mada, ako je neko spreman da mi zapali auto, ko zna na šta je još spreman. Razmišljam šta bi moglo da se desi ljudima koji su meni bliski i to je jedini stres koji imam – rekao je on i otkrio zbog čega je bio parkiran na mjestu za invalide.

Prošle godine pojavili su se podaci o čudovišnoj zmiji sa titulom “najveće svih vremena” – Titanoboa cerrejonensis.

Tada je djelovalo da je njeno ime zauvijek upisano na vrhu liste najimpozantnijih gmizavaca koji su ikada “klizili” planetom. Međutim, najnovija otkrića pokazuju da je u praistoriji možda postojalo nešto još veće, još masivnije i gotovo podjednako zastrašujuće.

Raj za paleontologe

Ali, krenimo redom. Pre oko 66 do 56 miliona godina, na području današnje sjeverne Kolumbije, zemljom je harala ogromna grabljivica – Titanoboa cerrejonensis. Fosilni ostaci ovog čudovišta su otkriveni početkom 2000-ih u mračnim dubinama kolumbijskog rudnika Serehon (Cerrejón)

“Gdje god da ste kročili, mogli ste da naiđete na kosti“, rekao je svojevremeno paleontolog Džonatan Bloh sa Univerziteta Floride, koji je učestvovao u iskopavanjima.Ovo nalazište je bilo pravi raj za paleontologe. U paleocenu, prije oko 60 miliona godina, pomenuta oblast je bila ogromna, močvarna džungla. Padalo je gotovo dvostruko više kiše nego u današnjoj amazonskoj prašumi. Drveće i vegetacija bujali su u izobilju, a sa njima i životinjski svijet.

Kornjače, krokodili i ribe dostizali su veličine dva do tri puta veće od današnjih potomaka. Titanoboa nije bila izuzetak, prenosi IFL Sajans.

Ogromni pršljen!

Bloh je tada procenio da je zmija bila dugačka između devet i 10,5 metara, dok su kasnije procjene podigle tu brojku na oko 14,3 metra! Težila je oko 1.135 kilograma, što je otprilike polovina težine nosoroga.

Više od decenije Titanoboa je bila neprikosnoveni “teškaš” među zmijama. A, onda je 2024. godine objavljeno novo otkriće koje je uzdrmalo paleontološki svet.

Ime novog pretendenta na tron glasi – Vasuki indicus..

“Najveći njen pršljen širok je 11 centimetara“, izjavio je za časopis “Nature” paleontolog Debadžit Data sa Indijskog instituta za tehnologiju, jedan od dvojice istraživača koji su prvi opisali ovu praistorijsku vrstu.

Nezamislive procjene

Poređenja radi, to je više nego dvostruko šire od najšireg ljudskog pršljena. Kada su ti podaci ubačeni u matematičke modele za procjenu ukupne dužine tijela, rezultati su bili gotovo nezamislivi!

Procjene pokazuju da je Vasuki mogla biti duga između 11 i 15 metara – što znači da bi mogla nadmašiti Titanobou.

Ipak, autori studije upozoravaju na oprez – Vasuki pripada porodici madtsoiid, koja je potpuno izumrla, pa nije sasvim jasno koliko je građa njenog tijela bila slična savremenim zmijama.

Današnji rekorderi

U poređenju sa tim praistorijskim divovima, današnje zmije djeluju gotovo skromno. Najduže poznate jedinke ne prelaze 10 metara.

Aktuelni svjetski rekorder je Ibu Baron, ženka mrežastog pitona dugačka 7,22 metra, upisana u Ginisovu knjigu rekorda.

Stručnjaci napominju da bi pod potpunom anestezijom – kada se tijelo potpuno opusti – mogla biti i do 10 odsto duža, odnosno blizu 7,9 metara.

U prvom polufinalu “Pesme za Evroviziju” u utorak uveče, 24. februara, odabrano je sedam kompozicija koje će se u finalu 28. februara takmičiti za predstavnika Srbije na predstojećoj “Pesmi Evrovizije” u Beču.

Od 12 učesnika prvog polufinala, koje je direktno prenosila Radio-televizija Srbije (RTS), u finale “Pesme za Evroviziju” su prošli Lores sa pjesmom “Unseen”, Zejna i “Jugoslavija”, Janks “Srušio si sve” i Ana Mašulović sa “Zavoli me”.

Zahvaljujući glasovima stručnog žirija i gledalaca, po načelu “pola-pola”, finalisti su postali i Kosmos trip sa “Sve je uredu”, Mirna sa pesmom “Omaja” i Iva Grujin i “Otkrivam sebe”.

Mirna je ponovila svoj nastup zbog tehničkih problema. Iz RTS-a su naveli da će podaci glasanja petočlanog stručnog žirija i publike biti naknadno objavljeni nakon finala. Drugo polufinale u kome se bira još sedam takmičara je 26. februara, prenosi Tanjug.

Prvo polufinale su vodile Kristina Radenković i Dragana Kosjerina Perduv, a iz takozvanog “Grin ruma” uključivao se sa takmičarima Stefan Popović.

U revijalnom dijelu su nastupili Bojana Stamenov, Sofija Petrović, Ivan Bosiljčić i drugi.

Kako je navedeno, RTS će dio prihoda od sms glasova sve tri večeri uputiti u humanitarne svrhe Ustanovi za decu i mlade Sremčica.

Finale “Pesme Evrovizije” biće održano u Beču 16. maja, a prethodiće dva polufinala 12. maja, u kome je Srbija, i 14. maja.

Tri krivične prijave u Osnovnom javnom tužilaštvu u Vranju podnesene su protiv repera Dragomira Despića Desingerice, zbog nedavnog nastupa u jednom klubu u Vranju.

Desingerica je 20. februara imao performans sa živim jagnjetom na sceni. Njemu su donijeli živo jagnje koje se opiralo i pokušavalo da pobjegne, dok je Despić izvodio svoju pjesmu “Čokolada”.

Izvedba je izazvala lavinu negativnih komentara na društvenim mrežama, a mnogi korisnici su izrazili šok i negodovanje zbog tretmana životinje, prenosi b92.

Iz Osnovnog javnog tužilaštva potvrdili su da su primili tri krivične prijave protiv odgovornih lica u klubu u Vranju, gdje je reper nastupao.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by ZooPlanetNis (@zooplanetnis)

“U daljem toku postupka biće nadležnoj PU u Vranju stavljen zahtev za prikupljanje potrebnih obaveštenja na sve okolnosti nastanka kritičnog događaja”, navodi se u odgovoru OJT.

Godine 1963. sedamnaestogodišnji Rendi Gardner nije spavao 11 dana i 25 minuta.

Ostao je budan za potrebe projekta za naučni sajam u Kaliforniji, postavivši tako svjetski rekord.

Ginisova knjiga rekorda više ne prati ovaj podvig: prestali su primati prijave 1997. zbog, kako su objasnili, velikih opasnosti povezanih s nedostatkom sna.

Koje su to opasnosti? Šta se događa onima koji dugo pate od nedostatka sna?

Nedostatak sna opasan

San je ključan za izvršne, emocionalne i tjelesne funkcije, a nedostatak sna povećava rizik od čitavog niza zdravstvenih problema, uključujući dijabetes, bolesti srca, gojaznost i depresiju, kažu iz američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti.

Stručnjaci kažu da je ljudima potrebno šest do osam sati sna svaki dan. Ipak, nije rijetko da ljudi, a posebno studenti, ostanu budni čitavu noć i tako ne spavaju 24 sata.

“U ovoj fazi postaje izazovno razlikovati san i budnost. Kada ste 24 sata neprestano budni, u aktivnosti mozga vide se signali da ste na granici sna i budnosti, iako izgledate budno”, kaže Oren Koen, ljekar medicine sna u njujorškoj bolnici Maunt Sinaj.

To se zove mikrosan. Ljudi koji ne spavaju dugo vremena možda izgledaju budni, ali njihov mozak nesvjesno prelazi u stanje abnormalnog sna, koji uključuje intervale slabog fokusa ili, čak, halucinacija.

“San preuzima, mozak neizbježno pada u san. Ljudi mi često kažu: ‘Nisam spavao nedjeljama’, ali to je gotovo nemoguće”, kaže Alon Avidan, koji vodi Centar za poremećaje spavanja na Univerzitetu Kalifornije.

Koen je dodao da mu je teško da povjeruje da neko može ostati budan duže od 24 sata bez ovakvih epizoda.

Kada se pojavljuju nuspojave

Ipak, teško je precizno odrediti koliko dugo neko može ostati budan i kako se pojavljuju nuspojave.

“Hroničan nedostatak sna, u kojem pojedinac dugo vremena ne spava, toliko je katastrofalan da se smatra neetičnim proučavati ga na ljudima”, kaže Avidon.

Prisilno držanje u stanju budnosti koristi se kao metoda psihičkog mučenja.

Iako se dugi period nedostatka sna ne može proučavati, ipak postoje podaci o ljudima s rijetkom nasljednom bolešću pod nazivom fatalna porodična nesanica.

Ti pacijenti imaju genetsku mutaciju koja izaziva abnormalno akumuliranje proteina u mozgu, što s vremenom pogoršava san.

Njihova tijela počnu da propadaju i oni s vremenom umiru zbog naslaga proteina koje oštećuju njihove moždane ćelije. Od ovog poremećaja većina pacijenata umre u prosjeku u roku od 18 mjeseci.

Za svakih sat vremena izgubljenog sna potrebno je osam sati sna za oporavak.

Studije sprovedene na pacovima 1989. godine pokazale su da životinje mogu bez sna izdržati između 11 i 32 dana prije nego što uginu.

Nespavanje kao alkohol

Studija na ljudima iz 2019, objavljena u časopisu “Nature and Science of Sleep”, otkrila je da učesnici eksperimenta mogu održavati relativno normalan nivo budnosti i opreza do 16 sati.

Ali, nakon 16 sati dolazi do značajnog pada pažnje, uvećanog kod učesnika koji su patili od hronične nesanice.

Studija iz 2000. otkrila je da nespavanje 24 sata smanjuje koordinaciju između očiju i ruku jednako kao i 0,1 odsto alkohola u krvi.

Posljedice nedostatka sna nakon 24 sata uključivale su smanjeno vrijeme reakcije, nerazgovijetan govor, smanjenu sposobnost donošenja odluka, smanjeno pamćenje i koordinaciju, iritabilnost, lošiji vid i sluh, navode iz Cleveland Clinic.

Nakon 36 sati ljudi u krvi imaju povećane markere upale, a dolazi i do neravnoteže hormona i usporavanja metabolizma, pojasnili su iz klinike.

Malo je istraživanja o tome šta se događa nakon 72 sata, ali poznato je da ljudi postaju anksiozni, depresivni, počinju halucinirati i imaju problema s izvršnim funkcijama.

“Dug spavanja”

Istraživanje američkih ljekara pokazalo je da nedostatak sna povećava preopterećenost na poslu i broj ljekarskih grešaka.

Rezidenti hirurgije u Izraelu pokazali su pojačanu impulsivnost, sporije kognitivne procese i smanjene izvršne funkcije nakon 26-satne smjene, pokazala je studija iz 2021, objavljena u časopisu “Medical Education”.

Radnici koji rade u smjenama takođe su u opasnosti od posljedica nedostatka sna jer oni često ne spavaju dovoljno, ne mogu uspostaviti rutinu sna i često moraju spavati dok je napolju dan, što nije prirodno za ljudski ciklus.

Ključno je znati da se ne može jednostavno nadoknaditi nedostatak sna kasnije.

“Nedostatak sna je kumulativan, što znači da oni koji ne spavaju dovoljno sakupljaju neku vrstu ‘duga spavanja’. Za svaki sat vremena izgubljenog sna potrebno je punih osam sati sna za oporavak”, upozorava Avidon.

Ograničavanje spavanja takođe je rizično. Iako posljedice na sposobnost koncentracije mogu biti ozbiljne, ponekad ih mi sami ne primjećujemo, jednako kao što neko misli da je sposoban da vozi iako je pod uticajem alkohola.

“Ti ljudi ne znaju da se ne mogu dovoljno dobro fokusirati”, kaže Koen, prenose Vijesti.me.

Morski plodovi iz oblasti Fukušime posluženi su na festivalu ribe u Tokiju 15 godina nakon nuklearne katastrofe poslije zemljotresa i cunamija 2011. godine.

Festival “Sakana” održava se od 2020. godine. Ove godine morski plodovi iz Fukušime prodaju se na 10 tezgi, prenio je javni servis NHK.

Ponuđeni su raznovrsni riblji specijaliteti – sašimi od ribe iz dubokih voda, grilovani ružičasti brancin, marinirana riba list, morski ježevi i školjke.

Posjetilac u pedesetim godinama iz Jokohame rekao je da sašimi sadrži puno masti i da je ukusan.

Organizator festivala Košio Fumihito izjavio je da, 15 godina nakon katastrofe, priobalni ribolov kod Fukušime još nije dostigao nivo iz perioda prije nesreće, prenosi Glas Srpske.

On je dodao da se nada da će mnogo ljudi podržati Fukušimu i uživati u ukusnoj ribi, koje u tom području ima u izobilju.

Određeni karcinomi kod kućnih mačaka razvijaju se kroz genetske mutacije veoma slične onima kod ljudi, što bi moglo da pomogne u unapređenju liječenja za obje vrste, pokazuje istraživanje britanskog Instituta “Velkom Sanger”.

Prema najnovijim podacima Evropske federacije industrije kućnih ljubimaca, oko 26 odsto evropskih domaćinstava, približno oko 139 miliona, posjeduje barem jednu mačku.

Istraživači su uočili da je rak među glavnim uzrocima bolesti i smrti kod mačaka, ali se vrlo malo zna o tome kako se on razvija kod njih.

Kućne mačke su izložene istim rizicima od raka u životnoj sredini kao i njihovi vlasnici, što znači da bi određeni uzroci mogli da budu zajednički.

“Upoređivanjem genomike raka kod različitih vrsta stičemo bolje razumijevanje o tome šta uzrokuje rak”, rekao je Bejli Fransis, jedan od autora istraživanja.

On je dodao da je jedan od glavnih nalaza studije taj da su genetske promjene kod raka mačaka slične onima koje se vide kod ljudi i pasa, prenio je “Juronjuz”.

“Ovo bi moglo da pomogne stručnjacima u veterinarskoj oblasti, kao i onima koji proučavaju rak kod ljudi. To pokazuje da, kada se znanje i podaci razmjenjuju između različitih disciplina, svi možemo da imamo korist”, rekao je Fransis.

Istraživački tim je pregledao oko 500 kućnih mačaka u sedam zemalja i sekvencirao njihov DNK iz uzoraka tkiva koji su već bili uzeti u veterinarske svrhe.

Naučnici su otkrili da se za pojedine vrste raka genetski pokretači kod mačaka blisko podudaraju sa onima kod ljudi.

“Ukupno je identifikovan 31 genetski pokretač, što otvara vrata za istraživanje veterinarske i ljudske onkologije”, navodi se u studiji.

Seat i Cupra ušli su u finalnu fazu priprema za serijsku proizvodnju modela Cupra Raval, prvog potpuno električnog vozila koje će silaziti sa traka fabrike u Martorelju.

Ovaj model predvodi novu porodicu od četiri gradska električna automobila Volkswagen grupe koji će se proizvoditi u Španiji, a u koju spadaju i Volkswagen ID. Polo, Škoda Epiq i Volkswagen ID. Cross.

Fabrika u Martorelju pretrpjela je ogromne izmjene kako bi podržala proizvodnju nove generacije vozila, uključujući renoviranje čak 160.000 kvadratnih metara prostora.

Instalirano je 1.000 novih robota za fazu karoserije, 60 kalupa za štancanje komponenti, kao i automatizovani most dug 600 metara koji direktno povezuje fabriku za sklapanje baterija sa glavnom proizvodnom linijom.

Trenutno se odvija faza poznata kao “serija 0”, koja omogućava timovima da testiraju sve procese i standarde kvaliteta prije nego što krene puna serijska proizvodnja. Španija ima centralnu ulogu u ovom projektu, sa više od 90 dobavljača i 110 proizvodnih pogona koji obezbjeđuju čak 70% materijala potrebnih za izradu ovih automobila.

Zaposleni su prošli kroz više od 560.000 sati obuke u okviru programa elektrifikacije, a Markus Haut, izvršni direktor kompanije, naglasio je da je Martorelj postao “epicentar buduće mobilnosti” i da Raval označava početak potpuno nove ere za ovaj brend, prenosi b92.