Godinama se govori o tome koliko je važno da prestanemo da jedemo određeno vrijeme prije odlaska na spavanje. Stručnjaci tvrde da ova navika može doprinijeti boljem snu, smanjiti rizik od gorušice, pa čak i pomoći u mršavljenju.
Međutim, najnovija istraživanja donose još jedan važan razlog da razmislite o tome kada večerate – zdravlje vašeg srca.
Šta je pokazala nova studija?
U novoj studiji objavljenoj u stručnom časopisu Arteriosclerosis, Thrombosis, and Vascular Biology, naučnici su pratili 39 osoba sa prekomjernom tjelesnom težinom ili gojaznošću, starosti između 36 i 75 godina.
Tokom perioda od sedam i po sedmica, učesnici su bili podijeljeni u dvije grupe: jedna je praktikovala produženi noćni post u trajanju od 13 do 16 sati, dok je druga zadržala uobičajeni razmak između obroka od 11 do 13 sati. Obje grupe imale su i dodatni zadatak – da priguše svjetla tri sata prije odlaska na spavanje.
Rezultati su pokazali da su ispitanici koji su prestali da jedu najmanje tri sata prije odlaska u krevet imali niz koristi za kardiovaskularno zdravlje. Kod njih je noćni krvni pritisak bio niži za 3,5 odsto, dok je broj otkucaja srca tokom sna opao za 5 procenata.
Ovaj fenomen poznat je kao “noćni pad” i smatra se pokazateljem zdravog rada srca i krvnih sudova. Izostanak tog pada povezuje se sa većim rizikom od razvoja kardiovaskularnih bolesti.
Kada treba prestati sa jelom prije spavanja?
Učesnici koji su posljednji obrok imali tri sata prije spavanja pokazali su i bolju regulaciju šećera u krvi, kao i veću osjetljivost na insulin nakon testa opterećenja glukozom.
Istraživači navode da ovakav način ishrane, usklađen sa prirodnim ciklusom spavanja, predstavlja jednostavnu i dostupnu životnu naviku koja može imati značajan uticaj na kardiometaboličko zdravlje. Važno je napomenuti da su poboljšanja u krvnom pritisku, pulsu i kontroli šećera postignuta bez smanjenja ukupnog kalorijskog unosa.
Zašto je važno izbjeći obrok pred spavanje?
Konzumiranje hrane neposredno prije odlaska u krevet, posebno obilnih obroka, može ometati san jer se tijelo u tom periodu priprema za odmor, a ne za varenje. Hormon sna melatonin počinje da raste dva do tri sata prije spavanja, utičući i na rad kardiovaskularnog sistema.
Upravo zato prestanak uzimanja hrane u tom periodu pomaže usklađivanju sa prirodnim cirkadijalnim ritmom organizma.
Nakon obilnog obroka dolazi do privremenog porasta krvnog pritiska i nivoa šećera u krvi, dok tijelo ubrzava metabolizam kako bi svarilo hranu. To može izazvati osjećaj budnosti i otežati uspavljivanje. Takođe, kasni obroci povećavaju rizik od pojave refluksa kiseline, što dodatno može narušiti kvalitet sna.
Kakve posljedice ima loš san?
Nedostatak sna povezuje se sa višim nivoom šećera u krvi, lošijom regulacijom glukoze nakon obroka, ali i povećanim rizikom od brojnih zdravstvenih problema, uključujući visok krvni pritisak, dijabetes tipa 2, srčane bolesti i depresiju.
Prejedanje kasno uveče može uticati i na nivo hormona stresa kortizola, što dugoročno može imati negativan efekat na tjelesnu kompoziciju. Uz to, tijelo efikasnije obrađuje kalorije u jutarnjim satima, pa raniji završetak dnevnog unosa hrane može pomoći i u kontroli tjelesne težine, prenosi Glas Srpske.
