Kategorija: Vijesti

  • Vladislav Dajković: Ustoličenje miropolita Joanikija zloupotrebljeno je za produbljivanje podjela. Snaga Crne Gore je u pomirenju i jedinstvu

    Vladislav Dajković: Ustoličenje miropolita Joanikija zloupotrebljeno je za produbljivanje podjela. Snaga Crne Gore je u pomirenju i jedinstvu

    Vladu treba ojačati političkom voljom naroda i njegovim političkim predstavnicima. Ima nas mnogo koji znamo kako da život u Crnoj Gori učinimo mirnijim i boljim, kazao je u intervjuu za portal IN4S Vladislav Dajković.

    Politička scena Crne Gore je u znatnoj mjeri zakomplikovana nakon ustoličenja Mitropolita Joanikija koje je podijelilo javnost. Kako vi vidite izlazak iz političke krize i da li je on uopšte moguć?

    Podjele u Crnoj Gori nije izazvalo ustoličenje Mitropolita Joanikija. Intronizacija je iskorišćena samo da se podjele prodube i pokuša delegitimizovati demokratska većina. To je projekat dobro poznatih planera nestabilnosti u Crnoj Gori koji se vode logikom: “Izgubili smo na demokratskim izborima, ali ćemo zato dati sve od sebe da Crna Gora izgubi mir i stabilnost“. Postavlja se pitanje “zašto?“ – Pa da bi jedna familija sačuvala nemjerljivo bogatstvo i status prvog feudalca Crne Gore.

    Izlazak iz zone duboke podijeljenosti i destabilizacije vidim u pomirenju. Da svako ustupi dio svog, u korist svih. Generacije obrazovanih mladih ljudi moraju imati pravo na svoju šansu. Ima nas mnogo koji smo umorni od svih jezika prošlosti i priča političkih lidera koji vuku nazad. Đukanoviću čak ni trideset godina vlasti nije dovoljno, nego hoće još. Ipak, siguran sam da nas ima mnogo koji imamo snage da kažemo – Dosta je bilo. Idemo u bolji život.

    Zajedničko saopštenje Demokratske Crne Gore i Demokratskog Fronta pokazuje da je kompromis najjačih konstituenata ipak pronađen. Da li očekujete rekonstrukciju Vlade u skorijem periodu?

    To je ohrabrujuća vijest i mudra politika lidera tih političkih saveza. Vladu treba ojačati političkom voljom naroda i njegovim političkim predstavnicima. Ovo je skoro poslednji trenutak za takav dogovor. Narod sve gleda i samim tim se najbrže naljuti na onog svog kome je dao povjerenje. Dakle, ili će većina biti složna ili će narod biti protiv onih koji to ne žele.

    Popis stanovništva je tema koja uvijek zaokuplja pažnju domaće, pa i regionalne javnosti.Da li smatrate da će se, uprkos opstrukcijama, održati u ovoj godini?

    Ne vidim nijedan razlog zašto se neko plaši popisa. To je kao da kažete ja sam protiv slobode ili protiv vašeg prava da pokažete da postojite, da imate svoj jezik, svoju vjeru… Taj pokušaj je dio istog plana da se Crna Gora zadrži u mraku i neznanju, umjesto da progleda i kaže svojim jezikom da svima podjednako pripada. Neko i dalje želi da Crnu Goru predstavlja kao novokomponovani Montenegro koji fabrikuje prošlost, uskraćuje sjećanje i zaustavlja budućnost.

    Više puta ste izjavljivali da ćete se boriti za svoj rodni grad, misleći na lokalne izbore u Podgorici. Da li se ta odluka promijenila nakon stava lidera DF-a Andrije Mandića da bi Milan Knežević mogao biti nosilac njihove lokalne liste?

    Ostajem pri toj tvrdnji. Da, boriću se za svoj grad svim srcem. Tek treba da odlučim koji je najbolji način da pomognem tom cilju. Moja odluka neće biti protiv nekog, već za grad svih nas – grad otvoren i glavni u vrlini dobra, grad primjer u ravnopravnosti svih naroda i vjera, ali i prvi u napretku i kvalitetu života. Podgorica će biti pobjednik jer ima nas mnogo koji to želimo, koji to znamo i koji hoćemo da tako bude.

    Kada govorimo o vašim političkim planovima, da li razmišljate o osnivanju političke partije?

    Izabraćemo najbolji način da utičemo na naše živote. Da ne čekamo u redu za milost i dar bilo koga. Mi, kao mladi i obrazovani ljudi, želimo da pomognemo i ojačamo demokratiju Crne Gore. Ima nas mnogo koji znamo kako da život u Crnoj Gori učinimo mirnijim i boljim. Mi želimo da sarađujemo sa svima koji hoće da Crnu Goru vode demokratski naprijed, da budemo zajedno, složni, pomireni i odlučni – jer to je Snaga Crne Gore, a ne podjele, juriš na crkve i netrpeljivost prema različitom.

    Nama trebaju zaposleni i nasmijani mladi ljudi, oni sa empatijom i pruženom rukom. Razmišljamo o najboljoj formi našeg učešća u tome, pa i osnivanju političkog pokreta. Jer ima nas mnogo, a ja sam samo jedan od njih.

  • Svi radovi završeni: Preko ‘Bratoljuba’ od prvog oktobra?

    Svi radovi završeni: Preko ‘Bratoljuba’ od prvog oktobra?

    Uskoro će se, konačno, moći preko Bratoljuba. Otvaranje novog graničnog prelaza samo što nije.
    Svi građevinski radovi, ovdje na zajedničkom graničnom prelazu Bratunac- Ljubovija su završeni. Sada se samo čeka datum kada će biti i svečano otvaranje.

    Trebalo bi da bude prvog oktobra a planirano je da novi prelaz otvore Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH i Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije. Sa zvaničnim Beogradom trenutno se usaglašava datum. U toku su završni radovi a Uprava za indirektno oporezivanje, već sledeće sedmice, za prelaz očekuje upotrebnu dozvolu.

    “Što se tiče carinske službe BiH i carinske policije BiH, u potpunosti je sve tehnički spremljeno. Ovih dana još uvijek tehničku pripremu i postavljanje opreme rade Carinska uprava Republike Srbije i Granična policija Republike Srbije, ali očekujemo da će to u ovih nekoliko narednih dana biti završeno”, rekao je Ratko Kovačević, portparol UIO BiH.

    Četiri godine se čekalo da stari saziv Savjeta ministara na čelu sa Denisom Zvizdićem završi procedure oko izgradnje zajedničkog graničnog prelaza. Uvijek je u Sarajevu tada nešto falilo, pa i novca zbog čega je Srbija, uz izgradnju mosta, finansirala i izradu projektne dokumentacije za prelaz. Posao se ubrzao nakon što je projekat prioritetnim označio srpski član Predsjedništva BiH nakon čega je sve završio aktuelni saziv Zorana Tegeltije. Zadovoljstvo i u Vladi Srpske.

    “Došli smo do koraka otvaranja graničnog prelaza. Otvaranje će uslijediti po dogovoru sa Republikom Srbijom, kada se definiše tačan datum kadaće biti spremni i svi zaposlenici sa naše strane koji će raditi na graničnom prelazu, kao i sa strane Srbije, ono što je naše očekivanje i informacije koje imamo iz UIO jeste da će to biti do kraja ovog mjeseca”, rekao je Nedeljko Ćorić, ministar saobraćaja i veza Republike Srpske, navodi ATV.

    Zajednički granični prelaz na Drini koštao je 12,4 miliona KM.

  • “Bonska ovlaštenja su alati koji mi stoje na raspolaganju” Šmit poslao jasnu poruku političarima u BiH

    “Bonska ovlaštenja su alati koji mi stoje na raspolaganju” Šmit poslao jasnu poruku političarima u BiH

    Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit rekao je da su bonska ovlaštenja alati koji mu stoje na raspolaganju.

    Ja sam visoki predstavnik u BiH koji kontroliše provođenje Dejtonskog sporazuma – rekao je Kristijan Šmit u ekskluzivnom intervjuu BN TV.

    On poručuje političarima da se drže činjenica prema Dejtonskom mirovnom sporazumu.

    – Visokog predstavnika bira Savjet za implementaciju mira u BiH tako da preporučujem da ne razgovaramo o postupcima nego o sadržaju – kazao je Šmit.

    Dodao je da nije tu da bi se svidio političarima nego da zajedno uradimo nešto dobro za sve.

    – Ja želim da zajedno uradimo nešto za sve ljude u BiH i svima preporučujem da u tome učestvuju, a oni koji blokiraju znači blokiraju sami sebe – kazao je Šmit.

    Govoreći o krizi u BiH, koja je nastala nametanjem Inckovog zakona, Šmit kaže da dobro poznaje krize u BiH.

    Kaže da razgovara sa ljudima i da je u političkom smislu važno da sagovornici budu i nosioci vlasti i to će biti.

    – Mislim da treba zajednički raditi i zbog toga sam tu. Ja sada posmatram i nakon toga ću pokrenuti neke stvari – kazao je Šmit.

    Na pitanje da li je bilo signala od predstavnika vlasti Republike Srpske da sa njim razgovaraju, on odgovara potvrdno.

    – Neću vam reći ko me je kontaktirao. Čini mi se da u ovoj zemlji sve što bi trebalo da bude povjerljivo nekako dospije u javnost – kazao je Šmit.

    On kaže da ima veliko poštovanje za sve izabrane ljude, ali isto tako očekuje, kako je rekao, poštovanje i za sebe.

    – Interes Republike Srpske i Federacije BiH trebalo bi da bude isti. Njihov interes treba biti ekonomski razvoj, a da bi to postigli morate razgovarati – kazao je Šmit, navodeći da daje podršku “Otvorenom Balkanu”…

    Kada je u pitanja uticaj Turske, Srbije i Hrvatske na BiH, on kaže da te zemlje igraju važnu ulogu i dodaje:

    – Ali, ipak će stvari ostati pri tome da Evropska unija i međunarodna zajednica na osnovu Dejtonskog sporazuma igraju ulogu koja je važna i dio cijele ove priče – kazao je Šmit.

    On kaže da je put BiH ipak od Dejtona ka Briselu.

    Što se tiče bonskih ovlaštenja, on je rekao da je to “alat visokog predstavnika u BiH, koji mu stoji na raspolaganju”.

    Takođe, je rekao da je za BiH važna vladavina prava i da tome treba posvetiti pažnju.

    Govoreći o uticaju zemlje odakle dolazi, Šmit kaže da će se angažovati da Njemačka pomogne razvoju, ne samo BiH, nego i regionu, bez obzira ko će biti novi kancelar umjesto Angele Merkel, jer poznaje, kako naglašava, sve kandidate za tu funkciju.

    Dodajmo da Republika Srpska, Rusija i Kina ne priznaju imenovanje Kristijana Šmita za visokog predstavnika u BiH kao legitimno, jer nije izglasano u Ujedinjenim narodima.

  • “Sada ćemo vidjeti da li je godišnji odmor” Dodik poručio da poslanici iz Srpske neće učestvovati u radu Predstavničkog doma

    Srpski poslanici neće učestvovati u radu Predstavničkog doma koji je zakazao Denis Zvizdić u ponedjeljak 20. septembra, izjavio je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

    On je dodao da će tako ostati sve dok se sporni Inckov zakon ne stavi van snage.

    – Neće niko ići od Srba i to je to. To što Bakir Izetbegović kaže “ispuhaće” ili kao Željko Komšić koji priča da je to godišnji odmor,. Sada ćemo vidjeti da li je godišnji odmor. Postoji jasan politički stav. Gospodo, zovemo vas da odogovaramo, promijenite ovo. Meni kažu šta je ideja, šta ovdje ima biti ideja? U ovoj BiH ne možete imati ideja, ovo je sve spekulativno i zasnovano na ne pravu. Јa sam već da znate, izračunao da imam devet prijava. Dvije neke dame, N.N. lica iz Tuzle tuže Milorada Dodika, pa molim vas to je hajka – poručio je Dodik, piše RTRS.

  • Kojić o Institutu za traženje nestalih lica: Haos očigledno odgovara Bošnjacima

    Kojić o Institutu za traženje nestalih lica: Haos očigledno odgovara Bošnjacima

    Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić izjavio je da je očigledno da haos u Institutu za traženje nestalih BiH odgovara Bošnjacima, jer u takvoj situaciji mogu da mešetare i sprovode diskriminaciju u procesu tražanja nestalih lica srpske nacionalnosti.

    Kojić je, komentarišući izbor novog Kolegijuma direktora Instituta za traženje nestalih BiH, rekao Srni da su ranije zajedno sa porodicama nestalih dogovorili da je, prije svega, potrebno uraditi reformu Instituta.

    “U ovom trenutku imamo nelegalan Upravni odbor Instituta, odnosno, nekakvu vrstu, kako su oni naveli, privremenog Upravnog odbora koji nijednim zakonskim aktom nije definisan, kao ni sporazumom o preuzimanju uloge suosnivača Instituta za nestala lica BiH”, pojasnio je Kojić.

    On ističe da je očigledno da je to svjesno napravljeno.

    “Nakaradni Upravni odbor nastavio je i dalje djelovati kako bi se mogle donositi odluke koje nisu u skladu sa jednakim tretmanom prema svim nestalim i jednakim načinom na koji se traga za nestalim, a znamo da je prisutna diskriminacija u traženju nestalih lica srpske nacionalnosti”, ocijenio je Kojić.

    Kojić je ponovio da je potrebno prvo izabrati legalan i zakonit Upravno odbor, koji će kasnije imenovati Kolegijum direktora Instituta.

    “Očigledno da haos u Institutu odgovara Bošnjacima, jer u takvoj situaciji mogu da mešetare i da sprovode diskriminaciju prema u procesu tražanja nestalih lica srpske nacionalnosti. Mislim da se u konkretnom slučaju trebalo uvažiti mišljenje porodica. Činjenica je da se kroz personalna rješenja ne može riješiti sistemski problem koji je prisutan u Institutu”, naveo je Kojić.

    On ističe da se postavlja i pitanje da li su ispoštovani zaključci političkih partija u Narodnoj skupštini Republike Srpske o neodlučavanju i donošnjeu bilo kakvih odluka na nivou zajedničkih institucija.

    “Ako se ne riješi sistemski pitanje funkcionisanja i rada Instituta, onda je apsolutno svejedno da li je poslije Amora Mašovića u Kolegijum imenovan Mujo Hadžiomerović jer će i on nastaviti u tom haotičnom nezakonitom stanju Upravnog odbora i samog Instituta da sprovodi bošnjačku politiku”, kaže Kojić.

    Upravni odbor Instituta za nestala lica BiH odlučio je da će novi Kolegijum direktora Instituta sačinjavati Nikola Perišić, Marko Јurišić i Mujo Hadžiomerović, potvrdio je Srni predsjednik Upravnog odbora Instituta Petar Šikman.

  • Vučić nakon susreta s Erdoganom: Razgovarali smo o BiH i cijeloj regiji

    Razgovarali smo veoma konkretno o cijeloj regiji, ali u detalje ne mogu ulaziti, nemojte se ljutititi zbog toga, poručio je novinarima u Istanbulu srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.

    Vučić se danas sastao sa turskim predsjednikom Recep Tayyip Erdoğan, a najavio je do kraja godine posjet Erdogana Srbiji i Beogradu.

    “Ono što je važno jeste da turski predsjednik podržava dijalog Beograda i Prištine i vjeruje kako je važno da se dođe do kompromisnog rješenja. Turska jeste prijatelj Srbije i uvjeren sam da je bolji prijatelj nego prije deset ili petnaest godina, ali možemo još mnogo toga uraditi da odnosi budu još bolji. To je neophodno kako bismo imali stabilnost u regiji”, rekao je Vučić.


    Kazao je i kad bi želio pronaći manu gostoprimstvu gospodina Erdogana, bio bih nekorektan.

    “Vidjeli ste i sami da je izašao sa mnom vani da bih ja vama dao izjavu”, rekao je Vučić.

    Na pitanje je li s Erdoganom razgovarao o BiH, rekao je kako je bilo riječi ne samo o BiH, nego o cijeloj regiji.
    “Razgovarali smo veoma konkretno o cijeloj regiji, ali u detalje ne mogu ulaziti, nemojte se ljutititi zbog toga”, izjavio je srbijanski predsjednik.

  • Mandić: Đukanović ne može da preboli snažnu srbiju

    Mandić: Đukanović ne može da preboli snažnu srbiju

    Lider Demokratskog fronta Andrija Mandić ocijenio je danas da je posjeta predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića Hrvatskoj do kraja ogolila njegovu antisrpsku i antipravoslavnu politiku.

    On je na Twitteru poručio da su Đukanović, predsjednik Hrvatske Zoran Milanović i mediji pod njihovom kontrolom izlili salve uvreda na račun predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, Njegovu svetost patrijarha srpskog Porfirija i srpski narod u Crnoj Gori.

    Mandić, koji je i predsjednik Nove srpske demokratije, smatra da bi njihova kampanja sigurno bila drugačija da je Srbija slaba, a srpski narod podijeljen i posvađan.

    “Tada bi takvo stanje partneri snažno pozdravili i podržali. Razvojne uspjehe Srbije i veliku priliku za ljepšu budućnost koju ima današnja Crna Gora, ne može da preboli ni Đukanović, a ni njegov domaćin”, naglasio je Mandić.

    Crnogorski predsjednik Milo Đukanović boravio je ove sedmice u dvodnevnoj posjeti Hrvatskoj, na poziv hrvatskog kolege Zorana Milanovića.

  • Vučić: Razmislite zašto im baš ja smetam

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ponovio je danas da nikada u istoriji nije vođena takva hajka u medijima u regionu kao protiv njega i dodao da treba razmisliti zašto im baš on smeta.

    Vučić je to kazao nakon sastanka s turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoanom odgovarajući na pitanje domaćih novinara o pisanjima regionalnih, a prije svega hrvatskih medija i istakao da takva kampanja nije vođena ni za vrijeme rata.

    “Mislim da će uskoro da ih optuže da su gori od svih srpskih tabloida koliko su lepo napisali o meni. Oni hoće najgore da pišu, ali ja bih 70,80 odsto toga potpisao i hvala im. Šalu na stranu u svim tim plaćenim tekstovima vidite nekoliko tema, a onda dolazite do ključne – da li će Srbija sustići Hrvatsku”, rekao je Vučić.

    On je dodao da je Hrvatska i dalje mnogo ispred Srbije i istakao da čestita Hrvatskoj na postignutim rezultatima i što su uspjeli da ostvare sve svoje ciljeve poput članstva u EU i NATO-u.

    “Mi ćemo da nastavimo da radimo naš posao. Pre 15 godina oni su nam bežali za 15 milijardi ukupnog BDP-a, a ovu godinu završavamo sa plus minus pola milijarde. Čestitam im još jednom na fantastičnoj turističkoj sezoni, radujem se zbog njih, ali se radujem i zbog naših fabrika, radnih mesta, snažnije vojske. Jedino što tražim je poštovanje. Ako hoce u redu, ako neće, nećemo im odgovarati”, poručio je Vučić.

    Predsjednik Srbije završio je radnu posjetu Turskoj gdje se u Istanbulu.

    Pred odlazak, u izjavi medijima, predsjednik Vučić je rekao da je to bio veoma dobar sastanak, koji je trajao gotovo dva sata, da je s turskim predsjednikom razgovarao o svim važnim temama, prije svega ekonomskim, o turskim investicijama, kako turske kompanije izvode radove u Srbiji, ali i svim regionalnim pitanjima i odnosima Srbije i Turske, od bilateralnih do ukupnih odnosa i o saradnji u svim drugim oblastima”.

    Predsjednik Vučić je naglasio da je Turska prijatelj Srbije te da je uvjeren da bi odnosi dvije zemlje mogli da budu još bolji i najavio da bi da turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan trebalo da dođe u zvaničnu posjetu Srbiji do kraja ove godine.

    Kako je rekao, dobri odnosi Srbije i Turske uslov su bez kojeg ne možemo da sačuvamo stabilnost u regionu.

  • Vučić se izvinio Stevandiću zbog gafa na proslavi Dana zastave (video)

    Vučić se izvinio Stevandiću zbog gafa na proslavi Dana zastave (video)

    Predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, uputio je danas izvinjenje Nenadu Stevandiću, poslaniku u BiH i predsjedniku Ujedinjene Srpske, zbog toga što je, kako kaže, napravio gaf i nije primjetio da mu pružio ruku prilikom proslave Dana srpskog jedinstva.

    Proslavi, koja je održana Savskom trgu u Beogradu, prisustvovao je državni vrh Srbije i rukovodstvo Republike Srpske, a malu neprijatnost doživio je Nenad Stevandić. Na njegovu pruženu ruku, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije odgovorio.

    Svečanost se održavala ispred spomenika Stefanu Nemanji. Tamo su se „postrojili“ članovi visoke delegacije Republike Srpske, među kojima je bio i Stevandić. U trenutku kad im je prišao predsednik Srbije, rukovao se sa članom Predsedništva BiH Miloradom Dodikom, predsednicom RS Željkom Cvinajović i premijerom Radovanom Viškovićem. Međutim, kad je došao red na Nenada Stevandića, Vučić je samo mahnuo, tako da je njegova ispružena ruka ostala bez stiska.

    Vučić je danas izjavio da nije imao lošu nameru i uputio je izvinjenje Stevandiću.

    “Želim da se izvinim gospodinu Stevandiću iz Republike Srpske. Objavili su snimak gde sam tobože izbegao da se rukujem s njim, a prosto niti sam video, samo sam spustio levu ruku. Izvinjavam se tom dobrom čoveku iz Banja Luke, prosto to je moj gaf i moja greška”, istakao je Vučić.

    Redakcija “Vrbas medije” je kontaktirala gospodina Stevandića koji je izjavio da se zahvaljuje predsjedniku Srbije naglasivši da je iznenađen na šta sve predsjednik Vučić stigne da obrati pažnju, i to iz Istambula, a najviše mu je zahvalna Stevandićeva ćerka Ana koja se potrese kad joj napadnu tatu. A što se tiče harangi i podmetanja, Stevandić je izjavio da zna razloge i kako s njima da se nosi, te da se on rukovao mnogo puta do sad s predsjednikom Vučićem, i da će u budućnosti tako i nastaviti.

  • Vanredni izbori i kazne od 30.000 KM: Kakve izmjene Izbornog zakona predlaže CIK

    Vanredni izbori i kazne od 30.000 KM: Kakve izmjene Izbornog zakona predlaže CIK

    Centralna izborna komisija BiH će Paralmentu BiH uputiti svoj prijedlog za izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, kojim je predviđena mogućnost raspisivanja vanrednih izbora, ali i izričita zabrana istovremenog obavljanja ministarske i poslaničke funkcije.

    CIK predlaže da se u zakon uvede načelo redovnog održavanja izbora, po kojem mandat zakonodavne skupštine ne smije biti duži od pet godina. U CIK-u se zalažu i za poštovanje diobe vlasti i nespojivosti funkcija, kako se ne bi dešavalo da godinama isti ljudi budu i poslanici i ministri.

    Posjećamo, takva je situacija bila i na nivou Bonse i Hercegovine i u Fedraciji BiH nakon opštih izbora 2018.

    – Ako ministar u Savjetu ministara BiH, ili u Vladi RS ili FBiH, na izborima osvoji poslanički mandat, ima rok od 90 dana da se odrekne jedne od ovih funkcija. Ako to ne uradi, CIK će mu oduzeti poslanički mandat – navodi se u izmjenama Izbornog zakona, koje predlože CIK.

    Članovi CIK BiH
    Ako političar, koji je delegat u Domu naroda na novu BiH ili u Federaciji BiH, ili u Vijeću naroda RS, bude izabran za poslanika, dužan je da u roku od tri dana obavijesti CIK za koju se funkciju odlučio. Ako to ne učini neće mu biti dodijeljen mandat, koji je osvojio na izborima.

    Ako se desi da jedan političar ima funkciju u drugoj državi, a pobijedi na izborima u BiH, on ima rok od dva dana da se opredijeli koji će mandat zadržati, a kojeg se odreći.

    CIK predlaže i da se propiše mogućnost odgađanja redovnih izbora, ako se oni, zbog vanrednih okolnosti, ne mogu održati prve nedjelje u oktobru. Po tom rješenju CIK bio bio dužan da „zakašnjele“ izbore, raspiše najkasnije 90 dana od dana prestanka vanrednih okolnosti.

    Po inicijativi CIK-a u BiH bi, po prvi put, bilo moguće raspisati vanredne izbore.

    – Ukoliko je neko izabrano tijelo raspušteno u skladu sa ustavom, Centralna izborna komisija BiH donosi odluku o raspisivanju vanrednih izbora. Mandat izabranih zvaničnika na vanrednim izborima trajao bi četiri godine – navodi se u prijedlogu.

    CIK predlaže stalnu edukaciju članova biračkih odbora i osnivanje Centra za edukaciju pri CIK-u.

    Za izbor članova biračkih odbora, koji se po važećem zakonu biraju na prijedlog stranaka i kandidata koji učestvuju na izborima, CIK predlaže dva rješenja. Jedno je izbor članova biračkih odbora na osnovu javnog konkursa.

    Po drugom rješenju članove biračkih odbora bi i ubuduće predlagale političke partije, ali samo one koje imaju odbornike ili poslanike u aktuelnim sazivima skupštine i parlamenata.

    CIK predlaže i da se objavljuju izvodi iz Centralnog biračkog spiska, na način na koji bi se spriječile zloupotrebe sa prijavama za glasanje u inostranstvu putem pošte. Preloženo je i da se matični uredi obavežu da u roku od sedam dana dostavljaju podatke o smrti građana starijih od 18 godina. Na ovaj način pokušalo bi se stati u kraj praksi da pokojnici glasaju na izborima.

    Po ovoj inicijativi uveo bi se i instutut ranog glasanja, za građane koji iz opravdanih razloga, recmo zbog odlaska na liječenje, na dan izbora neće biti u svom mjestu prebivališta.

    – Ovakva praksa već postoji u Danskoj, Sloveniji, na Islandu i u još nekim državama – navode u CIK-u.

    Prijava za ovjeru političke stranke ili nezavisnog kandidata, prema prijedlogu CIK-a bi se podnosila elektronski. Kako je navedeno u obrazloženju, na ovaj način bi se omogućila efikasnija provjera podataka i validnosti potpisa podrške.

    CIK predlaže i veći broj potpisa podrške za kandidovanje. Kandidat za člana Predsjendištva BiH bi trebalo da priloži 7.000 potpisa, koliko je potrebno i za kandidaturu za Parlament BiH. Za kandidovanje parlament Federacije BiH i Narodu skupštinu RS potrebno je 5.000 potpisa. Za kandidovanje na lokalnim izborima potrebno je skupiti od 100 do 500 potpisa, u zavisnosti od veličine opštine ili grada. Za opštine koje imaju manje od 1.000 upisanih birača, za kandidaturu valja skupiti potpise pet odsto birača.

    Veće kazne
    Centralna izborna komisija predlaže i povećanje novčanih kazni, koji izriče CIK zbog kršenja propisa. Tako bi maksimalna kazna sa sadašnjih 10.000 KM, bila povećana na 30.000 KM.

    Sud BiH bi kao i do sada bio dužan da u roku od dva dana donosi odluke po žalbama na odluke CIK, ali bi mu se nametnula i obaveza da blagovremeno objavljuje informacije o tim odlukama.

    Po zakonu koji predlaže CIK, bila bi zabranjena takozvana funkcionerska kampanja, odnosno nosiocima javnih funkcija bilo bi zabranjeno korištenje javnih resursa u svrhu kampanje, odnosno promocije političke stranke.

    Ukoliko bi prijedlog CIK-a bio usvojen u Parlamentu BiH, to bi značilo da bi u BiH konačno bila jasno propisana zabrana govora mržnje. Takođe, bila bi definisana odgovornost za istupanje na društvenim mrežama i onlajn medijima.

    – U izbornom procesu je kandidatima i stranka, ali i svima koji učestvuju u izbornoj administraciji zabranjeno širenje govora mržnje objavljivanjem slika, simbola, audio i video zapisa, SMS poruka, i poruka putem internet komunikacije, socijalnih mreža i mobilnih aplikaciija – navodi se u inicijativi.

    CIK se zalaže i za izričitu zabranu zloupotrebe djece u političke svrhe.

    U CIK-u smtraju da broj mandata za koje se glasa mora biti proporcionalan broju birača u izbornim jedinicama.

    – Narodna skupština RS, Parlament Federacije BiH i Parlament BiH dužni su da svake četiri godine preispitaju broj mandata po izbornim jedinicama. Ukoliko to ne urade, Centralna izborna komisija BiH je ovlaštena da posebnom odlukom izvrši preraspodjelu mandata – navodi se u prijedlogu CIK-a za izmjenu Izbornog zakona BiH.

    CIK predlaže i novu odredbu kojim se obvezuju mediji da objave informacije o vlasništvu nad medijima. Jasnije se definiše i njihova obaveza izbalansiranog izvještavanja i jednakog pristupa svim političkim subjektima, kao i obaveza da daju jednaku šansu za predstalvjanje kandidatima oba pola.

    Precizira se i da se zabrana preuranjene kampanje ne odnosi samo na oglašavanje u štampi, na radiju i televiziji, nego i na onlajn medije, društvene mreže ili bilo koji drugi oblik javnog oglašavanja.

    – Politički subjekt je dužan u roku od 15 dana od dana izbora osigurati uklanjanje svih oglasa, plakata, postera i drugog sličnog materijala koji su korišteni u svrhu izborne kampanje – navodi se u prijedlogu CIK-a.

    Navodi se i da je neophodno izraditi prečišćeni tekst Izbornog zakona BiH.

    – S obzirom da bi Izborni zakon BiH, zajedno sa ovim izmjenama i dopunama, bio mijenjan 25 puta, CIK predlaže da se utvrdi službeni prečišćeni tekst ovog zakona – navodi se u inicijativi Centralne izborne komisije BiH za izmene i dopune Izbornog zakona BiH.