U Rusiji danas počinju trodnevni parlamentarni i regionalni izbori.
Ruske vlasti saopštile su danas da su zabilježile hakerski napad na sistem za onlajn glasanje.
Prema navodima nadležnih, napadi su došli sa IP adresa u Sjedinjenim Američkim Državama, Njemačkoj i Ukrajini.
Izbori za 450 poslanika Dume održavaju se od 17. do 19. septembra.
RUSIJA IZBORI
Lista političara iz Srpske koji su prisustvovali centralnoj manifestaciji obilježavanja Dana srpskog jedinstva u Beogradu izazvala je razne kalkulacije na političkoj sceni u RS.
Naime, svečanosti pred spomenikom Stefanu Nemanji prisustvovali su, pored predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, patrijarha Porfirija, Ivice Dačića i Ane Brnabić, lider SNSD Milorad Dodik, predsjednica Srpske Željka Cvijanović, premijer Srpske Radovan Višković, lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić, predsjednik SP Petar Đokić i gradonačelnik Draško Stanivuković.
– Poziv za Draška Stanivukovića izgleda da je ovaj put više poruka za predsjednike PDP, SDS i DNS, jer je, po tome, Draško budući vođa opozicije – procjenjuje izvor Srpskainfo.
Stevandić je, dodaje, standardan na ovakvim događajima. Na istom mjestu je bio i kada je spomenik Stefanu Nemanji otvaran, kada je bio prisutan i Draško Stanivuković, što se tada tumačilo kao poruka Dodiku da ga mora uvažiti.
– Prisustvo Petra Đokića je takođe poruka, ali nejasno kome. Kako god, izgleda da Đokić takođe ima jaka “leđa” u Srbiji – navodi naš izvor.
Zašto nije bilo predsjednika SDS, PDP i DNS, kao i ostalih iz vladajuće koalicije, ostaje nepoznanica.
– Ono što je sigurno jeste da su svi prisutni mogli biti samo s pozivnicama, jer je u Srbiji to strogo kontrolisano i određeno. Vidjećemo gdje će navedeni biti poslije izbora 2022. godine – zaključuje izvor Srpskainfo.
Iako je do izbora u BiH ostalo malo više od godinu dana, pitanje koje se sve češće postavlja je da li će tih izbora biti s obzirom na to da je izvjesno da budžet za 2022. godinu neće biti usvojen niti će doći do izmjena Izbornog zakona BiH, bez čega, po mišljenju HDZ-a, ne postoje uslovi za organizaciju opštih izbora sljedeće godine.
Istovremeno, u Republici Srpskoj u nezvaničnim krugovima sve više se priča da ona sama treba da sprovede izbore iduće godine i to za Narodnu skupštinu Republike Srpske i predsjednika Republike Srpske, što joj, kako neki tvrde, omogućava Izborni zakon Republike Srpske.
“Izborni zakon BiH definiše da Centralna izborna komisija BiH organizuje i sprovodi izbore za nivo BiH, ali je kasnijim intervencijama visokih predstavnika to prošireno, međutim, tehnički Republika Srpska sama može sprovoditi izbore za svoj nivo vlast iako se postavljaju brojna pitanja. Recimo, birački spisak se povlači iz IDDEEA, koja je na nivou BiH, ali i tu se može pronaći rješenje”, rekao je za “Nezavisne novine” Aleksandar Radeta, član Republičke izborne komisije Republike Srpske.
Dodao je da Republika Srpska ima svoj zakon, svoju komisiju i da s te strane može organizovati i sprovesti izbore za Narodnu skupštinu Republike Srpske i predsjednika Republike Srpske.
Zanimljivo je da nakon intervencija visokog predstavnika u Izborni zakon BiH, Federacija BiH nikada nije formirala svoju izbornu komisiju, što je, prema mišljenju Radete, i očekivano, jer taj dio BiH teži centralizaciji, između ostalog i izbornog procesa.
Posljednji koji je spomenuo mogućnost neodržavanja izbora u BiH je Dragan Čović, lider HDZ-a, koji je rekao, ukoliko ne bude izmjena Izbornog zakona BiH, da ne postoje uslovi da se organizuju izbori.
“Mi ćemo sve dati da dobijemo izborni zakon, osiguramo legitimno predstavljanje sva tri konstitutivna naroda i provedemo sve presude Suda u Strazburu”, rekao je Čović.
U eventualnom neodržavanju izbora mnogi, uključujući i zvaničnike sa strane, vide i kraj Bosne i Hercegovine, a nešto slično rekao je i Volfgang Petrič, bivši visoki predstavnik u BiH, koji je za austrijske medije istakao da su svi napori EU i Amerike za novi izborni zakon propali te, “ako propadnu idući izbori zbog bojkota Srba i Hrvata, to bi bio faktički kraj BiH”.
Komentarišući Petriča, Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, rekao je da je i on kršio Dejtonski mirovni sporazum te da značajan dio ljudi u Republici Srpskoj neće prihvatiti eventualno nametanje Izbornog zakona BiH, istovremeno ponavljajući da visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit nema legitimitet te da je BiH propala onog trenutka kada je proglašen Dejtonski mirovni sporazum i da je samo pitanje kada će to biti objavljeno. Takođe, istakao je da niko ne blokira BiH, da je išao u Predsjedništvo BiH, ali da mu niko ne može govoriti kako će da glasa.
Za razliku od druga dva naroda, Bošnjaci smatraju da ne postoje razlozi da se izbori u BiH iduće godine ne održe te da Centralna izborna komisija BiH te izbore treba da raspiše onako kako je i postojeći Izborni zakon definisao, a to je 150 dana prije izbora, odnosno u maju iduće godine.
“Da li će neke političke partije bojkotovati izbore, nisam sigurna. Te najave bih uzela s rezervom. Da li su to razlozi i da li HDZ najavljuje bojkot izbora ukoliko se ne ispuni njihov zahtjev koji se tiče izbora člana Predsjedništva BiH, stvarno ne znam. Imamo još vremena za razgovor i da mijenjamo Izborni zakon te, ako bude prostora, i za razgovor sa HDZ-om u pogledu njihovog zahtjeva. Ali, sada najavljivati bojkot izbora je, po mom mišljenju, ultimatum. Ako nećete da uradite ovako kako mi iz HDZ-a predlažemo, mi ćemo bojkotovati izbore”, rekla je za “Nezavisne novine” Alma Čolo, član Predsjedništva SDA i predsjedavajuća Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva Parlamentarne skupštine BiH.
Na pitanje, šta bi značio bojkot narednih opštih izbora, s obzirom na to da u FBiH još do kraja nisu implementirani oni iz 2018. godine, Čolo kaže da je BiH potpisnik Evropske konvencije o ljudskim pravima, koja je obavezuje da u redovnim intervalima održava izbore.
Premijer Republike Srpske Radovan Višković ocijenio je veoma uspješnom posjetu delegacije Vlade Srpske Sankt Peterburgu, ističući da su ruski zvaničnici pokazali veliki stepen razumijevanja za Republiku Srpsku.
Višković je rekao da je poruka predstavnika ruskog “Gasproma” da ostaju pri stavu da su spremni da ulažu u Republiku Srpsku i da grade gasovod.
– “Južni tok” ruskog gasovoda koji je izgrađen u nešto izmijenjenoj varijanti i koji je došao do Srbije ide sada prema Mađarskoj. Mi smo sada na potezu da uradimo krak koji će od Bijeljine ići prema Banjaluci, Prijedoru i Novom Gradu – rekao je Višković za RTRS.
S obzirom da se radi o graničnoj liniji, kako kaže Višković, Savjet ministara, kada se za to steknu uslovi, treba da odredi kao kontakt tačku Bogatić, odnosno Novo Selo kod Bijeljine ili Pavlovića most gdje bi povezali Republiku Srpsku i Srbiju.
Višković je naveo da je delegacija Vlade Republike Srpske tokom posjete Sankt Peterburgu imala razgovore i u drugoj kompaniji u vezi sa izgradnjom gasne elektrane u Zvorniku dva puta po 32 megavata.
Premijer Srpske je najavio da će ruski partneri ovih dana doći u Zvornik kako bi na licu mjesta snimili lokaciju za izgradnju gasne elektrane i dali tehničko rješenje u vezi sa tim.
Višković je rekao da je utečnjavanje gasa, koje bi se radilo u Zvorniku, investicija od 75 miliona KM, dok bi izgradnja gasne elektrane dva puta po 32 megavata bila investicija od 200 do 300 miliona evra, što je značajna investicija za Srpsku.
On je istakao da bi izgradnjom gasne elektrane potrošnja gasa u Srpskoj bila povećana sa 50 na 200 miliona metara kubnih gasa na godišnjem nivou, čime bi cijena gasa za domaće korisnike bila znatno povoljnija.
Predsjednik Vlade je naveo da je Republiku Srpsku prihvatljivo da “Gasprom” ima udio učešća u ovoj investiciji, jer bi na taj način Srpska bila obezbijeđena ruskim gasom po akcijskim cijenama.
Na području cijele Bosne i Hercegovine danas je upaljen žuti alarm zbog moguće grmljavine.
Na području Foče žuti meteolarm upozorava i na mjestimično pojačan vjetar s udarima većim od 40 kilometara na sat, objavljeno je na stranici Meteoalarma.
Grmljavina se u većini krajeva očekuje uglavnom u popodnevnim ili poslijepodnevnim satima.
Danas se u našoj zemlji očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom.
Padavine lokalno mogu biti i intenzivnije. Vjetar slab do umjeren u Posavini sjeverni, a u ostaku zemlje južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura od 13 do 20, na jugu do 24, a dnevna od 24 do 30 °C.
U disciplinskom postupku protiv glavne tužiteljke BiH Gordane Tadić, Drugostepena komisija održala je raspravu.
Odluku će saopštiti nakon što je dostavi stranama u postupku.
No, kako RTRS saznaje potvrđeno je prvostepeno rješenje o smjeni Tadićeve.
Njen advokat Vlado Adamović ponovo najavljuje žalbu Visokom sudskom i tužilačkom savjetu. A do pravosnažne odluke Tadićeva ostaje glavni tužilac Tužilaštva BiH.
Ministar policije i predsjednik Pokreta socijalista Aleksandar Vulin poručio je da dugo nije vidio toliko kompleksa na jednom mjestu.
Njegova poruka odnosila se na provokacije upućene Srbiji iz Zagreba, od strane hrvatskog i crnogorskog predsjednika Zorana Milanovića i Mila Ðukanovića.
-Kada se nađu Milanović i Ðukanović, znamo da će Srbi biti krivi zbog nečega, a Vučić napadnut zbog bilo čega, tako je to kada se nađu ”mlataralo” i ”lupetalo”.Toliko kompleksa na jednom mjestu nije dugo viđeno, pa i nisu imali ništa drugo da rade nego da komentarišu izjave Aleksandra Vučića koje nikada nije dao – naveo je Vulin.
Milanović: Dajem punu podršku modernoj Crnoj Gori
Na susretu u Zagrebu Milanović je odmah na početku rekao da je Đukanović u Zagreb doputovao nakon što ga je on pozvao. Milanović je rekao da je susret dvojice predsjednika bio u planu od ranije, ali da su ga ubrzali najnoviji događaji u Crnoj Gori, piše RTL, a prenosi hrvatski “Indeks”.
“Usljedio je nakon čudnih događaja na Cetinju”, rekao je, prenosi B.92.
Đukanović je u Zagrebu rekao da se “u Crnoj Gori vodi bitka za sačuvanje nezavisnosti” te republike, a Milanović je “dao punu podršku modernoj, građanskoj Crnoj Gori”.
Ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Nedeljko Ćorić rekao je da table dobrodošlice u Republiku Srpsku na međuentitetskoj granici neće biti uklonjene uprkos tome što to potenciraju pojedinci u federalnim institucijama.
Ćorić je ocijenio da je od tabli dobrodošlice napravljeno političko pitanje s ciljem da se skrene pažnja sa važnijih tema i ponovio da ne vidi razlog zašto bi te table bile uklonjene.
“Ne znam kome smetaju table sa natpisom ‘Dobro došli u Republiku Srpsku’. Ako nekome smetaju, neka proba da ih ukloni. One samo označavaju teritoriju u koju dolazite i ne vidim razlog da bilo ko ima problem sa tim”, izjavio je Ćorić novinarima na Palama.
On je poručio da će teritorija Republike Srpske biti obilježena onako kako to odluče vlasti Srpske.
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je danas da Hrvatska podržava Crnu Goru i da je posjeta njegovog crnogorskog kolege i poruka Beogradu, a Milo Ðukanović da je zvanična Podgorica radila na pitanju autokefalnosti CPC, ali da je, kako je rekao, to dug proces za koji je potrebno vrijeme.
Ðukanović je danas doputovao u dvodnevnu službenu posjetu Zagrebu i Brionima, koja je uslijedila samo desetak dana nakon nemira na Cetinju, kada su njegove pristalice protestovale protiv ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog SPC Joanikija.
Nakon razgovora sa svojim domaćinom, uslijedilo je zajedničko obraćanje medijima.
Milanović je potvrdio da je poziv Ðukanoviću da dođe u Zagreb uslijedio, kako je naveo, nakon “ovih čudnih i nezgodnih događaja na Cetinju zadnjih dana”.
Dodao je da je do posjete svakako trebalo da dođe, ali da su je ovi događaji u Crnoj Gori ubrzali.
“Htjeli smo dati podršku otvorenoj Crnoj Gori, većinu toga smo razjasnili. Crna Gora je 1997. godine mene navela da se zapitam, možda je to drugačija država.
To je bilo kada je demonstrante na Tuzi, kod Podgorice, gdje žive Albanci, kada je svjetina išla fizički da se obračuna, zaustavila ih je policija”, ispričao je Milanović.
Rekao je da je to bio prvi put na prostorima, kako je naveo, “divljački turbulentne Jugoslavije, da je u tim krajevima policija stala u zaštitu nacionalne manjine koja je bila tretirana kao neprijatelj”.
Od tada je, kaže, Crna Gora drugačija, kandidat za članstvo u EU i otvorila je svoje posljednje poglavlje.
Milanović je danas označio Srbiju “problematičnom”, komentarišući nedavnu posjetu kancelarke Angele Merkel Beogradu, a osvrnuo se i na nekadašnju izjavu pokojnog patrijarha Irineja o ugroženosti Srba u Crnoj Gori.
“Idu da posjećuju onoga ko je problematičan”, rekao je Milanović odgovarajući na novinarska pitanja na zajedničkoj konferenciji za novinare sa crnogorskim kolegom Milom Ðukanovićem.
A o izjavi pokojnog patrijarha Irineja, Milanović je rekao:
“Ona izjava da su prava Srba u Crnoj Gori ugrožena više nego u Pavelićevoj Hrvatskoj… nakon toga može jedino šaka da poleti, ni Slobodan Milošević nije prelazio tu granicu, njegov govor bio je više komitetski, da ne kažem sokratovski”, rekao je Milanović.
Povodom već tada sve češćih napada na Mitropoliju crnogorsko-primorsku SPC u Crnoj Gori, pokojni patrijarh Irinej je u junu 2018. proučio da je položaj Crkve u ovoj državi “gori nego u vrijeme osmanske okupacije, a da je status Srba kao u doba ozloglašene fašističke tvorevine Nezavisne Države Hrvatske”.
Irinej je to rekao komentarišući tada česte negativne poruke crnogorskih zvaničnika upućene Mitropoliji crnogorsko-primorskoj i prijetnje da bi Crkvi mogla biti oduzeta imovina, što je za patrijarha bilo nezamislivo u 21. vijeku.
“Čitajući nešto o tom pitanju i problemu, uviđam da je to nezamislivo u našem vremenu. Da su to radili Turci ili ustaše u svoje vreme, to bi se moglo razumeti i shvatiti. Ali da se to radi u vremenu mira i slobode, u vremenu kada vladaju principi zakona i zakonitosti, to je apsolutno neprihvatljivo, ne samo za Evropu nego i za Aziju”, kazao je patrijarh tada Irinej i poručio da će SPC i on stati u odbranu Mitropolije.
Ðukanović je rekao da je fokus razgovora s Milanovićem bio na evropskim integracijama, evropskoj budućnosti i podjednako stabilnosti Balkana.
“Zbog toga nas pogađa deficit pažnje iz Evrope na zbivanja u Crnoj Gori”, rekao je Ðukanović i u tom kontekstu istakao da “Rusija na prostoru zapadnog Balkana djeluje radi plasmana geopolitičkih interesa”.
“Poruke koje dobijamo iz Moskve su da naše članstvu u NATO-u nije dobar geopolitički izbor…”, rekao je, između ostalog, Ðukanović.
Na pitanje da li je poziv Ðukanoviću i poruka Beogradu, Milanović je odgovorio potvrdno, ne precizirajući detalje i ponovo se prisjetio nekih događaja iz prošlosti, označivši Berlin i Brisel “nepostojećim” kada je, kako je rekao, bila potrebna podrška Sarajevu, Zagrebu, Beogradu…
“Moja poruka je: bavite se samim sobom. Brisel da, ali u onoj mjeri u kojoj želite biti članica EU”, rekao je Milanović.
Na pitanje zašto se Crna Gora do sada nije bavila pitanjem autokefalnosti CPC, Ðukanović je rekao:
“Bavili smo se pitanjima autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve, to je proces koji traži vrijeme i mora se pažljivo voditi. Ima sporiju dinamiku nego što su politički procesi”.
Najavljujući novi scenario za rješenje pitanja crnogorske crkve, Ðukanović je rekao i ovo:
“Želim samo da skrenem pažnju da to nisu pitanja koja se prelamaju preko koljena i ona obavezno završavaju u krvoproliću”.
Salko Tursunović izabran je za predsjednika SO Srebrenica.
Tursunović je izabran sa 15 glasova za.
Podsjećamo, prije nekoliko minuta smijenjen je Ćamil Duraković sa te pozicije.