VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Bugarska donirala BiH 50.000 vakcina astrazeneca

    Bugarska donirala BiH 50.000 vakcina astrazeneca

    Bugarska je obezbijedila podršku za BiH u vidu 50.000 vakcina astrazeneca protiv virusa korona, potvrdio je pomoćnik ministra civilnih poslova u Savjetu ministara Dušan Kojić.

    Kojić je na svom Twitteru potvrdio i da je u okviru 15. alokacije programa “EU za zdravlje” u BiH ušlo 17.550 doza pfizer vakcina.

    Pomoćnik ministra civilnih poslova juče je tokom ceremonije primopredaje donacije Austrije u vidu pola miliona vakcina astrazeneca rekao da se od donacija još očekuje 1.373.100 doza vakcina protiv virusa korona.

    On je ovom prilikom najavio i ovu bugarsku podršku u vidu vakcina.

  • DEI strahuje da će im faliti prevodilaca za EU

    DEI strahuje da će im faliti prevodilaca za EU

    Direkcija za evropske integracije (DEI) u narednoj godini planira nastaviti prevođenje dokumenata bitnih za proces integracije BiH u Evropsku uniju te je, u realizaciji tog plana, već targetirala potencijalne rizike, a jedan od njih je i moguć slab odziv prevodilaca.

    Naime, kako se navodi u Prednacrtu programa rada DEI za 2022. godinu, oni će nastaviti prevođenje i redakturu dokumenata značajnih za rad tijela formiranih za sprovođenje Sporazuma o stabilizaciji i priduživanju (SSP), kao i ostalih dokumenata koji su relevantni za proces evropskih integracija s engleskog i na engleski jezik.

    “U skladu s Odlukom o postupku usklađivanja zakonodavstva BiH s pravnom stečevinom Evropske unije Direkcija će pripremati tabele stručnih termina i usklađivati ih s nadležnim institucijama, kao i kontrolisati kvalitet prevoda propisa BiH na osnovu zahtjeva institucija”, navodi se u prednacrtu.

    Kako dodaju, da bi se poboljšao kvalitet prevoda pravnih propisa, Direkcija planira intenzivirati saradnju s prevodiocima i resornim stručnjacima te organizovati radionice.

    Osnov za ove radionice će, dodaje se, biti publikacija Direkcije “Metodologija za prevođenje i stručnu redakturu prevoda propisa u BiH na engleski jezik”. Planirana je i izrada smjernica za prevodioce s konkretnim primjerima iz prakse. Međutim…

    “Rizici za sprovođenje planiranih aktivnosti u okviru tog projekta odnose se na nedostatne kapacitete u Sektoru za prevođenje DEI, slab odziv prevodilaca i resornih stručnjaka na radionice Direkcije, kao i probleme s određivanjem prioriteta za prevođenje i redakturu”, priznaju iz DEI.

    Iz DEI su za “Nezavisne novine” podsjetili da je priprema programa rada redovan zadatak institucija BiH u okviru procesa planiranja aktivnosti na godišnjoj i srednjoročnoj osnovi.

    Kako ističu, obrasci za pripremu godišnjeg programa rada obuhvataju i identifikaciju potencijalnih rizika za realizaciju planiranih aktivnosti.

    “Slab odziv prevodilaca i resornih stručnjaka na radionice Direkcije i loša internet konekcija su neki od identifikovanih potencijalnih rizika, a vezano za održavanje radionica za prevodioce i resorne stručnjake odnosno online obuke, konferencije i slično”, pojašnjavaju iz DEI.

    Kako tvrde, ovi mogući problemi neće usporiti evropski put BiH.

    “Identifikovani potencijalni rizici, ako do njih dođe zbog kovida ili drugih razloga, mogu uticati na broj planiranih spomenutih aktivnosti, ali nikako na usporavanje evropskog puta BiH”, naveli su iz DEI za “Nezavisne novine”.

    Zanimljivo je da DEI u Prednacrtu programa rada za 2022. godinu targetira još nekolicinu mogućih problema, a neki od njih odnose se i na planirane online aktivnosti.

    “Glavni rizik se ogleda u mogućnosti postojanja nefunkcionalnosti i problema u radu internet stranice Direkcije i naloga na društvenim mrežama, te lošoj internet konekciji, što može ugroziti održavanje online događaja i komunikaciju na društvenim mrežama”, naveli su iz DEI.

    Podsjetimo, Direkcija za evropske integracije je stručno tijelo Savjeta ministara BiH, nadležno za koordinisanje procesa i aktivnosti institucija koje proizlaze iz integracije BiH u Evropsku uniju.

    Drugim riječima, njena uloga je da koordiniše i prati aktivnosti i zadatke u procesu integracije BiH u Evropsku uniju i sarađuje s ministarstvima i drugim organima uprave u BiH.

  • Može li Ustavni sud BiH da udalji srpskog člana iz Predsjedništva

    O postojanju trajne nesposobnosti za vršenje funkcije člana Predsjedništva BiH odlučuje Ustavni sud Bosne i Hercegovine.

    Tako glasi član 8.7. Izbornog zakona BiH koga bi SDP BiH upotrijebila kako bi srpskog člana Predsjedništva Milorada Dodika, zbog aktuelne političke situacije, izbacila iz Predsjedništva BiH. Da se njih pita.

    Ali, pošto stranka Nermina Nikšića nema svog čovjeka u Predsjedništvu, zatražili su od Šefika Džaferovića i Željka Komšića da oni, u skladu s Poslovnikom Predsjedništva, zatraže od Ustavnog suda BiH da Dodika proglasi nesposobnim za tu funkciju. U tom slučaju, Dodikov nasljednik birao bi se od srpskih poslanika u Parlamentarnoj skupštini BiH i on bi bio tzv. zamjenjujući član.

    Nermin Nikšić, predsjednik SDP
    Za sada nema zvanične reakcije Komšića i Džaferovića. U političkim krugovim bliskim njima nezvanično nam je rečeno da „Ustavni sud BiH nije psihijatrija, pa da utvrđuje Dodikovu neuračunljivost i nesposobnost za rad“.

    Istina, u Izbornom zakonu BiH, osim gore navedenog, postoji još nekoliko članova koji govore o zamjeni člana Predsjedništva.

    – Ako član Predsjedništva iz bilo kojih razloga prestane vršiti svoju funkciju, ili ako je trajno ili privremeno nesposoban za vršenje funkcije, zamjenjujući član Predsjedništva BiH preuzima dužnost člana Predsjedništva u skladu sa Zakonom o popunjavanju upražnjenog mjesta člana Predsjedništva BiH u toku trajanja mandata – piše u Izbornom zakonu.

    Takođe, Ustavni sud BiH može odlučiti da je član Predsjedništva samo privremeno nesposoban. U tom slučaju, zamjenjujući tog člana preuzima prava, dužnosti i odgovornosti onesposobljenog člana Predsjedništva, dok Ustavni sud ne donese odluku da taj član nije više privremeno nesposoban za obavljanje funkcije.

    Milan Tegeltija, savjetnik Milorada Dodika za pravna pitanja, kaže da bi poziv SDP BiH bio žalostan da nije smiješan.

    – Po svoj prilici, političko Sarajevo još nije svjesno dimenzija i kapaciteta ove krize. Zato se olako daju izjave koje su populističkog karaktera i bez ikakvog pravnog osnova. Ne treba trošiti puno riječi za opisati ovako besmislenu pravnu incijativu, jer je svakom normalnom čovjeku jasno da se ovdje ne radi o nikakvoj nesposobnosti i nemogućnosti, nego odluci svih relevatnih političkih faktora u Srpskoj, uključujući i člana Predsjedništva BiH, da ne učestvuju u odlučivanju u organima BiH (osim u slučajevima potrebe zaštite RS) dok traje ovo nepravno stanje izazvano Inckovom odlukom – kaže Tegeltija za Srpskainfo.

    Međutim, prema njegovim riječima, ovakav zahtjev pokazuje nešto drugo.

    – On pokazuje filozofiju političkog Sarajeva, koja se bazira na nametanjima i prisili, što ne može dovesti do ničega dobrog u BiH – zaključuje Tegeltija.

    Univerzitetski profesor prava, Radomir Lukić, upozorava da je riječ o ustavnoj materiji koja se reguliše Ustavom ili ustavnim zakonom.

    – Pošto takvih zakona nema, tako nešto ne može de jure da se provede. Međutim, inicijativa SDP je jedna bolesna inicijativa, koja opet govori o tome kako se na Srpsku i Srbe gleda u BiH – kaže Lukić za Srpskainfo.

    Podsjećamo, SDP BiH je saopštila da je posljednja blokada od strane Milorada Dodika i SNSD dodatno udaljila BiH od EU i NATO puta. Zbog toga smatraju da javnost očekuje veći angažman od članova Predsjedništva BiH, Željka Komšića i Šefika Džaferovića.

    – Oni imaju mogućnost da na osnovu člana 46. Poslovnika o radu Predsjedništva podnesu predstavku Ustavnom sudu BiH kojom bi od Ustavnog suda BiH zatražili da na osnovu člana 8.7. Izbornog zakona BiH utvrdi da je član Predsjedništva Milorad Dodik nesposoban za obavljanje funkcije člana Predsjedništva BiH. Ovakva predstavka i eventualna odluka Ustavnog suda ima utemeljenje u odluci Dodika da blokira državu, koju bi trebalo da vodi s drugom dvojicom članova Predsjedništva. Na taj način bi se zakonski, u interesu napretka BiH, rješavao novonastali problem – smatraju u SDP.

  • Oko 80 odsto stabala Pančićeve omorike zahvatio požar

    Oko 80 odsto stabala Pančićeve omorike zahvatio požar

    Ovih dana požari prijete da unište populaciju Pančićeve omorike na sjevernim obroncima Velikog Stoca, kod Višegrada.

    Brojnost stabala ovdje je veća nego sve ostale populacije zajedno u Srbiji i Srpskoj. Sačuvati ovo prirodno bogatstvo, koje samo mi imamo, treba da je najvažniji zadatak danas i sutra.

    Ovo je upozoravajuća poruka Milana Mataruge, redovnog profesora na Šumarskom fakultetu Univerziteta Banjaluka.

    On je ovu poruku objavio na svom tviter profilu na kojem je podijelio i nekoliko fotografija sa lica mjesta i činjenica o Pančićevoj omorici.

    Za Srpskainfo kaže da je na ugroženom mjestu bio prije sedam dana i da procjenjuje da je na lokalitetu Gostilj oko 80 odsto stabala ove zaštićene vrste zahvatio požar.

    – Još ne znamo da li će se i koliko stabala sasušiti u potpunosti – ističe Mataruga.

    Na planini Veliki Stolac kod Višegrada od 30. juna se svako malo aktiviraju požari, a baš na toj lokaciji se nalazi najveći dio zaštićene Pančićeve omorike.

    – Ova zaštićena vrsta četinara preovladava u srednjem toku Drine, na teritoriji RS i Srbije. Ova vrsta nalazi se samo kod nas i nigdje više u svijetu. Ako je nestane kod nas, neće je biti nigdje – upozorava Mataruga.

    Ističe da je najveći problem na Velikom Stocu to što je nepristupačan teren, izuzetno strm, zbog čega je vatrogascima teško gasiti požar.

    Osim toga, u tim šumama požari tinjaju ispod naslaga koje su kao suvi barut – navodi Mataruga.

    Profesor Mataruga i profesor Đorđija Milanović su u decembru prošle godine u “Glasniku” Šumarskog fakulteta Banjaluka objavili originalni naučni rad “Prirodne populacije Pančićeve omorike u Republici Srpskoj”.

    – Obilazeći 40 lokaliteta u Republici Srpskoj navedenih u ranijoj literaturi evidentirani su postojanje, površina i brojnost stabala omorike. Izbor lokaliteta urađen je na osnovu do sada objavljene literature o nalazištima omorike, kao i kartografskih prikaza (strme sjeverne ekspozicije) veoma sličnih stanišnih prilika gdje je ova vrsta već potvrđena. Omorika je opisana na 26 lokaliteta, plus tri lokaliteta sa manjim pojedinačnim stablima. Značajno je navesti da mnogi lokaliteti na kojima je poslije požara 1946/47 godine napisano da omorike više nema, danas obiluju brojnim stablima omorike prosječne starosti 50–60 godina. Takođe, konstatovana je redukcija broja stabala omorike na izdvojenim i „usamljenim” lokalitetima sa slabom prirodnom obnovom. Za ove lokalitete može se sa dosta sigurnosti tvrditi da na njima omorika nestaje. Stavljeni su na listu prioriteta za dalje aktivnosti u smislu podrške obnovi i opstanku omorike – njihov je zaključak.

  • Medijski rat kabineta dva člana Predsjedništva BiH zbunila javnost

    Medijski rat kabineta dva člana Predsjedništva BiH zbunila javnost

    Da li je lider SNSD, Milorad Dodik, prekršio zaključke srpskih stranaka o neučestvovanju u radu institucija BiH ili je sve podvala „sarajevske kuhinje“, tema je koja je otvorena u javnosti nakon što se pojavila informacija da se srpski član Predsjedništva u ponedeljak pismeno izjasnio o imenovanju Upravnog odbora Centralne banke BiH, što on demantuje.

    Javnost je juče cijeli dan bila „bombardovana“ oprečnim izjavama na relaciji Dodikov kabinet kabinet predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, Željka Komšića, o telefonskoj sjednici koja je bila sazvana za ponedjeljak.

    Cijelu situaciju dodatno je „zapaprio“ i Poslovnik o radu Predsjedništva, koji je u nekim dijelovima nedorečen i ostavlja mogućnost različitog tumačenja.

    Komšić jedno, Dodik drugo
    Rasprava je pokrenuta nakon što je Komšić izjavio da Dodik nije želio da učestvuje na hitnoj telefonskoj sjednici koja je bila zakazana s ciljem imenovanja Upravnog odbora CB BiH, ali da se pismenim putem izjasnio da se protivi imenovanju.

    – Iz Dodikovog kabineta je putem mejla stigao odgovor da on nije saglasan sa odlukom o imenovanju Upravnog odbora CB BiH. Sve ostalo nije naš problem i ne želimo učestvovati u cirkusu koji Dodik priređuje za javnost u Republici Srpskoj – istakao je Komšić.

    S druge strane, iz Dodikovog kabineta tvrde suprotno. Ističu da se Dodik nije izjašnjavao o imenovanju Upravnog odbora već da su putem mejla odgovorili „nema saglasnosti“, što se odnosilo na održavanje sjednice.

    – U skladu sa jučerašnjim Komšićevim zahtjevom za održavanje vanredne telefonske sjednice, odgovor iz Kabineta srpskog člana Predsjedništva je bio da nismo saglasni sa održavanjem sjednice i da se nismo izjašnjavali o dnevnom redu – tvrdi Dodikov savjetnik za pravna pitanja Milan Tegeltija.

    On tvrdi da je telefonska sjednica ustanovljena kao praksa kako bi se rješavale hitne tačke dnevnog reda i da je za to potrebna saglasnost sva tri člana.

    – Prema tome, nije bilo nikakvog izjašnjavanja Dodika na toj fantomskoj telefonskoj sjednici, jer za njeno održavanje nije bilo saglasnosti, ni usvojenog dnevnog reda od sva tri člana Predsjedništva BiH – kaže Tegeltija.

    Šta kaže Poslovnik
    Međutim, u Poslovniku o radu Predsjedništva BiH nigdje ne stoji da je za sazivanje vanredne sjednice potrebna saglasnost sva tri člana Predsjedništva, kao ni to da dnevni red mora proći potvrdu svih članova. Ono što, međutim, ne poznaje Poslovnik jeste telefonska sjednica. U Poslovniku stoji da najmanje dva člana Predsjedništva moraju fizički biti prisutni na sjednici dok treći, ako nije u mogućnosti da dođe, „njegovo učešće se osigurava telekomunikacionim sistemima“.

    U članu 23. Poslovnika stoji da predsjedavajući, u ovom slučaju Komšić, saziva vanrednu sjednicu Predsjedništva dostavljajući odgovarajuću obavijest ostalim članovima Predsjedništva, najmanje 24 sata unaprijed.

    – Svaki član Predsjedništva može zahtijevati održavanje vanredne sjednice Predsjedništva. Predsjedavajući obavezno saziva vanrednu sjednicu na zahtjev člana Predsjedništva – navodi se u Poslovnika o radu.

    Kvorum
    Kada je u pitanju dnevni red vanredne sjednice, u članu 24. istog Poslovnika stoji da on u pravilu sadrži samo jednu tačku, koju utvrđuje i dostavlja predsjedavajući u pisanom obliku, a u posebnim okolnostima može imati i više tačaka.

    – Dnevni red vanredne sjednice se prihvata bez glasanja na početku sjednice, osim ako vanredna sjednica ima više tačaka kada se glasa o dnevnom redu – navodi se u Poslovniku.

    Kada je u pitanju kvorum za sjednicu, u Poslovniku se navodi da sjednicu Predsjedništva nije moguće održati ako u njoj ne učestvuju najmanje dva člana Predsjedništva.

    Zanimljivo je da se u Poslovniku navodi i procedura oko imenovanja Upravnog odbora Centralne banke BiH. U članu 49. Poslovnika stoji da Predsjedništvo konsenzusom imenuje članove Upravnog odbora CB BiH. Iz ovoga proizilazi da Komšić i Džaferović nisu mogli da imenuju članove UO bez Dodikove saglasnosti.

    Postavlja se jasno pitanje da li je Dodik uopšte trebao odgovarati na Komšićev poziv za održavanje telefonske sjednice ili je mogao da ništa ne odgovori. Da li se i stav da “nema saglasnosti” može tumačiti kao učešće u radu institucija BiH i da li to predstavlja kršenje dogovora koji je u Srpskoj postignut nakon nametanja „Inckovog zakona“?

    “Cirkus”
    Predsjednik PDP, Branislav Borenović, ističe da će insistirati na tome da se ovaj slučaj razjasni do kraja.

    – Kakva vlast, takva zemlja. Cirkus i smijurija. Neka objave sve mejlove i prepiske koje su imali u vezi sa ovom spornom sjednicom, jer je ovo mučenje građana. Dodik, odnosno njegov kabinet trebao je drugačije reagovati. Mogli su samo da pošalju mejl: „Neću učestvovati na sjednici u skladu sa zaključcima političkih lidera Republike Srpske od 26. jula ove godine“. Time bi spriječili ovu smijuriju – ističe Borenović.

    Dodaje da je odgovor „nisam saglasan“ bio nepotreban i ostavio je prostora za razna tumačenja.

    – Nas ne zanima ko je šta mislio već ko je šta uradio – stava je Borenović.

    “Sve razjasniti”
    I predsjednik DNS, Nenad Nešić, očekuje od Dodika da razjasni novonastalu situaciju i kontradiktornosti koje se pojavljuju u javnosti.

    Nenad Nešić
    – U medijima je mnogo kontradiktornosti i nejasnoća, koje dolaze prevenstveno iz Komšićevog kabineta. Nisam neko ko pretjerano vjeruje Komšiću, naprotiv. Ovu situaciju je neophodno riješiti kako bi se razjasnilo da li je Dodik solirao ili se ponašao u skladu sa zaključcima lidera stranaka – kaže Nešić.

    On ističe da je zaključcima, upravo zbog nepreciznosti Poslovnika o radu Predsjedništva, a da ne bi bili ostali ugroženi interesi Republike Srpske, ostavljena mogućnost učešća u radu institucija BiH u slučaju ako se procijeni da će se time spriječiti štetne odluke po Srpsku.

    Nešić ističe da očekuje jasan odgovor da li je Dodik dao saglasnost za sjednicu, da li je ili nije glasao za članove Upravnog odbora, i ako jeste, zašto jeste.

    – Ukoliko je Dodik prekršio zaključke, moj stav će biti da DNS ubuduće neće učestvovati u bilo kakvim razgovorima i dogovorima s njim i njegovom strankom – kategoričan je Nešić.

    Šarović: Dosljedno se držati dogovora
    Predsjednik SDS, Mirko Šarović, stava je da predstavnici srpskog naroda trebaju ostati dosljedni onome što su se dogovorili i ocijenio da treba izbjegavati situacije poput održavanja posljednje hitne sjednice Predsjedništva BiH, koja je, kako je naveo, obavijena velom tajne.

    – Čujemo oprečne informacije iz Dodikovog i Кomšićevog kabineta. Dosta je kontroverzi. Po meni, ako je Dodik učestvovao u radu ove sjednice, onda je to loša vijest i nije dio dogovora – kaže Šarović.

    Mi smo s naše strane, dodaje Šarović, potpuno jasni i dosljedni da ćemo se držati dogovora koji smo postigli i koji se odnosi na donošenje odluka u institucijama na nivou BiH.

    – Rad da, svakako, ali kada su u pitanju odluke nećemo učestvovati u njima, izuzev ako se napravi procjena da bi šteta bila mnogo veća po Republiku Srpsku ukoliko ne bi učestvovali i dali svoj glas za neku od situacija koja se pojavi – istakao je Šarović.

  • Oglasila se i Granična policija BiH: Savičić nije evidentiran prilikom eventualnog pokušaja izlaska iz BiH

    Oglasila se i Granična policija BiH: Savičić nije evidentiran prilikom eventualnog pokušaja izlaska iz BiH

    Granična policija BiH ne raspolaže sa informacijama da je Milomir Savčić napustio područje Bosne i Hercegovine od juče, 9. augusta, potvrđeno je za Klix.ba.

    Nije evidentiran prilikom eventualnog pokušaja prelaska odnosno izlaska iz BiH na nekom od graničnih prelaza, od 9. avgusta do ovog trenutka- rekla je potparolka GP BiH Franka Vican.

    Milomir Savčić, predsjednik Boračke organizacije RS juče je boravio u Sarajevu na ročištu nakon čega se uputio kući. Nakon što mu je oko 16 sati određen pritvor, Sudska policija BiH ga u večernjim satima nije pronašla na njegovoj adresi stanovanja.

    Podjsećamo, Tužilaštvo BiH je pritvor zatražilo, ocjenujujći da je Savčić komentarima u medijima o događajima iz proteklog rata, prekršio mjeru zabrane javnog istupanja u vezi sa postupkom koji se vodi protiv njega.

    Samom odlukom suda bio je iznenađen i Savčič koji je medijima poručio da da je zaprepašćen, te da će preduzeti određene mjere. Nakon toga, više se nije oglašavao po tom pitanju.

  • V.d. uprava će voditi banku do izbora novog rukovodstva

    V.d. uprava će voditi banku do izbora novog rukovodstva

    Konfuzija nastala zbog isteka mandata trenutnog saziva Centralne banke BiH i guvernera te institucije dobila je dodatni element zamršenosti nakon što su tri člana Predsjedništva BiH javnosti saopštila međusobno kontradiktorne stavove o tome da li je ili nije izabrana nova uprava najvažnije finansijske institucije u BiH.

    Dok su Šefik Džaferović i Željko Komšić, članovi Predsjedništva BiH iz FBiH, javnosti saopštili da je kasno u ponedjeljak održana telefonska sjednica Predsjedništva na kojoj je izabrano novo rukovodstvo uz prisustvo Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva, Dodik tvrdi da sjednice ne samo da nije bilo, nego ni da nikakve odluke nisu donesene.

    Ionako komplikovanu situaciju dodatno je zamrsila opozicija u Republici Srpskoj, koja je ovu navodnu sjednicu iskoristila da napadne Dodika da je prekršio dogovor srpskih predstavnika i stranaka o tome da se ne učestvuje u donošenju odluka na nivou BiH dok se ne povuče amandman o negiranju genocida iz Krivičnog zakona BiH, koji je nametno bivši visoki predstavnik Valentin Incko, i to na kraju svog mandata, proglasivši ga izdajnikom.

    Sudeći prema saopštenju Centralne banke BiH, ova institucija nije dobila novu upravu. Oni su između redova poručili političarima da ih ostave da rade svoj posao u v.d. mandatu dok se ne dogovore o sastavu nove uprave.

    Ovo saopštenje konačno je donijelo razjašnjenje, s obzirom na to da u Centralnoj banci drže da će trenutna uprava nastaviti da radi dok se srpski predstavnici ne vrate u sistem odlučivanja na nivo BiH i ne odluče o novoj upravi i guverneru, što znači da je i njihovo razumijevanje situacije da sjednice Predsjedništva ili nije ni bilo ili odluka nije donesena.

    “Upravno vijeće CB BiH zauzelo je stav da je neophodno omogućiti nesmetano izvršavanje zakonske uloge, osnovnih zadataka i funkcija CB BiH, u skladu sa Zakonom o CB BiH i njenim važećim aktima, dok Predsjedništvo BiH ne izvrši imenovanje novog saziva Upravnog vijeća”, saopštili su.

    Nezavisne nezvanično saznaju od dva međunarodna izvora da su telefonske linije u protekla dva dana bile usijane kroz pokušaje da se trenutna situacija prevaziđe. Naime, kako nam je rečeno, vode se i indirektni razgovori s predstavnicima RS o tome kako da se razriješi trenutna situacija bojkota institucija, koja ne odgovara ni OHR-u, jer potkopava njegov autoritet zbog odluke koju je donio bivši visoki predstavnik, ali ni domaćim vlastima, pogotovo RS, koja očekuje pomoć Međunarodnog monetarnog fonda u vidu jeftine pozajmice od 300 miliona evra za cijelu BiH kako bi se pomoglo saniranju posljedica pandemije kovida. Kako saznajemo, MMF ne bi mogao uplatiti ovaj iznos ako ne postoji razjašnjena situacija u vezi sa funkcionisanjem Centralne banke.

    Iz ovoga se može zaključiti da je postignuto solomonsko rješenje takve prirode da će svi biti zadovoljni, jer će Centralna banka nastaviti da funkcioniše, a pozicija RS o neodlučivanju na nivou institucija BiH neće biti ugrožena, s obzirom na to da je međunarodna zajednica, kako saznajemo, odlučila da umjesto primjene sankcija relaksira situaciju i omogući funkcionisanje institucija u novonastalim okolnostima.

    Podršku Centralnoj banci iskazao je i sam visoki predstavnik Kristijan Šmit, koji je nakon sastanka s guvernerom Senadom Softićem podvukao da je ta institucija važna za stabilnost i razvoj BiH. Zanimljivo je i da je OHR u saopštenju koristio “jezik RS” kada je govorio o ovoj instituciji, jer se poziva na Dejtonski sporazum.

    “Visoki predstavnik Šmit naglasio je potrebu za postojanjem jake i nezavisne CB BiH – dejtonske institucije koja štiti stabilnost monetarnog i finansijskog sektora BiH od svog osnivanja 1997. godine, čime direktno doprinosi sveukupnoj stabilnosti i razvoju zemlje”, saopšteno je iz OHR-a.

    Odluka da se ipak anulira održavanje sjednice i glasanje o novoj upravi Centralne banke BiH djelimično je i donesena kako bi se smanjio pritisak na čelnike RS, koji žele održati dogovor sa strankama iz RS, a istovremeno ne ugroziti monetarnu stabilnost BiH.

    Inače, Šmit i Softić pozdravili su i najavu Njemačke banke, odnosno Centralne banke Njemačke, da pruži podršku funkcionisanju Centralne banke BiH.

  • Amerikanci demantuju tvrdnje Komšića: “Podmukli”

    Amerikanci demantuju tvrdnje Komšića: “Podmukli”

    Ambasada SAD u Sarajevu demantovala je tvrdnje dvojice članova Predsedništva BiH Željka Komšića i Šefika Džaferovića, u vezi s inicijativom “Otvoreni Balkan”.

    SAD su poručile da podržavaju inicijativu “Mini-Šengen”, koja je nedavno promenila naziv u “Otvoreni Balkan”. Kako je preneo sarajevski Dnevni avaz, Ambasada SAD je na taj način demantovala, kako se navodi, tvrdnje propagandne mašinerije SDA da je ova unija ekskluzivno srpski projekat.

    “Uspostavljanje snažnijih ekonomskih i političkih veza u regionu je dodatni podsticaj nastojanjima da se završe reforme koje su neophodne za članstvo u EU”, rečeno je iz Ambasade za ovaj sarajevski dnevnik.

    Istaknuto je da su regionalne integracije i ekonomske reforme neophodne ukoliko BiH želi da privuče investicije i osigura održivi rast ekonomije.

    Na ovaj način su, piše sarajevski list, i zvanično demantovane neistine članova Predsedništva BiH Željka Komšića i Šefika Džaferovića i pratećih stranačkih medija da “Otvoreni Balkan” navodno nema podršku SAD i EU, te da je reč o “podmuklom poduhvatu predsednika Srbije Aleksandra Vučića da, putem ekonomske unije, stvori nekakav srpski svet ili novu Jugoslaviju”.

    Predsedništvo BiH je još 17. septembra 2020. godine, na inicijativu srpskog člana Milorada Dodika, razmatralo pristupanje BiH “Otvorenom Balkanu”. Druga dva člana Predsedništva, Komšić i Džaferović, su “diplomatski” odbili da BiH pristupi ovoj uniji, zahtevajući da prethodno Savet ministara izradi studiju o koristima i potencijalnim štetama od ove inicijative.

    Stav američke Ambasade jasno je demantovao tvrdnje i propagandne mašinerije SDA da je “Otvoreni Balkan” ekskluzivno srpski projekat, čak i pod tajnim uticajem Rusije i Kine, koji bi BiH odvojio od EU integracija i Zapada, navodi izvor “Avaza”. List piše da Komšić i Džaferović treba da javnosti polože račune i odgovore zbog čega, uz lažne navode i isprazne fraze, vode BiH u izolaciju.

    Samo odbijanje učešća u pregovorima i procesima u početnoj fazi formiranja “Otvorenog Balkana”, kao i u slučaju Cefte, dovodi BiH u opasnost da, u slučaju kasnog priključenja ovoj inicijativi, prihvati uslove i pravila koji će za BiH kreirati drugi, navodi se u tekstu.

  • Raspisuju međunarodnu potjernicu za Savčićem

    Raspisuju međunarodnu potjernicu za Savčićem

     Sud BiH donio je naredbu za raspisivanje međunarodne potjernice za Milomirom Savčićem, predsjednikom Boračke organizacije Republike Srpske (BORS), kojem je juče određen pritvor.

    Naime, prema onom što su saopštili iz Suda, kada su sudski policajci otišli da pronađu Savčića, nisu ga zatekli.

    “Sud je zaprimio službenu zabilješku Sudske policije Bosne i Hercegovine u kojoj se navodi da optuženi Savčić nije pronađen na kućnoj adresi, te da iz tog razloga nije sproveden do pritvorske jedinice po naredbi Suda. Imajući u vidu navedeno, Sud je donio naredbu za raspisivanje međunarodne potjernice”, naveli su iz Suda BiH.

    Iz Suda BiH podsjećaju da su juče donijeli rješenje kojim su prema optuženom Savčiću ukinute mjere zabrane, a usvojen je prijedlog Tužilaštva BiH za određivanje pritvora.

    Kako navode, ta odluka donesena je zbog “nepoštivanja izrečenih mjera zabrane”, kojim mu je zabranjeno kontaktiranje sa svim predstavnicima printanih i elektronskih medija o činjenicama koje se odnose na ovaj krivični postupak, kao i javna obraćanja u vezi s ovim postupkom.

    “Savčiću je određen pritvor zbog bojazni da će uništiti, sakriti, izmijeniti ili falsifikovati dokaze ili tragove važne za krivični postupak, te zbog naročitih okolnosti koje ukazuju da će ometati krivični postupak uticajem na svjedoke, saučesnike ili prikrivače, a ne zbog opasnosti od bjekstva”, naveli su iz Suda BiH, te dodali da pritvor može trajati najduže tri  godine računajući od dana potvrđivanja optužnice, odnosno do 13. januara 2023. godine ili do drugačije odluke Suda.

  • Savčića nema na adresi, Dodik poručuje: Naravno da neće ležati u pritvoru

    Savčića nema na adresi, Dodik poručuje: Naravno da neće ležati u pritvoru

    Predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske (BORS) Milomir Savčić nije se javio u pritvor koji mu je juče odredio Sud BiH zbog navodnog kršenja mjera zabrane tokom suđenja.

    Prema nezvaničnim i nepotvrđenim informacijama iz više nepovezanih izvora, Savčić je u međuvremenu napustio BiH i postoje indicije da se nalazi na teritoriji Srbije. Budući da je od ranije imao mjeru zabrane napuštanja BiH, u tom slučaju se pretpostavlja da je predsjednik BORS granicu prešao ilegalno.

    General Savčić se prije podne javio na telefon, ali je jedino što nam je rekao jeste da se ne nalazi u pritvoru.

    – Ništa više od toga ne mogu da komentarišem. Nadam se da razumijete situaciju – rekao je Savčić kratko za Srpskainfo.

    Zanimljivo, isti dan je srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, u Beogradu izjavio da Savčić neće ležati u pritvoru.

    – Imate dokaze da je Naser Orić lično ubijao i nije proveo ni dana u pritvoru, a sada Milomiru Savčiću predsjedniku BORS samo zato što je rekao da ne prihvata nametnute istine, određuje se pritvor. A generali poput Dudakovića hodaju slobodno, dolaze na sud, a ovaj treba da leži u pritvoru. Naravno da neće ležati u pritvoru – rekao je Dodik na tribini „Inckov zakon – kraj Srpske ili raspad BiH“.

    Iz Suda BiH nisu odgovorili na pitanja Srpskainfo, a Tužilaštvo BiH se oglasilo saopštenjem za javnost u kome odgovornost prebaciju upravo na Sud BiH.

    -Tužilaštvo BiH, kao stranka u postupku, se ne može smatrati odgovornim za to što Sud BiH nakon održanog ročišta nije izdao naredbu Sudskoj policiji za zadržavanje optuženog do donošenja odluke po prijedlogu te na takav način obezbjedio izvršenje rješenja o određivanju pritvora koje je Tužilaštvo BiH zaprimilo istog dana u 15:30 časova. S tim u vezi, a za sve dalje informacije možete se obratiti Sudu BiH – navode u saopštenju.

    Savčićev advokat Miodrag Stojanović ne odgovara na naše pozive ni poruke, ali je izjavu dao za neke medije u FBiH.

    – Ja ne znam gdje je moj klijent. Sudska policija me zvala sinoć (ponedjeljak) oko 22.30 i pitali su me gdje je Savčić. On im je navodno rekao da će otići kući da se presvuče. Oni su me nazvali i pitali da li je završio – izjavio je Stojanović za portal Istraga.ba.

    Ministar pravde BiH Josip Grubeša je za BIRN BiH izjavio da su pripadnici Sudske policije u ponedjeljak dobili naredbu da Milomira Savčića odvedu u pritvorsku jedinicu, ali da on nije pronađen na kućnoj adresi.

    – Naredba Suda BiH za hapšenje Milomira Savčića stigla je sudskoj policiji oko 16 časova. Sudska policija je na njegovoj adresi bila tek iza 21 čas. Nisu ga našli, zvali su ga na telefon, ne javlja se. Zvali su advokata, ne zna gdje je. Probaće opet danas – rekao je Grubeša.

    Prema njegovim riječima, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine odmah može predložiti raspisivanje potjernice, čim se utvrdi da se lice krije ili nije dostupno.

    – U ovim hitnim slučajevima se informacije traže putem Interpola, jer je traženje i hapšenje u nadležnosti policijskih struktura. Ministarstvo može preduzeti sve radnje kao posredovni organ, koje zatraže Sud ili Tužilaštvo BiH, ako se utvrdi da je lice u drugoj državi ili da za to postoji sumnja – pojašnjava za BIRN BiH Grubeša.

    Sud BiH je 13. januara 2020. godine potvrdio optužnicu u predmetu Milomir Savčić, kojom se optuženi tereti da je počinio krivično djelo genocid. Prema optužnici, Savčić je, u svojstvu komandanta 65. zaštitnog motorizovanog puka pri Glavnom štabu Vojske Republike Srpske, pomagao u genocidu počinjenom u Srebrenici u julu 1995.

    Pritvor mu je određen na prijedlog Tužilaštva BiH koje smatra da je Savčić u javnim istupima prekršio mjeru zabrane da komentariše događaje koji se tiču sudskog procesa protiv njega.