Kategorija: Vijesti

  • Kristijan Šmit od danas obavlja dužnost visokog predstavnika

    Kristijan Šmit od danas obavlja dužnost visokog predstavnika

    Nijemac Kristijan Šmit od danas zvanično stupa na dužnost visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH.

    Na ovoj poziciji on zamjenjuje Austrijanca Valentina Incka.

    Šmit je u Bosnu i Hercegovinu doputovao u petak.

    Podsjećamo, protiv imenovanja Kristijana Šmita za novog visokog predstavnika bila je Rusija.

    Uoči dolaska u Bosnu i Hercegovinu Šmit je u intervjuu za “Deutsche Wele” rekao da misli da se moraju razjasniti tri pitanja.

    “Prvo: Ja u BiH dolazim kao političar, a ne kao diplomata. Upozoravam da poneka moja rečenica možda neće biti diplomatski stesana ali će biti jasna. Kao prvo, moram istaknuti da izleti, napravljeni posljednjih godina, poput razmjene teritorija kao jedne vrste rješenja ili načina smirivanja potencijalnih sukoba na zapadnom Balkanu, ne važe. Takva ideja, da jedna manjina bude zamijenjena drugom, nije održiva. Stoga o narušavanju (mijenjanju) teritorijalnog integriteta država zapadnog Balkana ne može biti ni govora”, upozorio je.

    Drugo pitanje je kako se može poboljšati funkcionalnost države u zemlji velikoj poput Donje Saske, s manjim brojem stanovnika od Berlina, ali s preko 137 ministarstava? Na kojim poljima ljude možete ohrabriti? Gdje stvari morate pojednostaviti?

    “I treće: Kada 70 posto mladih ljudi iz BiH – ako su točne brojke kojima raspolažem – radije negdje drugdje idu tražiti svoju budućnost – onda to nije dobro. Moramo više gledati na mladu generaciju, kako mi u EU, tako i visoki predstavnik i svi zajedno. Jer, nije dovoljno igrati samo na kartu sijedih ljudi. Ja igram na kartu mlade generacije”, rekao je Šmit.

  • Ruska ambasada: Inckova odluka pokazala da je OHR tvorac destabilizacije u BiH

    Ruska ambasada: Inckova odluka pokazala da je OHR tvorac destabilizacije u BiH

    Visoki predstavnik Valentin Incko podnio je ostavku i time završio svoj mandat i nije imao nikakva ovlašćenja za uvođenje izmjena i dopuna Krivičnog zakona BiH, a posljednje odluke Narodne skupštine Republike Srpske su donesene od strane legalno izabrano demokratskog tijela vlasti.

    Saopštila je to Ambasada Ruske Federacije u BiH obrazlažući zašto je odbila da se pridruži izjavi ambasadora Upravnog odbora Savjeta za implementaciju Mirovnog sporazuma u BiH (PIC).

    -Ako su partneri smatrali Valentina Incka važećim visokim predstavnikom, ispada da su nakon 27. maja u BiH postojala dva visoka predstavnika, što je apsurdno. Druga tumačenja su „jezuitska logika“. Polazimo od toga da nakon 27. maja mjesto visokog predstavnika u BiH ostaje prazno. Svi oni koji namjeravaju da sarađuju s državljaninom Njemačke Kristijanom Šmitom, koji sebe naziva visokim predstavnikom, to čine na vlastitu odgovornost i rizik, jer on nema potreban mandat Savjeta bezbjednosti UN-a – istakli su u Ruskoj ambasadi.

    Napominju da su se uvijek protivili upotrebi „bonskih ovlašćenja“ te da, čak i uz pretpostavku da su ista postala temelj odluke Incka, čak ni njihovo najšire tumačenje ne daje mu za pravo da se miješa u aktivnosti zakonodavne vlasti.

    -Štaviše, bezgranično tumačenje „bonskih ovlašćenja“ (tzv. „druge mjere“, dio XI , stav 2, tačka c) dovodi do toga da Incko ima pravo uzeti „kalašnjikov“, otići u Banjaluku i strijeljati sve poslanike Narodne skupštine Republike Srpske. I prema njegovom tumačenju „bonskih ovlašćenja“, on će biti u pravu. Treba li BiH takav visoki predstavnik? –upitali su u ambasadi.

    Dodali su da je odluka Narodne skupštine Republike Srpske donesena od strane legalno izabranog demokratskog tijela vlasti.

    • Nema sumnje u njegovu legitimnost. Svojim voluntarizmom, Valentin Incko postavlja pitanje – čija je demokratija jača: njegova ili Narodne skupštine? Njegova ili Gradskog vijeća Mostara? Njegova ili skupštine Zeničko-dobojskog kantona? Za nas tu nema dileme – istakli su u Ruskoj ambasadi.

    Još jednom naglašavaju da PIK ne bi trebao imati nikakve veze sa 14 uslova.

    • Ovo je pitanje samo BiH i Evropske unije. Ako određeni dio međunarodne zajednice u BiH želi poslati neki signal Sarajevu, oni bi to slobodno mogli – kao opcija – uraditi preko izjave specijalnog predstavnika EU u BiH, kojoj se, po želji, ambasadori Upravnog odbora mogu pridružiti u svom ličnom svojstvu – napominju u saopštenju.

    Dodaju da je „ozloglašeni program 5+2“, posebno njegov dio o „pozitivnoj ocjeni“ situacije u BiH.

    -Posljednja odluka Valentina Incka jasno je i uvjerljivo pokazala da je upravo Kancelarija visokog predstavnika (OHR) glavni tvorac destabilizacije u BiH, i to čini namjerno. Jer svima je bilo jasno kakva će reakcija uslijediti nakon ovog nepromišljenog koraka. Štaviše, OHR podgrijava situaciju ne samo u BiH, već i u cijeloj regiji. Postavlja se pitanje – je li moguće u takvim uslovima zamisliti da bi se neko pri zdravoj pameti odlučio da pozitivno ocijeni stanje u BiH? – kažu u ambasadi.

    Dodaju da ostaju ogorčenost i žaljenje ostaje nakon čitanja posljednjeg pasusa izjave UO PIK-a.

    -Gorčina od samozadovoljstva i opijenosti snagom takozvane međunarodne zajednice. Visokog predstavnika već smo spomenuli. Ispostavlja se da naši partneri BiH smatraju nemarnim studentom koji ne uspjeva položiti „ispite“ i riješiti se međunarodne supervizije. Više od četvrt vijeka, suverena država koja je zauzimala poziciju nestalne članice Savjeta bezbjednosti UN-a mora „ponoviti godinu“… Upravo iz ovih razloga OHR smatramo kočnicom razvojnog puta BiH i insistiramo na njegovom bezuslovnom gašenju. To je taj slučaj kada su se prednosti odavno pretvorile u nepopravljive nedostatke. Stoga – mora biti zatvoren – naglasili su Ambasadi Ruske Federacije.

  • Vijeće za provedbu mira u BiH najoštrije osuđuje eskalaciju tenzija koje dolaze iz RS-a

    Vijeće za provedbu mira u BiH najoštrije osuđuje eskalaciju tenzija koje dolaze iz RS-a

    Ambasadori Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) najoštrije osuđuju eskalaciju tenzija koja dolazi od strane nekih političkih lidera kao odgovor na nedavnu izmjenu Krivičnog zakona, kao i korake koje je poduzela Narodna skupština RS, a koji bi narušili stabilnost i omeli efikasan rad organa vlasti.

    “Retorika i postupci koji podrivaju funkcioniranje države Bosne i Hercegovine, uključujući bojkot institucija na državnom nivou i blokiranje vitalnih odluka, destabiliziraju zemlju i suprotni su Dejtonskom mirovnom sporazumu. Takvi potezi ne služe interesima građana Bosne i Hercegovine i ometaju evropske integracije i napredak u 14 ključnih prioriteta”, saopćeno je.

    Revizionizam, veličanje osuđenih ratnih zločinaca i poricanje dobro dokumentiranih i utvrđenih činjenica o ratnim događajima, uključujući genocid, su neprihvatljivi.

    “To je u suprotnosti s najosnovnijim evropskim vrijednostima i podriva stabilnost zemlje te dobrobit i prosperitet građana BiH. Nedavno donošenje amandmana rezultat je dugotrajne pasivnosti domaćih političkih aktera, a primjenjiv je na sve građane u BiH. Ambasadori Upravnog odbora PIC-a pozivaju vlasti da se suzdrže od destabilizirajućeg ponašanja i pozivaju sve političke lidere u Bosni i Hercegovini da se fokusiraju na podršku miru, stabilnosti i prosperitetu za građane ove zemlje i unapređenju pomirenja, izgrađenog na međusobnom priznavanju, empatiji i poštivanju svih žrtava”, naveli su iz PIC-a.

    Ambasadori Upravnog odbora PIC-a naglašavaju svoju kontinuiranu podršku autoritetu i mandatu visokog predstavnika i vitalnoj ulozi koju visoki predstavnik ima sve dok se ne ispuni 5 ciljeva i 2 uvjeta za izlazak BiH iz režima međunarodne supervizije.

    Ruska Federacija se ne slaže s ovom izjavom.

    Članice Upravnog odbora (PIC) su: Francuska, Italija, Japan, Kanada, Njemačka, Rusija, Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Predsjedništvo Evropske unije, Evropska komisija i Organizacija islamske konferencije (OIC) koju predstavlja Turska.

  • Šmit posjetio manastir Tvrdoš

    Šmit posjetio manastir Tvrdoš

    Novoimenovani visoki predstavnik Kristijan Šmit, koji je juče doputovao sa porodicom u Bosnu i Hercegovinu, svoje prve dane u ovoj državi odlučio je da provede u turističkom obilasku Hercegovine.

    Šmit je, naime, odlučio doći u Bosnu i Hercegovinu dva dana uoči zvaničnog preuzimanja funkcije visokog predstavnika međunarodne zajednice, a umjesto u Sarajevo, prvo je došao u Mostar.

    Kako je saopšteno iz OHR, Šmit je danas posjetio pravoslavni manastir Tvrdoš kod Trebinja, a potom i Blagajsku tekiju.

    – Šmit je izrazio divljenje prema bogatom kulturnom naslijeđu Bosne i Hercegovine. Istakao je da se samo kroz zajedničke napore i posvećenost cijelog društva, te uz podršku i pomoć međunarodne zajednice, Bosna i Hercegovina može vratiti na put napretka i zaustaviti značajan odliv mlađe populacije – navode u OHR.

  • Za predsjednika Gradskog odbora Ujedinjena Srpska Banjaluka izabran Siniša Vidović

    Na skupštini Gradskog odbora Ujedinjene Srpske Banjaluka danas je jednoglasno za predsjednika Gradskog odbora izabran Siniša Vidović.

    Skupštini je prisustvovao predsjednik Ujedinjene Srpske, Nenad Stevandić kao i rukovodstvo stranke.

    – Prva nam je obaveza da se naš grad bolje organizuje i da se promoviše briga za građane i njihove probleme, i da se promoviše Banjaluka, a ne bilo koja ličnost. Postoje mnogi pravci razvoja našeg grada ali da bi imao ko da ga razvija, prvo da definišemo podršku rađanju, jer ako Banjaluka bude grad sa puno djece i porodica koje će u njemu ostati živjeti i razvijati ga onda možemo da ostvarimo strategije razvoja – rekao je prisutnima novoizabrani predsjednik Gradskog odbora US Banjaluka Siniša Vidović

    On je dodao da Ujedinjena Srpska ima čitav tim za strategiju razvoja grada po segmentima.

    Današnjoj skupštini su prisustvovali i predsjednik Gradskog odbora SNSD, Vlado Đajić, kao i predsjednik banaluckog SP, Velibor Stanić.

  • Saradnja Republike Srpske i Srbije gasi požar u Velikom Stocu

    Saradnja Republike Srpske i Srbije gasi požar u Velikom Stocu

    U brzoj i koordinisanoj akciji pokrenutoj od strane Republičkog zavoda za zaštitu istorijskog i prirodnog nasleđa Republike Srpske, Republička uprava civilne zaštite uputila je hitan zahtjev Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srbije – sekotru za vandredne situacije, da se dejstvuje na požarom zahvaćeno područje Velikog Stoca – Opština Višegrad, koji je najbogatije stanište relične i endemske omorike, najznačajnije za biodiverzitet Republike Srpske.

    MUP Republike Srbije je brzo odgovorio te će 31. jula uputiti dva helikoptera BEL 212 i jedan helikopter za izviđanje terena te će omogućiti uzimanje vode iz jezera Peruđac kako bi se lakše i brže ugasio požar.

    Iz Republičkog zavoda za zaštitu istorijskog i prirodnog nasleđa Republike Srpske izrazili su ponos što se zajedničkom koordinacijom Republike Srpske i Srbije spašava prirodno blago Republike Srpske

  • Poslanici iz Republike Srpske usvojili prijedlog kojim se za vrijeđanje entiteta ide i do 15 godina u zatvor

    Poslanici iz Republike Srpske usvojili prijedlog kojim se za vrijeđanje entiteta ide i do 15 godina u zatvor

    Narodna skupština Republike Srpske je usvojila danas Prijedlog zakona o dopuni Krivičnog zakona RS-a kojim se, između ostalog, zabranjuje nazivanje ovog entiteta genocidnom tvorevinom.

    U Prijedlogu zakona stoji da će kaznom zatvora za one koji omalovažavaju RS, njen grb, amblem i himnu, te nazivaju entitet genocidnom tvorevinom biti kažnjeni čak i do 15 godina zatvora ukoliko krivično djelo bude izvršeno u namjeri promjene ustavnog uređenja Republike Srpske, njene teritorijalne cjelovitosti ili nezavisnosti.
    Od 83 poslanika prisutna su bila 73, a za je glasalo njih 70. Protiv su bila tri člana Koalicije za BiH.

    Posebna sjednica u Banjoj Luci počela je u 12 sati, daleko od očiju javnosti s obzirom na to da novinarima nije dozvoljeno da prisustvuju, a nije bilo ni uobičajenog TV prijenosa.

    Na dnevnom redu je osim ovoga bila još jedna tačka, a to je Prijedlog zakona o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika koji je također usvojen nešto ranije nakon rasprave.


    Oba zakonska rješenja predložili su klubovi poslanika SNSD-a, SDS-a, PDP-a, DEMOS-a, SP-a, DNS-a, US-a, SPS-a, NPS-a i poslaničke grupe NDP-a.

    Na sjednici su, osim narodnih poslanika, došli i lideri političkih partija iz RS-a koji su se opratili poslanicima tokom sjednice.

  • Novi visoki predstavnik Kristijan Šmit stigao u BiH

    Novi visoki predstavnik Kristijan Šmit stigao u BiH

    Novoimenovani visoki pedstavnik Kristijan Šmit, stiga o je u BiH, gdje će preuzeti dužnost u nedjelju, 1. avgusta.

    Ipak, Schmidtova prva destinacija u BiH nije Sarajevo, gdje je sjedište OHR-a. Novi visoki predstavnik pvo je doputovau Mostar, gdje je došao nakon što je prvo boravio u susjednoj Hrvatskoj, piše N1.

    Službena primopredaja dužnosti planirana je u ponedjeljak, 2. avgusta.

  • Usvojene dopune Krivičnog zakonika RS: Odluka visokog predstavnika neće se primjenjivati

    Nedeljko Čubrilović, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske nakon posebne sjednice rekao da su usvojena oba zakonska rješenja te zaključak kojim se usvajaju zaključci koje su dogovorili lideri političkih partija.

    Čubrilović je istakao da su odluke donesene glasovima svih poslanika parlamentarnih stranaka iz Republike Srpske.

    “Svi moraju da shvate da je BiH sastavljena od Republike Srpske i FBiH i tri konstitutivna naroda i Republika Srpska neće više pristati na ponižavanja”, rekao je Čubrilović.

    Čubrilović je rekao da Republika Srpska jedinstvena i da se nakon ove sjednice odluka odlazećeg visokog predstavnika Valentina Incka neće moći primjenjivati.

    Branislav Borenović, lider PDP-a, rekao je da je najvažnije da se postiglo jedinstvo te da sve političke strukture treba da shvate da nametanje zakona ne može dobro donijeti ovoj zemlji.

    Istakao je da je Incko nametanjem zakona napravio ogromnu štetu te da je unutrašnji dogovor i prihvatanje realnosti, a sve ostalo je šteta.

  • Šmit svima u BiH poručio: Samo opušteno!

    Ako želimo povesti BiH u Evropsku uniju i transformirati je u demokratsku zemlju, ne smijemo imati čisto etničku orijentaciju, kaže novi visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit i dodaje da je neodrživo narušavanje teritorijalnog integriteta na Balkanu.

    U intervjuu za Deutsche Welle, upitan šta namjerava učiniti da bi promijenio situaciju u zemlji, Šmit je rekao da će se naći mnogi, u izvjesnom smislu i on, koji kažu: “Što? Zar je 26 godina nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma i 26 godina nakon Srebrenice potrebna jedna takva institucija, koja zapravo nameće izvjesne ograde upravljanju zemljom od strane domaćih političara i slobodnom demokratskom razvoju?”

    “Ali, upravo posljednjih deset godina su bile nazadne i vratile su nas unatrag – ne samo u pogledu visokog predstavnika nego, na nažalost, i u pogledu cjelokupnog razvoja. I zato je Bosni i Hercegovini još uvijek potrebna takva međunarodna podrška. Ja ću obavljati tu funkciju u nadi da u nekom trenutku sam sebe učinim suvišnim”, rekao je.

    Misli da se moraju razjasniti tri pitanja.

    “Prvo: Ja u BiH dolazim kao političar, a ne kao diplomata. Upozoravam da poneka moja rečenica možda neće biti diplomatski stesana ali će biti jasna. Kao prvo, moram istaknuti da izleti, napravljeni posljednjih godina, poput razmjene teritorija kao jedne vrste rješenja ili načina smirivanja potencijalnih sukoba na zapadnom Balkanu, ne važe. Takva ideja, da jedna manjina bude zamijenjena drugom, nije održiva. Stoga o narušavanju (mijenjanju) teritorijalnog integriteta država zapadnog Balkana ne može biti ni govora”, upozorio je.

    Drugo pitanje je kako se može poboljšati funkcionalnost države u zemlji velikoj poput Donje Saske, s manjim brojem stanovnika od Berlina, ali s preko 137 ministarstava? Na kojim poljima ljude možete ohrabriti? Gdje stvari morate pojednostaviti?

    “I treće: Kada 70 posto mladih ljudi iz BiH – ako su točne brojke kojima raspolažem – radije negdje drugdje idu tražiti svoju budućnost – onda to nije dobro. Moramo više gledati na mladu generaciju, kako mi u EU, tako i visoki predstavnik i svi zajedno. Jer, nije dovoljno igrati samo na kartu sijedih ljudi. Ja igram na kartu mlade generacije”, rekao je Šmit.

    Početak njegovog rada otežan je činjenicom da Rusija dovodi u pitanje legitimnost imenovanja na funkciju visokog predstavnika. A član Predsjedništva BiH Milorad Dodik kaže da, u najmanju ruku za početak, nema namjeru surađivati.

    Šmit kaže da je političar već 30 godina.

    “I naviknut sam, znam kako raditi i ophoditi se s proturječnim, suprotnim ili drugačijim mišljenjima. Svima onima, koji se sada pokušavaju pozicionirati ili možda žele istresti svoj bijes, želim reći da sam relativno iskusan i da sam štošta doživio. To će sigurno dovesti do toga da ne posustanem i ne izgubim volju u zalaganju za BiH. I da je moj zahtjev i apel da razgovaram sa svima. Odluka Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, kojom je odbacilo zahtjev Rusije, koji je podržala i Kina, za usvajanjem rezolucije kojom se traži ukidanje OHR-a, znači jačanje pozicije visokog predstavnika i njegovih ovlasti. To mi daje dobru osnovu da, nakon što stupim na funkciju visokog predstavnika, obavljam svoju dužnost onako kako je shvaćam i na temelju nadležnosti koje mi je dodijelila međunarodna zajednica”, kazao je Šmit.

    Ističe da nije tu da zastupa nečije interese, već mora biti tu podjednako za sve.

    “To se odnosi i na Srbe. I Srbi su u ovoj regiji imali tešku sudbinu i doživjeli stvari koje su bile loše. Zato se na neke stvari ne može gledati jednostrano. Mi tu imamo sve etničke grupe ali i ‘ostale’, odnosno one koji nisu Hrvati, nisu Bošnjaci, nisu Srbi, npr. Židove ali i sve druge o kojima se moram pobrinuti. Zato svima poručujem: Samo opušteno!”, poručio je.

    Rusija i Kina su najavile da će i dalje nastojati oslabiti funkciju visokog predstavnika i zatvore OHR sljedeće godine, a Šmit, “uz dužno poštovanje” naglašava da o visokom predstavniku ne odlučuje Savjet bezbjednosti, to je stvar država-potpisnica Dejtonskog mirovnog ugovora.

    “Snaga koju crpim, ne dolazi samo iz zajedničkog evropskog opredjeljenja nego i iz činjenice da su se na scenu vratile SAD, s jasnom okrenutošću zapadnom Balkanu. Cijenim rad predsjednika Bajdena tokom svih proteklih godina i decenija koliko se poznajemo. A tu je i Savjet bezbjednosti UN-a, kojem podnosim izvještaje i koje će okončati rad OHR-a kada OHR više ne bude neophodan, na primjer kada BiH postane članica EU”, kazao je.

    Odgovarajući na pitanje o problemu izbornog zakona i tzv. etnizacije politike, Šmit kaže da je poznato da postoje vrlo intenzivni pokušaji da se izborni zakon iznova regulišt. Tu postoje tehnička pitanja koja imaju veze s vjerodostojnošću.

    “To bi u svakom slučaju trebalo razjasniti – npr. mogućnost zaštite podataka putem elektronske obrade. Treba spriječiti svaku pomisao o izbornoj prevari ili kupovini glasova. Na žalost, na zapadnom Balkanu imamo slučajeve u kojima je to bilo evidentno. Mi sada trebamo izgraditi povjerenje i u to će se uključiti EU, SAD i visoki predstavnik. Znam da je to jako komplicirano. Kolega Fülle, bivši povjerenik za proširenje EU, puno je radio na tome prije nekoliko godina i uvijek bi sve propalo u posljednji trenutak. Nadam se da sada neće biti tako. Međutim, moramo paziti na jedno: Ako želimo teritorijalni integritet BiH kakav je zacrtan u Dejtonskom sporazumu, ako želimo BiH transformisati u zemlju sposobnu za pristup EU, u jednu demokratsku zemlju, onda ne smijemo imati jednu čisto etničku orijentaciju birača i njihovih glasova. Jer, to je poput kvadrature kruga. Mislim da je to stvar koju moramo vrlo pažljivo razmotriti u svom radu”, rekao je Šmit, dodajući da ne želi građankama i građanima BiH propisivati, kako kaže, unitarnu državu.