VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • OHR je zakuvao krizu, OHR mora i iznaći rješenje

    OHR je zakuvao krizu, OHR mora i iznaći rješenje

    Krizu u BiH ne mogu riješiti poliitke “koje su to kuvale godinama. Na kraju je došao Valentin Incko koji je stavio šibicu u taj kotao i stanje je opasnije nego se čini”, kazao je Bosić.

    Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Mladen Bosić (SDS) kaže da ova kriza u BiH imati velike posledice i rješenje je jedino u kancelariji visokog predstavnika u BiH, koje je to i prouzrokovala.

    On je gostujući u Danu uživo N1 televizije, rekao da krizu ne mogu riješiti ovi koji su na vlasti u BiH, jer su to poliitke “koje su to kuvale godinama”.

    “Na kraju je došao Valentin Incko koji je stavio šibicu u taj kotao i stanje je opasnije nego se čini”, kazao je Bosić, naglašavajući da je OHR prouzrokovao svojom odlukom ovu krizu koja odgovara vladajućim strankama u BiH.

    On je mišljenja da novi visoki predstavnik u BiH bez obzira što nema legitimitet mora iznaći rješenje za ovo stanje.

    “Da li će ukinuti Inckovu odluku, u što ne vjerujem, ali mora naći način kako da se iz ovog izađe”, kazao je Bosić.

    On je rekao da nema ništa protiv i da nije izneđen što iza kulisa razgovore vode ljudi iz SDA i SNSD-a.
    “Oni to stalno rade”, kaže Bosić i dodaje da to njima i odgovara jer na taj način homogenizuju svoje biračko tijelo.

    Za jučerašnju sjednicu Predstavničkog doma u Parlamentu BiH, koja je održana bez srpskih predstavnika je kazao da je ličila na “komemoraciju”.

    Što se tiče odlaska presjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića u Njujrok, Bosić je rekao da je to problematično jer je otišao bez saglasnosti Predsjedništva BiH.

    “Odlazak Komšića bez saglasnosti Predsjedništva je problematično, jer su prekršene sve procedure Predsjendištva. Time je dato pravo onima koji smatraju da je BiH nemoguća država”, kazao je Bosić.

    Kada jednom prekršite, konstatuje on, onda možete i svaku drugu proceduru da prekršite i onda ulazite u sferu neregulisanih odnosa i pravila.

  • “Snimak” ulazi u parlament BiH

    “Snimak” ulazi u parlament BiH

    Nova afera koja potresa BiH izazvana snimkom razgovora tokom sastanka Osmana Mehmedagića Osmice, direktora Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH (OBA), i Gordane Tadić, glavne tužiteljice BiH, koji je procurio u javnost i koji kompromitira ovo dvoje visokih funkcionera, a pominju se i dobro poznata imena iz političkog, pravosudnog i javnog života, ulazi i u parlament.

    Nermin Nikšić, predsjedavajući Zajedničke komisije za nadzor nad OBA Parlamentarne skupštine BiH, juče je “Nezavisnim novinama” rekao da je sjednicu zakazao za 29. septembar. Nikšić je na pres-konferenciji, koju je održao s Elmedinom Konakovićem i Edinom Fortom, liderima Naroda i pravde i Naše stranke, rekao da zabrinjava da Osmanagić “mrtav hladan” glavnu tužiteljicu i šeficu jednog od odjela Tužilaštva ucjenjuje, prijeti kako će izaći s kompromitirajućim podacima prema tužiocima, otvoreno kaže da djeluje protiv tužioca koji se “drznuo” da ispituje validnost njegove diplome.

    “Ovdje je manje važno ko je koga snimao, puno je važnije šta smo čuli, da je snimak autentičan”, rekao je Nikšić.

    Nenad Stevandić, poslanik u Predstavničkom domu BiH i član Zajedničke komisije za nadzor nad OBA, za “Nezavisne novine” ističe da je neosporno da taj objavljeni razgovor više koristi direktoru OBA, nego glavnoj tužiteljki.

    “Ali nemojte zanemariti mogućnost da se neko iznad njih, veći obavještajni faktori, poigravaju i BiH i njenim institucijama, da zavađaju ljude, da prave afere i da oni upravljaju procesima. I to je samo dokaz da smo mi jedna ‘banana država’, u kojoj nema nikakvog međusobnog povjerenja političkih faktora, jer se SDA godinama bavi sa dva posla – da zavadi nas u RS i da ona bira ko će predstavljati Republiku Srpsku, a da usput uništi sve opozicione faktore u FBiH i da bude glavna u FBiH”, kaže Stevandić te dodaje da je ovo samo dokaz nezrelosti BiH.

    Munib Jusufović, delegat u Domu naroda BiH i član Zajedničke komisije za nadzor nad OBA, za “Nezvisne novine” kaže da je ova komisija u nekoliko navrata poduzimala aktivnosti za smjenu direktora OBA, ali da se ovdje radi o blokadi, odnosno o živom blatu u koji se BiH upetljala i ne može izaći. Konaković je rekao da najnoviji snimak potvrđuje da je vrijeme da se svi upitamo da li uopće treba da trpimo ovakav koncept u koji se uložilo toliko truda i sredstava.

    “Dobili smo potpuno privatizirane sudove i tužilaštva”, rekao je Konaković. Kako kaže, prestrašno je da prvi čovjek OBA uhodi, saslušava i poziva Tadićevu da posluša snimak razgovora tužilaca.

    Johan Zatler, šef Delegacije EU u BiH, kazao je juče da snimci pokreću cijeli niz pitanja, a prije svega integriteta nosilaca najvećih funkcija u zemlji, pa tako naravno i pravosudne funkcije, profesionalizma i profesionalnog rada.

    Iz Ambasade SAD kazali su juče da SAD ne komentarišu sudske procese u toku, moguće istrage ili navode o mogućim kriminalnim djelima.

    U ponedjeljak se oglasila i OBA saopštenjem kojim obavještava javnost da je pokrenula proceduru vještačenja, kako kažu, nezakonito snimljenog razgovora kako bi se utvrdilo ko je snimao sastanak čelnih ljudi dvije državne institucije u prostorijama Tužilaštva BiH. Potom su se oglasili i iz Tužilaštva BiH. Obavještavaju javnost da su na temelju prijava formirali dva predmeta, koja su data u rad postupajućim tužiocima u Posebnom odjelu za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju.

    Podsjetimo, direktor OBA akter je još nekoliko skandala, te afera “prosluškivanje” i “diploma”. Protiv glavne tužiteljice BiH vodi se disciplinski postupak, a zbog disciplinskih prekršaja koji se odnose na automatsku dodjelu krivičnih predmeta i sigurnosne provjere. U prvostepenoj odluci VSTV-a Tadićeva je razriješena dužnosti glavne tužiteljice, a još nije saopštena odluka drugostepene disciplinske komisije. Vlado Adamović, advokat Tadićeve, kazao je juče za “Nezavisne” da još nije dobio odluku i ne zna kakva je ona.

  • Sastanak Šmita i Plenkovića: Razgovarali o procesu izborne reforme u BiH

    Sastanak Šmita i Plenkovića: Razgovarali o procesu izborne reforme u BiH

    Nelegitimno izabrani visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit boravio je danas u zvaničnoj posjeti Zagrebu gdje se sastao sa hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem sa kojim je razmijenio mišljenja o trenutnim političkim trendovima i kretanjima u BiH i na Balkanu, sa naglaskom na evroatlantske integracije.

    Iz OHR-a je saopšteno da su Šmit i Plenković razgovarali o procesu izborne reforme u BiH.

    Šmit je na sastanku naglasio potrebu jačanja funkcionalnosti institucija BiH kroz pojačani angažman svih domaćih strana, uz podršku međunarodne zajednice.

    Funkcionalnost je, naglasio je on, neophodan preduslov kako bi BiH izašla iz faze međunarodne supervizije i napredovala u integracijama u EU.

    Šmit je zahvalio Plenkoviću na zalaganju Hrvatske i njenoj podršci težnjama BiH i drugih zemalja u regionu da se priključe EU.

    Nijemca Kristijana Šmita Republika Srpska ne prihvata za visokog predstavnika jer nije izabran u skladu sa Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, niti je njegovo imenovanje odobrio ili ratifikovao Savjet bezbjednosti UN.

  • Lajčak izrazio zabrinutost “Dozvoliti slobodu kretanja na sjeveru KiM”

    Lajčak izrazio zabrinutost “Dozvoliti slobodu kretanja na sjeveru KiM”

    Specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak,rekao je da je zabrinut zbog situacije na sjeveru Kosova i Metohije i pozvao na hitno spuštanje tenzija.

    Važno je da se spuste tenzije, povrati mirna atmosfera i dozvoli sloboda kretanja – poručio je Lajčak sa svog Tviter naloga.

    Lajčak, koji se trenutno nalazi u posjeti Beogradu, naglašava da je o situaciji na sjeveru KiM razgovarao sa EU ambasadorima.

    – Spremni smo da posredujemo u razgovorima o svim otvorenim pitanjima iz dijaloga Beograda i Prištine – naveo je Lajčak.

  • Dok talibani vladaju, milioni gladuju u Avganistanu

    Dok talibani vladaju, milioni gladuju u Avganistanu

    Kabul je grad čiji se život još treba oblikovati. Mnogo pritom, dakako, ovisi o hirovima novih, talibanskih gospodara. Kako BBC prenosi, u zemlji koja je primila golemu količinu stranog novca milijuni žive u apsolutnom siromaštvu.

    Naime, oko devet milijardi dolara koje su ostavljene u rezervama banki zamrznuli su Amerikanci kako ih se ne bi domogli talibani.

    Svakog jutra radnici se okupljaju na trgu u Kabulu kako bi pronašli nekakav posao. Ipak, malo toga je u ponudi. Veliki građevinski projekti u gradu su stali, banke su zatvorene, a do stranog se novca više ne može doći. Lokalno stanovništvo osjeća se prevareno, bijesni su zbog neimaštine.

    Lokalac Hajat Kan se žali: “Bogati ljudi razmišljaju o sebi, a ne o siromašnima. Ne mogu ni kupiti hljeb. Vjerujte mi da ne mogu pronaći nijedan dolar, a ostatak bogatih ljudi pomoć sa Zapada stavlja u džep. Niko ne brine za siromašne ljude. Kad pomoć stiže izvana, ljudi na vlasti pobrinuli su se da ona ide njihovim porodicama, a ne siromašnima.”

    Samo privilegirani nisu gladni
    Cijene hrane su ono što najviše pogađa Avganistance. Kako one idu u nebo tako se milioni bore da bi svojim porodicama omogućili ono osnovno. Svjetski program za hranu (WFP) procjenjuje kako čak 93 posto Avganistanaca ne raspolaže dovoljnom količinom hrane. Prije nego što su talibani preuzeli kontrolu, situacija je bila nešto bolja te je taj postotak iznosio oko 80. Zbog navedene situacije sretnici koji su uspjeli akumulirati nešto bogatstva sada prodaju svoju imovinu kako bi uspjeli namaknuti novac za hranu.

    Moralna dilema Zapada
    Zemlje koje bi htjele pružiti pomoć Avganistanu, ali ne priznaju talibane, sada se suočavaju s ozbiljnom moralnom dilemom. Naime, da bi ljudi mogli raditi, a onda i zaraditi za ono osnovno, potrebno je da talibani uspostave donekle stabilnu vlast.

    Nova kriza u Avganistanu odvija se oko osnovnih ljudskih potreba – hrane, sigurnosti i nade, praćena očajem i bijesom kada nešto od navedenog izostane, zaključuje BBC.

  • Na poziv Komšića predsjednik Austrije dolazi u BiH u decembru

    Na poziv Komšića predsjednik Austrije dolazi u BiH u decembru

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić je danas na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, koja se održava u New Yorku, imao sastanak i s predsjednikom Austrije Alexanderom van der Bellenom.

    Kako Klix.ba ekskluzivno saznaje, Komšić i Van der Bellen su razmijenili mišljenja o situaciji na Zapadnom Balkanu, a potom i dogovorili posjetu Van der Bellena Predsjedništvu Bosne i Hercegovine u decembru ove godine.

    Komšić je prije ovog sastanka imao i susrete s generalnim sekretarom Ujedinjenih nacija Antoniom Guterresom, kao i kratak susret s predsjednikom Turske Recepom Tayyipom Erdoganom.

    On će obaviti i niz drugih bilateralnih sastanaka prije i nakon svog obraćanja, koje je planirano za sutra.

    Podsjetimo, tokom razgovora s generalnim sekretarom UN-a Guterresom predsjedavajući Komšić obrazložio je poziciju države Bosne i Hercegovine u okviru euroatlantskih integracija, navodeći dinamiku reformi na putu Bosne i Hercegovine ka NATO savezu i Evropskoj uniji.

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH istakao je da susjedne države, koje su tokom rata u Bosni i Hercegovini bile aktivno involvirane u sukob, vršeći agresiju na međunarodno priznatu Republiku Bosnu i Hercegovinu, još uvijek, nažalost, Bosnu i Hercegovinu posmatraju kao ratni plijen.

  • Sattler o aferi “Snimak”: Ovo sad pokreće jedan cijeli niz pitanja

    Sattler o aferi “Snimak”: Ovo sad pokreće jedan cijeli niz pitanja

    Šef Delegacije Evropske unije u BiH Johann Sattler prokomentarisao je danas u Zenici sadržaj razgovora direktora OSA-e Osmana Mehmedagića i glavne tužiteljice Tužilaštva BiH Gordane Tadić koji je procurio u javnost.

    Sattler se prvo zahvalio novinarima na izuzetno važnom pitanju.

    “Snimci pokreću jedan cijeli niz pitanja. Prije svega integriteta nosilaca najvećih funkciju u zemlji, pa tako naravno i pravosudne funkcije, profesionalizma i profesionalnog rada, te pokreće pitanje nezavisnosti djelovanja različitih organa vlasti”, rekao je.

    On je istakao kako nije slučajno da EU kontinuirano insistira na vladavini prava uz naglasak da nema pravog evropskog puta bez napretka u ovim oblastima.

    “Zato toliko na tome i insistiramo. Do sada smo nažalost bili svjedoci da je malo napretka postignuto u ovim oblastima, ali bilo je i iskoraka poput imenovanja novog rukovodstva VSTV-a BiH. To je pozitivna stvar. Kada u narednim danima profunkcioniše rad Parlamentarne skupštine BiH očekujemo što prije izmjene i dopuna zakona o VSTV-u koji se tiče pitanja integrtiteta pravosudnih funkcija”, kazao je.

  • Skretničari u Tužilaštvu BiH: Ko je koga neovlašteno snimao

    Skretničari u Tužilaštvu BiH: Ko je koga neovlašteno snimao

    Rad Tužilaštva Bosne i Hercegovine u kontinuitetu je u fokusu javnosti. Ipak, posljednja dešavanja pokazuju novu dimenziju odnosa u pravosuđu, a prelamaju se kroz iščekivanje odluke o smjeni glavne državne tužiteljice Gordane Tadić.

    Tadić je pred smjenom, ali odluku Drugostepene disciplinske komisije Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) još niko nije saopćio. I u jeku iščekivanja odluke komisije, na koju se Tadić ponovo može žaliti i smjenu eventualno prolongirati za mjesec ili dva, u javnost je plasiran indikativan audiosnimak sa sastanka direktora Obavještajno sigurnosne agencije (OSA) Osmana Mehmedagića i glavne tužiteljice Tadić te njene zamjenice Ozrenke Nešković.
    Sastanak je navodno održan 2019. godine, ali je snimak koji je plasiran objavljen uoči iščekivanja odluke o smjeni glavne tužiteljice. Zašto baš sada i ko želi profitirati?

    Na snimku za koji se navodi da je dostavljen svim medijima, a objavljen je suštinski na jednom mediju (portalu Klix.ba nikakav snimak nije dostavljen) čuje se razgovor Osmana Mehmedagića s Tadić i Nešković. A kolike su šanse da je video poslan svim medijima, a snimak je objavljen samo na jednom? Zašto bi svi drugi propustili da ga objave? Jer ne dospijeva u javnost svaki dan snimak razgovora čelnih ljudi sigurnosnih službi i pravosuđa. Tema razgovora je, između ostalog, i predmet “Diploma” protiv Mehmedagića te njegova žalba tužiteljicama kako je meta kroz taj predmet i slično.

    Na snimku se mnogo jasnije čuje govor tužiteljica, što aludira na to da je uređaj za snimanje postavljen bliže njima. A ko je koga snimao potvrdit će istraga. Ipak, cijeli slučaj u vezi sa snimkom je mnogo indikativan iz više razloga.

    Ko god radi i prati rad Tužilaštva BiH, zna da su veoma šturi u otkrivanju informacija u vezi s predmetima. Tako ćete naprimjer mjesecima čekati na odgovor do koje faze je istraga u slučaju “Ikona” ili neke slične predmete. Ali za predmete i istrage koje idu u prilog Tužilaštvu BiH ili pojedincima u toj instituciji, odgovor ćete dobiti i nedjeljom poslijepodne, ili čak i ako niste poslali upit.

    Zašto je spomenuti snimak nakon skoro dvije godine objavljen baš u trenutku kada treba biti saopćena ili donesena odluka o smjeni glavne tužiteljice? Da li je Tadić eventualno snimkom željela pokazati da je imala pritiske u radu?

    S druge strane, zašto bi direktor OSA-e sam sebe snimao i na snimku govorio i o stvarima koje mu ne idu u prilog? Da li Tužilaštvo ovim snimkom skreće pažnju s Tadić i njene smjene na neke druge pikanterije o kojima će se javnost zabaviti, ali doslovno.

    I onda u istom danu konačni obračun. Prvo iz OSA-e poručuju da će pokrenuti proceduru vještačenja nezakonito snimljenog razgovora. A onda sat poslije Tužilaštvo šalje odgovor na upit, bez obzira ma to jeste li im poslali upit ili ne.

    Tužilaštvo saopštaava: “Povodom više medijskih upita o aktivnostima Tužilaštva BiH, a u vezi s pojavljivanjem nezakonito snimljenog snimka sastanka glavne tužiteljjice Gordane Tadić, možemo potvrditi da je Tužiteljstvo BiH zaprimilo dvije kaznene prijave, protiv direktora Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, zbog više kaznenih djela, između ostalog zloupotrebe položaja ili ovlasti, ometanja pravosuđa, ucjene i drugih nezakonitih postupanja. Također, u prijavama se navode i nezakonitosti korištenja finansijskih sredstava agencije, kao i nezakonito postupanje i poduzimanje mjera i radnji praćenja i nadzora prema pojedinim osobama. Tužilaštvo BiH na temelju prijava formiralo je dva predmeta koja su data u rad postupajućim tužiocima u Posebnom odjelu za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju”.

    U navedenom citatu jasno je da je Tužilaštvo formiralo predmete zbog više razloga, a ne samo neovlaštenog snimanja. Da li su zbog “bogatije” prijave navedene stvari poput nezakonitog trošenja finansijskih sredstava, ucjene i slično.

    Ne prejudicirajući ishod istrage, nameće se pitanje zašto bi direktor OSA-e tajno snimao glavnu tužiteljicu i na snimku je još i ucjenjivao, vršio pritisak i slično te tako rizikovao njegovo objavljivanje.

    U konačnici, ulazimo u period godine kada Tužilaštvo BiH ubrzanim ritmom šalje saopćenja o predmetima na kojima radi ili podiže optužnice, jer na kraju godine je važno pohvaliti se statistikom. A visoka korupcija? To se, kako na snimku kaže Ozrenka Nešković, zamjenica Gordane Tadić, ne može baš raditi. Zašto?

  • Čelnici Trojke o aferi “Snimak”: Čuli smo strašne stvari, pravosuđe je potrebno izvrnuti naopačke

    Čelnici Trojke o aferi “Snimak”: Čuli smo strašne stvari, pravosuđe je potrebno izvrnuti naopačke

    Predsjednici SDP-a, Naroda i pravde i Naše stranke Nermin Nikšić, Elmedin Konaković i Edin Forto na konferenciji za novinare u Sarajevu govorili su o najnovijoj aferi “Snimak”, odnosno stanju u bh. pravosuđu. Lideri Trojke nisu krili ogorčenje trenutnim stanjem.

    Nikšić je, osvrnuvši se na snimak direktora OSA BiH Osmana Mehmedagića i glavne državne tužiteljice Gordane Tadić kazao da zabrinjava da Osmanagić “mrtav hladan” glavnu tužiteljicu i šeficu jednog od odjela Tužilaštva ucjenjuje prijeti kako će izaći s kompromitirirajućim podacima prema tužiocima, otvoreno kaže da djeluje protiv tužioca koji se “drznuo” da ispituje validnost njegove diplome.

    Tužiteljice se nisu suprostavile ucjeni

    “Ovdje je manje važno ko je koga snimao je manje važno, puno je važanije šta smo čuli, da je snimak autentičan”, rekao je Nikšić.

    Kako je dodao, iznenđuje ga “da su tužiteljice Tadić i Nešković pokušale da se izvade”, a nisu se suprostavile toj ucjeni.

    O ovom slučaju najavio je i sjednicu Zajedničke komisije za nadzor nad radom Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) Parlamentarne skupštine BiH, čiji je član.

    Forto je kazao da nema nevinih među osobama sa snimka te je izrazio nadu da će biti pokrenute prijave.

    Nakon što rad državnih institucije budu odblokirane, najavio je izvještaj Privremene istražne komisije Predstavničkog doma Parlamenta BiH za utvđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH, koja je formirana na inicijatiovu Naše stranke.

    “Javnost će vidjeti koliki je ovo sistemski problem. Ako postoji jedan segment društva koji je potrebno izvrnuti naopačke, to je pravosuđe”, kazao je Forto.

    Rekao je da će ove stranke ponuditi sistemska rješenja o tome kako pravosuđe treba izgledati.

    Potpuno privatizirani sudovi i tužilaštva

    Elmedin Konaković kazao je da najnoviji snimak potvrđuje da je vrijeme “da se svi upitamo da li uopće treba da trpimo ovakav koncept u koji se uložilo toliko truda i sredstava”.

    “Dobili smo potpuno privatizirane sudove i tužilaštva”, rekao je Konaković.

    Kako kaže, prestrašno je da prvi čovjek OSA-e uhodi, saslušava i poziva Tadić da posluša snimak razgovora tužilaca.

    “U jednom trenutku kaže da je glavna kantonalna tužiteljica reketirala privrednike. Niko nije reagovao. Reakcije se svode na to da se saopćenjima dalje obračunavaju o tome ko je snimao, Možda najbruatalnija rečenica je ona tužiteljice ‘Ti znaš da se ne može raditi visoka korupcija’, a direktor OSA-e to potvrđuje. Njih troje konstatuje da se ne može raditi visoka korupcija, a da tu srednju i malu rade kako bi narod vidio da se nešto radi. To su prestrašne činjenice”, kazao je Konaković.

  • Predsjedništvo potvrdilo Dodikove riječi: Nije bilo sjednice o Centralnoj banci

    Predsjedništvo potvrdilo Dodikove riječi: Nije bilo sjednice o Centralnoj banci

    Kontroverzna telefonska sjednica, koju je sazvao predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić na temu imenovanja Upravnog odbora Centralne banke BiH, nije održana 9. avgusta, potvrđeno je nakon gotovo mjesec dana iz Službe za odnose s javnošću Predsjedništva BiH portalu “Kliks”.

    Tada je iz kabineta Željka Komšića saopšteno da je sjednica u toku, te da su on i član Predsjedništva BiH Šefik DŽaferović glasali za imenovanje novog-starog sastava Upravnog odbora, ali da se satima čeka odluka srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika.

    “Sjednica je u toku. Gospodin Dodik odugovlači sa izjašnjavanjem, vjerovatno zato što se nekome obavezao da neće učestvovati u radu Predsjedništva BiH”, rečeno je tada iz kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.

    Sutradan, 10. avgusta, iz kabineta Milorada Dodika je saopšteno da ni on niti njegovi saradnici nisu učestvovali na telefonskoj sjednici.

    U demantiju je navedeno da telefonska sjednica uopšte nije održana.

    Šef njegovog kabineta je rekao da je samo poslat imejl s porukom “Nismo saglasni” što se odnosilo za stav kabineta o održavanju sjednice, a ne za glasanje o imenovanju novog Upravnog odbora Centralne banke BiH.