VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Počeo sastanak sa Christianom Schmidtom u Predsjedništvu BiH, Dodik nije došao

    Počeo sastanak sa Christianom Schmidtom u Predsjedništvu BiH, Dodik nije došao

    Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović i Željko Komšić dočekali su danas u zgradi Predsjedništva novog visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.

    Sastanak je počeo u 11:00 sati, a nakon njega će se učesnici obratiti novinarima.

    Ovo je prvi zvanični susret novog visokog predstavnika s izvršnom vlasti na nivou BiH, a jučer su ova dva člana prisustvovala i prijemu povodom Schmidtovog preuzimanja dužnosti. Tokom prijema Schmidt je kazao da će iskoristiti svoju snagu da napravi bolju budućnost u BiH te da će lobirati za ovu državu u mnogim stranim zemljama.

    Milorad Dodik nije došao na sastanak što je i najavio ranije zbog toga što ne podržava mandat novog visokog predstavnika te zbog toga što bojkotuje rad državnih institucija, kao što je i dogovoreno u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

  • Schmidt: Politička klima u BiH je pregrijana, ali slijedi hlađenje

    Schmidt: Politička klima u BiH je pregrijana, ali slijedi hlađenje

    Njemački političar Christian Schmidt preuzeo je u ponedjeljak dužnost visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH najavivši provedbu reformi koje bi zemlji omogućile članstvo u Evropskoj uniji.

    U razgovoru za Glas Amerike (VOA) govorio je o aktuelnim političkim temama, odnosu prema bh. političarima, provedbi Zakona o zabrani negiranja genocida te o utjecaju Sjedinjenih Američkih Država i Njemačke na zemlje Balkana.

    Gospodine Schmidt, zvanično ste preuzeli dužnost visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH od gospodina Valentina Inzka. Koliko ste, do sada, imali priliku posmatrati političku klimu u BiH? Gdje ste uočili najveće nedostatke?

    Kada govorimo o političkoj klimi u BiH, temperature brzo rastu. Vidim pregrijavanje, a obično nakon toga slijedi hlađenje. Miran razgovor nije moguć tokom takvog pregrijavanja, a iskustvo pokazuje da tada nije moguće donositi optimalne odluke.

    Prethodnih dana ste svjedočili reakcijama iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, kako na rad međunarodne zajednice, tako i na Vaše imenovanje. Kazali ste da je sada politička klima pregrijana, ali da dolazi hlađenje. Šta ste konkretno mislili? Da li upravo na stavove političara iz RS-a koji negoduju Vaš dolazak u BiH?

    Smatram da u BiH u cijelosti trebam razgovarati o važnim temama za zemlju, što, također, podrazumijeva moju, ali i ulogu međunarodne zajednice. Sve su to pitanja koja se u okviru pravnih okvira daju brzo riješiti, tako da se time ne bih zamarao. Ja sam za legitimnost obavljanja zadataka koje je međunarodna zajednica prenijela na mene i to ću i činiti. Od toga polazim i zaista sam optimista da kada se temperature smanje da ćemo biti u prilici razgovarati o važnim pitanjima. Mislim na presudu Sejdić-Finci, izmjene Izbornog zakona, ali i cijeli niz investicijskih pitanja tema koje se vežu za zakonodavstvo. Dosta toga je na stolu i riječ je o tome šta moramo učiniti i na koji način, a ne o nekakvoj izbornoj kampanji.

    Pomenuli ste izmjene Izbornog zakona, a Bosnu i Hercegovinu 2022. godine očekuju Opći izbori. Ako vladajuće stranke u BiH ne postignu dogovor u vezi izmjena Izbornog zakona, da će biti moguće provesti izbore? Kako bi tada reagirala međunarodna zajednica?

    Izborni zakon već postoji. On treba biti poboljšan i izmijenjen. Izbori se moraju i trebaju održati, tako da je to ujedno i napomena, u smislu da mora postojati dogovor. Naravno da neće postojati Izborni zakon gdje će jedna strana biti zadovoljna 100, a druga samo 20 posto.To možda i nije dobro za sve, međutim, sve su to poteškoće demokratije, a demokratija znači institucijski kompromis. Ako postoji spremnost na kompromis, onda se nalazi rješenje.

    Prije samog odlaska iz BiH donio Zakon o zabrani negiranja genocida. U Federaciji BiH je prihvaćen, u Republici Srpskoj, očekivano, nije. Kako komentirate samu odluku o donošenju zakona, vrlo oštre stavove političara iz Republike Srpske i na koji način mislite da ga je moguće implementirati?

    Stavke u Zakonu su dio 14 uvjeta koji se vežu za pristupanje zemlje Europskoj uniji. Dakle, sve je to sadržano u jednom dokumentu i govorimo o standardima EU. Mene ne iznenađuje sam zakon, već cijela diskusija koja se razvila u vezi toga. Niko nema pravo, kako se insinuira, da odgovornost pripisuje RS-u. Ovdje govorimo o individualnim djelima koja su počinjena i ona se moraju procesuirati individualno. Kao neko ko dolazi iz zemlje koja je procesuirala takva krivična djela, dao bih preporuku da najprije moramo imati poštivanje za mrtve, a drugo, moramo gledati u budućnost koja donosi mnoštvo izazova kojima se trebamo baviti. Tako da, zaista sam iznenađen intenzitetom angažmana i bavljenja ovom temom. Umjesto toga, moramo gledati ka naprijed, a nikako to ne možemo pripisivati cijeloj jednoj etničkoj skupini ili zemlji. To nije prihvatljivo.

    Kada govorimo o Zakonu o zabrani negiranja genocida, ne možemo djelovati na civilno društvo. Film “Quo vadis, Aida” rediteljice Jasmila Žbanić, koji govori o Srebrenici i o počinjenim zločinima, završava se scenom gdje djeca različite etničke pripadnosti, u školi, zajedno, pripremaju jednu izvedbu. Svi se mi moramo zapitati, uključujući i političare, ali i roditelje, očeve i majke, šta prenosimo na djecu? Da li im želimo govoriti o tome ko je bio bolji ili lošiji ili poruka treba biti – “da se tako nešto nikada više ne smije desiti”. Upravo to treba biti naš pogled u budućnost. Ja ću se boriti za to.

    Ispravno je kada kažete da trebamo imati pogled u budućnost, ali smo skoro svaki dan svjedoci nemira na političkoj sceni. Naprimjer, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je izjavio da “ako neko pokuša da hapsi, privodi (referirajući se na Zakon o zabrani negiranja genocida, op.a.,) policija Republike Srpske će to sprečavati“, pozivajući sve ljude u Republici Srpskoj da “prilikom svakog saznanja o eventualnom djelovanju državnih organa, obavijeste nadležnu policiju”. Kakav je stav međunarodne zajednice u ovakvim i sličnim slučajevima?

    Ostajem pri stavu da je to tema za pravosuđe. To je objavljeno u Službenom listu BiH i odnosi se na cijelu zemlju. Imam povjerenje u pravosuđe da će se baviti time. S druge strane, ostaje politički aspekt gdje se postavlja pitanje – kako to može dovesti do cijele ove diskusije? Moramo razdvojiti entitete i historijsku odgovornost koju imaju pojedinci. Navest ću primjer Ratka Mladića i njegove presude pred Međunarodnim sudom u Haagu. I dalje imam jasan stav – moramo gledati naprijed.

    U Bosni I Hercegovini se očekuju određene reforme na međunarodnom planu u kontekstu dolaska Josepha Bidena u Bijelu kuću, ali i impliciranja Vašeg dolaska u BiH od strane njemačke kancelarke Angele Merkel. Njih dvoje dijele slično viđenje stanja u BiH. Kakvi su interesi Sjedinjenih Američkih Država i Njemačke na Balkanu i u BiH?

    Kada govorimo o interesima Sjedinjenih Američkih Država i Njemačke, riječ je o cjelokupnim interesima međunarodne zajednice, o tome da se treba nastaviti razvoj BiH kao održive demokratije. Nažalost, tokom posljednjih godina smo imali veoma mali napredak, što nikako nije dobro. Međutim, konsilacija se poboljšala.

    S jedne strane, američki predsjednik Biden koji poznaje vladu, poznaje Sarajevo, teme o kojima se govori i sam je angažiran na tome. S druge strane, kancelarka Merkel koja je sada u posljednjim mjesecima svoga rada i vrlo intenzivno se angažira u okviru Berlinskog procesa. Situacija u BiH zahtjeva mnogo više od pukog diplomatskog jezika – govorimo o povezivanju sredstava kako bismo postigli ciljeve.

    Ovakva situacija konstantna je deset godina i niko ne govori o BiH. Treba li o zemlji govoriti tek kada dođe do konflikta? To se ne smije desiti jer je na stotine hiljada ljudi stradalo i ako to znači da moram biti neugodan i grub, to ću onda, zaista, i biti. Kada govorimo o vlasti, ne govorimo o vlastitim interesima i džepu, već o angažmanu. Naravno, ja shvatam i cjelokupnu situaciju i ne kritiziram jer želim, nego jer želim raditi uz kompromis. Ako imamo zemlju u kojoj samo stari pričaju bez postignutog dogovora, a istovremeno mladi odlaze vani, onda je to znak da se svi građani moraju uključiti u djelovanje i stvoriti određenu perspektivu. Tu govorimo o vladavini prava i perspektivama za mlade, jer, ipak, ovaj dio Europe treba biti domovina. Ne smijemo se pomiriti s tako velikim gubicima i odlascima mladih ljudi. Ja, svakako, neću.

  • S tržišta u BiH povučeni sladoledi Snickers, Bounty, Twix i M&Ms

    S tržišta u BiH povučeni sladoledi Snickers, Bounty, Twix i M&Ms

    S tržišta Bosne i Hercegovine se povlače različite serije sladoleda Snickers, Twix, Bounty i M&Ms zbog utvrđenog prisustva pesticida.

    U sladoledima je utvrđeno prisustvo etilen oksida u aditivu koji je korišten u proizvodnji, a iz Agencije za sigurnost hrane su naveli da ih je o tome obavijestio punomoćnik društva “Mars”, koje proizvodi ove sladolede.

    Opozvani su sladoledi različitog isteka roka, a detaljne informacije o povučenim proizvodima možete pročitati na sajtu Agencije za sigurnost hrane u BiH.

    Kako su pojasnili, Pravilnikom o prehrambenim aditivima propisano je da se etilen oksid ne smije koristiti za sterilizaciju aditiva. U skladu s tim nije dozvoljeno stavljanje na tržište BiH prehrambenih proizvoda u čijem je proizvodnom procesu korišten.

    Povučen i smrznuti oslić

    Proizvod “Oslić bez glave i repa Hubsi” stavljen je na tržište BiH pod robnom markom “Bingo”, a povlači se zbog utvrđenog prisustva parazita iz porodice Anisakidae.

    Riječ je o PVC pakovanju od jednog kilograma s datumima pakovanja od 24. marta, 1. juna i 7. juna ove godine, te o pakovanjima od dva kilograma s datumom pakovanja 1. i 7. juna ove godine.

    Navedeni proizvod porijeklom je iz Španije, uvoznik u Bosnu i Hercegovinu je Andrea&Giovanni d.o.o. Čitluk, a pakovao ga je i distribuisao AG Frigo Ljubuški, naveli su iz agencije.

    Iz agencije su kazali da se proizvodi ribarstva koji su vidljivo napadnuti parazitima ne smiju staviti u promet za ljudsku ishranu, jer ne odgovaraju odredbama Pravilnika o higijeni hrane životinjskog porijekla.

  • Prvi zvanični susret: Komšić i Džaferović će se danas sastati sa Christianom Schmidtom

    Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović i Željko Komšić će se sastati danas sa novim visokim predstavnikom u BiH Christianom Schmidtom.

    Sastanak je zakazan za 11:00 sati u zgradi Predsjedništva, a nakon čega će se učesnici obratiti novinarima.
    Ovo je prvi zvanični susret novog visokog predstavnika sa izvršnom vlasti na nivouu BiH, a jučer su ova dva člana prisustvovala i prijemu povodom Schmidtovog preuzimanja dužnosti.

    U BiH je Schmidt došao 30. jula, dva dana uoči preuzimanja dužnosti. Juče ujutru je izvršena primopredaja između bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka i novog Christiana Schmidta. Navečer je organizovan i prijem tim povodom na koji su došla brojna lica bh. politike, ambasadori, državnici i ljudi iz svijeta kulture.

    Ne očekuje se da će na sastanak doći član Predsjedništva iz Republike Srpske Milorad Dodik. Narodna skupština Republike Srpske je izglasala bojkot državnih institucija nakon što je Inzko nametnuo zabranu negiranja genocida stoga ni Dodik ne planira doći. Osim toga, njegov stav o Uredu visokog predstavnika (OHR) odavno je poznat javnosti, a dodatno je ta retorika intezivirana zbog posljednjih aktuelnih događaja.

  • Vatra prošle godine odnijela 14 života u RS i 10,5 miliona maraka

    Vatra prošle godine odnijela 14 života u RS i 10,5 miliona maraka

    Ukupno 681 požar registrovan je u Republici Srpskoj prošle godine, a u njima je poginulo 14 ljudi, dok ukupna šteta iznosi nešto više od 10,5 miliona maraka.

    “Teže je povrijeđeno pet lica, a lakše šest. Ukupna procijenjena šteta pričinjena požarima iznosi 10.516.000 KM, što je više za 88 odsto u odnosu na 2019. godinu. Radi utvrđivanja uzroka požara izvršeno je 360 uviđaja i u 46 slučajeva nije utvrđen uzrok njegovog nastanka”, naveli su iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srpske.

    Prema podacima MUP-a, broj požara je prošle godine bio za 10 odsto manji u odnosu na 2019.

    Od ukupnog broja prošlogodišnjih požara, 73 su se dogodila na objektima u državnoj svojini i 608 na privatnim objektima.

    “Od ukupnog broja požara (681) registrovano je 199 šumskih požara (manje za 10 odsto). Najveći broj šumskih požara je zabilježen na području Policijske uprave Banjaluka”, naveli su iz MUP-a Srpske.

    Niz tragedija usljed požara, dakle, dogodio se prošle godine, a jedna od njih zabilježena je 22. novembra, kada je osoba M.B. smrtno stradala u požaru na kući u mjestu Avtovac, kod Gacka.

    Kako je tada rečeno iz policije, utvrđeno je da je požar izbio u sobi na spratu kuće koju je koristila ova osoba.

    Nažalost, serija tragedija se nastavila i ove godine, a jedna od posljednjih dogodila se nedavno, kada je u Prijedoru nastradala šezdesetdevetogodišnja Ð.J.

    Podsjetimo, kako je potvrđeno “Nezavisnim novinama”, ona je život izgubila u požaru koji je izbio u njenoj kući u Donjoj Ravskoj, kada je pokušala da podloži vatru kako bi prijateljima skuvala kafu. Ispred kuće sjedili su kćerka nastradale i neki radnici.

    “Đ.J. je u nekom momentu rekla da ide da im skuva kafu te je ušla u kuću. Nedugo nakon njenog ulaska iz kuće su počeli da kuljaju dim i vatra. Kada su to vidjeli ljudi koji su bili ispred, odmah su krenuli da joj pomognu i da je izvuku, ali od siline vatre i dima nisu uspjeli da uđu”, rekao je izvor blizak istrazi.

    Kada su u pitanju požari i eksplozije sa većom štetom u prošloj godini, nekoliko puta su gorjela i vozila, poput slučajeva koji su zabilježeni na području Lončara i Bijeljine.

    “U mjestu Blaževac, opština Pelagićevo, došlo je do požara na autobusu, vlasništvo firme ‘Union Bričić’ Lončari, koji je potpuno izgorio. Uzrok požara je tehnička neispravnost na vozilu, a šteta iznosi oko 350.000 KM”, navedeno je u izvještaju MUP-a Srpske za 2020. godinu.

    Kako dodaju, u Bijeljini je došlo do požara na teretnom vozilu mercedes, vlasništvo firme “Bijeljina-put”, u kojem je izgorio prednji dio vozila.

    “Uzrok požara je kvar na elektroinstalacijama, a šteta je oko 100.000 KM”, naveli su iz MUP-a Srpske.

  • Osude iz parlamenta: Odnos prema srpskim žrtvama slika BiH

    Osude iz parlamenta: Odnos prema srpskim žrtvama slika BiH

    Šef Kluba poslanika SNSD u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Snježana Novaković Bursać izjavila je da je odluka Tužilaštva BiH o nesprovođenju istrage o ratnim zločinima nad 39 Srba na području Prijedora još jedna potvrda da je ovako protivustavno skrojeno pravosuđe u funkciji kreiranja istine o proteklom ratu u kojoj ne postoje žrtve iz reda srpskog naroda.

    ursaćeva je rekla Srni da pravosuđe želi da kreira istinu da je samo jedan narod žrtva, a ostali nisu, iako postoje mnogobrojni dokazii o srpskim žrtvama.

    Ona je naglasila da je drugi cilj pokušaj disciplinovanja domaćih političara, što se moglo vidjeti u proteklom periodu.

    Prema njenim riječima, ovakvo pravosuđe je u funkciji modelovanja nekih aktuelnih političkih zbivanja.

    “Ovakve odluke samo nas opominju da mi moramo da vodimo računa i da se oslonimo na sopstvene snage, sopstvene istraživačke kapacitete i na jedinstvo i slogu da bismo adekvatno odgovorili na te pokušaje”, istakla je Bursaćeva.

    Tužilaštvo BiH donijelo je odluku o nesprovođenju istrage u vezi sa ratnim zločinom počinjenim nad 39 osoba srpske nacionalnosti na području Prijedora 30. maja 1992. godine.

    Poslanik SNSD u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić izjavila je da odnos Tužilaštva BiH prema srpskim žrtvama jasno govori o odnosu prema Srbima u BiH, a to potvrđuje i odluka Tužilaštva BiH o nesprovođenju istrage u vezi sa ratnim zločinom nad 39 osoba srpske nacionalnosti na području Prijedora 1992. godine.

    “Duboko vjerujem da u Tužilaštvu BiH ima čestitih i poštenih ljudi, a kakav vrag upravlja njima, to samo oni znaju. Incko nam je zabranio da mislimo i govorimo, došao je novi tutor političkom Sarajevu, visoki predstavnik bez legitimiteta i sve su to koraci koji su očekivani s ciljem stvaranja unitarne BiH”, istakla je Vulićeva.

    Komentarišući odluku Tužilaštva BiH o nesprovođenju istrage u vezi sa ratnim zločinom počinjenim nad 39 osoba srpske nacionalnosti na području Prijedora 30. maja 1992. godine, ona je napomenula da će Republika Srpska dokazati istinu i činjenicu da srpski sinovi nisu ništa manje vrijedni od bošnjačkih ili nekih drugih.

    “Srbi su nepobjediv i ponosan narod i uspjećemo i u ovoj borbi iako smo sami protiv svih. Mi smo vjerujući narod i znamo da pravda i istina moraju izaći na vidjelo”, dodala je Vulićeva.

  • Šmit građanima BiH: Upotrijebiću svu svoju snagu da ova zemlja ima dobru budućnost

    Šmit građanima BiH: Upotrijebiću svu svoju snagu da ova zemlja ima dobru budućnost

    Novoimenovani visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit uputio je videoporuku građanima Bosne i Hercegovine.

    “Dame i gospodo, dragi građani Bosne i Hercegodine. Prije svega dolazim kao prijatelj otvorenog srca u Bosnu i Hercegovinu. Čast mi je i veliko zadovoljstvo služiti vašoj zemlji i njenim ljudima u narednim godinama. Preuzimam dužnost čvrsto odlučan da pomognem ljudima ovdje. Ljudima koji naporno rade svaki dan da bi prehranili svoje porodice, koji žele mirnu budućnost za svoju djecu. Koji žele izgraditi život sa drugima i za druge”, rekao je Šmit.

    On je rekao da će upotrijebiti svu svoju snagu, svoj utjecaj, veze i iskustvo da osigura da ova zemlja i njena djeca imaju imaju dobru budućnost.

    “Ne želim obećati ništa nemoguće, ali uvjeravam vas da ću upotrijebiti svu svoju snagu, svoj utjecaj, veze i iskustvo da osiguram da ova zemlja i njena djeca, žene i muškarci imaju imaju dobru budućnost i da se njihove nade u bolji život ispune. Jer to ljudi ovdje zaslužuju: život u miru, sigurnosti, propraćen neophodnim ekonomskim napretkom”, istakao je Šmit.

    On smatra da se BiH mora vratiti na političku agendu međunarodne zajenice i EU.

    “Jako ću se truditi da to postignem. Za to ću se boriti u Vašingtonu, Njujorku, Briselu, Moskvi, Parizu i Berlinu, ali u drugim prijestonicama, Cilj mora biti jačanje BiH kao pouzdanog člana zajednice država te podrška njenim naporima da postane dio evropskih integracija. Ali put do tog cilja definitivno nije jednosmjerna ulica!”, rekao je novi visoki predstavnik i dodao:

    “Svi koji se, na primjer, žele pridtužiti EU – najuspjšenijem penzionom i ekonomskom savezu na svijetu – moraju se pridržavati i garantirati njegova pravila. To se također odnosi i na neke druge međunarodne integracije”, rekao je u obraćanju građanima BiH.

    Kako kaže, ta njega je potpuno jasno: “Napredak i dalji razvoj društva mogući su samo kroz refleksivan pristup vlastitoj prošlosti”.

    “Podrazumijeva se da se ratni zločini ne smiju veličati niti poricati, bez obzira na to ko je u njih bio umiješan. Uvjeravam vas da ću raditi na mirnoj budućnsoti BiH – to podrazumijeva i razumijevanje među svim ljudima – kao i pouzdane pravne osnove za poštivanje ljudskih i međunarodnih prava. Jer raznolikost je osnova uspjeha u kompanijama, u organizacijama, u zajednicama i u državi”, kazao je.

    U različitosti leži snaga za sve, kaže dalje Šmit i dodaje da prevazileženje granica u svijesti ljudi znači uzdizanje iznad njih.

    “Preuzeo sam ovu funkciju kako bih postigao najbolje za ovu zemlju i prosperitetnu budućnost njenih građana. Najljepša hvala”, zaključio je Šmit.

  • Ravnopravna upotreba jezika i pisama: Usvojeni amandmani o konstitutivnosti Srba u HNK

    Ravnopravna upotreba jezika i pisama: Usvojeni amandmani o konstitutivnosti Srba u HNK

    Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona usvojila je danas amandmane na Ustav Hercegovačko-neretvanskog kantona kojima se osigurava konstitutivnost srpskog naroda, ravnopravna upotreba jezika i pisama.

    Na sjednici je usvojen i amandman kojim se usklađuje naziv “bosanski jezik” sa Ustavom Federacije BiH (FBiH).

    Amandmani su usvojeni sa 26 glasova, a protiv je bio poslanik Slaven Raguž, predsjednik Hrvatske republikanske stranke.

    Predsjedavajući kantonalne Skupštine Šerif Špago (SDA) naveo je da je Kolegijum Skupštine zajedno sa klubovima naroda u proteklom periodu pokušavao doći do prihvatljivog rješenja.

    “To se odnosilo na rješenje koje će obuhvatiti izvršenje presude Ustavnog suda FBiH u djelu koji se odnosi na konstitutivnost srpskog naroda, ravnopravnu upotrebu jezika i pisama. Naravno, da trebamo nastaviti dalje procedure koje se odnose na izmjene Ustava, ali današnjim usvajanjem ovih šest amandmana riješili smo najvažnija pitanja”, rekao je Špago.

    On je naveo da odluka stupa na snagu danom donošenja, a tehničko je pitanje kada će u narednom periodu stručne službe Vlade objaviti to u službenim novinama, najkasnije u narednih 15 do 30 dana.

    Zamjenik predsjedavajućeg kantonalne Skupštine Tomislav Martinović (HDZ BiH) izrazio je nadu da će se, kako je naveo, ova dobra poruka iz Mostara i Hercegovine čuti malo dalje, kada je riječ i o izmjenama Izbornog zakona.

    “Nadam se da ćemo u tom pravcu biti dosljedni i osigurati predstavnicima konstitutivnih naroda da sami upravljaju svojom političkom sudbinom”, rekao je Martinović.

    Poslanik Vesna Saradžić (SDP) podsjetila je da je još 2016. godine Klub Srba u kantonalnoj Skupštini HNK uputio amandmane na Ustav ovog kantona s namjerom da se isprave diskriminatorske odredbe koje ne prepoznaju građane srpske nacionalnosti u Hercegovačko-neretvanskom kantonu.

    “Nedugo poslije, Klub Bošnjaka je zatražio isto, nakon čega su objedinjeni amandmani, a što je rezultiralo presudom Ustavnog suda FBiH. Rok za implementaciju presude je istekao 2018. godine i mi smo nebrojeno puta pokušavali to staviti na dnevni red, međutim, Vlada nije davala svoje mišljenje”, rekla je Saradžićeva.

    Ona je navela da je Vlada djelovala ekspresno i dala svoje mišljenje, tek kada je većina delegata iz Kluba Hrvata zatražila izmjene.

    “Pozdravljam i drago mi je, međutim, konstatujem da se ovim ne implementira presuda Ustavnog suda FBiH iz 2018. godine”, rekla je Saradžićeva.

  • “Koliko Srba treba da bude ubijeno da Tužilaštvo BiH podigne optužnicu?”

    “Koliko Srba treba da bude ubijeno da Tužilaštvo BiH podigne optužnicu?”

    Predsjednik Boračke organizacije (BORS) Republike Srpske Milomir Savčić smatra krajnje neprihvatljivom i nelogičnom odluku Tužilaštva BiH o nesprovođenju istrage u vezi sa ratnim zločinom počinjenim nad 39 osoba srpske nacionalnosti u Prijedoru 30. maja 1992. godine.

    “Koliko to Srba treba da bude ubijeno da bi se prema kriterijumima Tužilaštva BiH podigla optužnica i da bi neko bio odgovoran?”, rekao je Savčić Srni.

    Tužilaštvo BiH donijelo je odluku o nesprovođenju istrage u vezi sa ratnim zločinom počinjenim nad 39 osoba srpske nacionalnosti na području Prijedora 30. maja 1992. godine.

    U napadu paravojnih Formacija na Prijedor u zoru 30. maja 1992. godine od 20 pripadnika Vojske Republike Srpske osam je ubijeno, osam ranjeno i četiri zarobljeno, a od 19 civila šest ubijeno i 13 ranjeno.

    Taj datum se godinama obilježavao kao Dan grada Prijedora, da bi se prije desetak godina vratio stari datum, 16. maj, dan prvog oslobođenja grada u Drugom svjetskom ratu. Od tada, 30. maj, kao dan odbrane grada, obilježavaju organizacije od javnog značaja proistekle iz odbrambeno-otadžbinskog rata.

  • Tužilaštvo BiH neće sprovoditi istragu o ratnom zločinu nad 39 Srba u Prijedoru

    Tužilaštvo BiH neće sprovoditi istragu o ratnom zločinu nad 39 Srba u Prijedoru

    Tužilaštvo BiH donijelo je odluku o nesprovođenju istrage u vezi sa ratnim zločinom počinjenim nad 39 osoba srpske nacionalnosti na području Prijedora 30. maja 1992. godine, saznaje Srna.

    Nekadašnji Centar javne bezbjednosti Banjaluka podnio je 28. septembra 2010. godine izvještaj o napadu na Prijedor protiv Asima Muhića, Kemala Alagića, Jasmina Blaževića, Ferida Delkića, Halima Mešića, Edina Čajića, Merima Čauševića, Slavka Ećimovića, Suada Karagića, Izeta Mešića i Nedžada Babića zbog postojanja osnova sumnje da su počinili krivična djela ratni zločin protiv civilnog stanovništva, protiv ranjenika i bolesnika, protiv ratnih zarobljenika i krivično djelo organizovanje grupe ljude i podstrekavanje na činjenje krivičnih djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina.

    Prema saznanjima Srne, izvještaj je teretio Muhića, Alagića, Ećimovića, Mešića i Karagića da su planirali, pokrenuli, naredili, učinili i podstrekavali činjenje krivičnog djela ratnog zločina nad civilnim stanovništvom, naseljima, pripadnicima Vojske Republike Srpske i licima zaštićenih međunarodnim pravom.

    Krivična djela izvršena su nad 39 lica srpske nacionalnosti i to 20 pripadnika Vojske Republike Srpske (osam njih je ubijeno, osam ranjeno i četiri zarobljeno) i 19 civila (šest ubijeno, 13 ranjeno).

    U obrazloženju Tužilaštva BiH navodi se da prikupljena obimna dokumentacija i saslušan veliki broj osoba, ali da rezultati provedenih analiza, kako kažu, nesporno ukazuju da nema osnova sumnje, jer nema dokaza da se zaista desio ratni zločin.

    Zanimljivo je da je u tadašnjem izvještaju, uz brojnu dokumentaciju i izjave svjedoka o svim ubijanjima i zarobljavanju vojnika i civila tog 30. maja 1992, između ostalog, zadokumentovan i napad na policijsku stanicu i vozilo saniteta što dodatno dokazuje apsurdnost obrazloženja Tužilaštva BiH, koje je 11 godina analiziralo dostavljenu dokumentaciju da bi na kraju donijelu odluku o nesprovođenju istrage.