VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Budžet OHR-a je usvojen! Kristijan Šmit ipak neće moći da računa na više novca

    Budžet OHR-a je usvojen! Kristijan Šmit ipak neće moći da računa na više novca

    Kancelarija visokog predstavnika u narednoj fiskalnoj godini neće dobiti povećanje budžeta, iako su to tražili od članica Savjeta za sprovođenje mira i od Savjeta bezbjednosti UN.

    Naime, kako je za Nezavisne potvrđeno u OHR-u, budžet OHR-a u novoj fiskalnoj godini, koja počinje od 1. avgusta i traje do 31. jula naredne godine, iznosiće oko 5,32 miliona evra, koliko je iznosio i budžet koji ističe do kraja mjeseca. To znači da Kristijan Šmit, novi visoki predstavnik, koji u mandat ulazi s pojačanom podrškom svih članica Savjeta za provođenje mira, osim Rusije, neće moći da računa na više novca.

    Prema ovoj informaciji, najveći dio troškova za Šmitovu kancelariju snosiće EU, koja će platiti oko 2,7 miliona evra. Iza EU slijedi Amerika, koja će platiti oko 1,1 milion evra, dok će Japan, koji je na trećem mjestu, izdvojiti oko pola miliona evra. Na četvrtom mjestu je Ujedinjeno Kraljevstvo, koje će za OHR izdvojiti oko 350.000 evra. Kanada i Organizacija islamskih zemalja će platiti po otprilike 150.000 evra, dok će Rusija za Šmitov rad izdvojiti oko 60.000 evra.

    S obzirom na to da je Rusija pristala da plati troškove za rad OHR-a, mada se radi o simboličnom iznosu, znači da ta zemlja do daljeg podržava rad te institucije. Međutim, ostaje otvoreno pitanje hoće li zvanična Moskva i narednih godina nastaviti da finansira rad ove institucije.

    Večeras bi, po našem vremenu, u Njujorku trebalo da bude održana sjednica Savjeta bezbjednosti na kojoj bi Rusija tražila da se krajem jula naredne godine OHR zatvori. Rusiju u namjeri zatvaranja OHR-a podržava i Kina, ali je ta zemlja prije dvadesetak godina samoinicijativno napustila rad Savjeta za sprovođenje mira, tijela koje imenuje visokog predstavnika.

    Velika Britanija je do sada svoj doprinos davala kroz EU, ali, kako nam je juče pojašnjeno u ambasadi te zemlje u Sarajevu, odlučeno je da od ove fiskalne godine svoj doprinos daju samostalno.

    Podsjećanja radi, Nezavisne su imale nezvaničnu informaciju, koju su objavili, da budžet OHR-a neće biti povećan, a razlog što je došlo do manjeg kašnjenja u donošenju odluke leži u činjenici da nije bilo jasno na koji način će Ujedinjeno Kraljevstvo učestvovati u finansiranju rada ove institucije, ali nezvanično saznajemo takođe i da je i u samom OHR-u došlo do kašnjenja u pripremi budžeta.

    Činjenica da Šmit neće moći računati na više novca može značiti i to da se on neće previše oslanjati na infrastrukturu OHR-a, već da će pokušati iskoristiti svoj uticaj za posredovanje, a OHR koristiti kao platformu. Valentin Incko, sadašnji visoki predstavnik, često se žalio da smanjeni budžet ne omogućava efikasan rad njegove kancelarije. On se više puta žalio Savjetu bezbjednosti UN da je budžet kojim raspolaže nizak.

    “Tokom mog mandata, budžet OHR-a je smanjen za 53 odsto, a osoblje za 58 odsto. Iako je organizacija pretrpjela značajne rezove, nivo poslova ostao je isti. Kako se budžet smanjuje, sve je teže dalje smanjivati troškove, a istovremeno zadržati isti nivo ekspertize i kapaciteta”, napisao je Incko u izvještaju koji je u maju ove godine podnio Savjetu bezbjednosti.

    U rezoluciji Bundestaga, u kojoj je podržan rad OHR-a i novog visokog predstavnika iz Njemačke do zatvaranja kancelarije, prije nešto manje od mjesec dana, traženo je da se Šmitu da budžet koji će mu omogućiti da svoj posao obavlja na adekvatan način. Kako stoji u dokumentu koji su podržale CDU/CSU njemačke kancelarke Angele Merkel, Socijaldemokratska stranka, koja je u vladajućoj koaliciji i Liberali, traži se da se na nivou EU obezbijedi uska koordinacija između evropskih institucija i OHR-a, kao i da se u budžetu za OHR-a obezbijedi dovoljno finansijskih sredstava za uspješno sprovođenje mandata Šmita, odnosno ispunjavanje agende 5+2 za zatvaranje OHR-a. Inače, protiv ovog dokumenta glasali su predstavnici njemačke ekstremne desnice AFD, kao i Ljevičari, a Zeleni su bili uzdržani.

  • Američki predstavnik u Vijeću sigurnosti UN-a: Schmidt preuzima dužnost 1. augusta, OHR ostaje

    Američki predstavnik u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda Richard M. Mills rekao je da večeras da njegova zemlja daje punu podršku novom visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu.

    On je ovo kazao nakon što je Vijeće sigurnosti odbacilo prijedlog rezolucije Moskve i Pekinga u kojoj se pozivalo na zatvaranje OHR-a.
    Mills, koji je zamjenik američkog ambasadora u UN-u, rekao je da Sjedinjene Američke Države podržavaju imenovanje Schmidta. Rekao da je SAD neće podržati tekst koji narušava Dejtonski sporazum, zbog čega večeras nisu glasali za predloženu rezoluciju.


    Dodao je da je Schmidta imenovao Upravni odbor (UO) Vijeća za provedbu mira (PIC) 27. maja.

    “Sve članice UO-a su prihvatile imenovanje Scmidta, osim Rusije. Odluke Upravnog odbora ne moraju biti jednoglasne. Schmidt će preuzeti dužnost 1. augusta i Vijeće sigurnosti UN-a nema ulogu u njegovom imenovanju”, naveo je Mills.

    On je podsjetio da su uslovi za zatvaranje OHR-a jasno naznačeni 2008. godine u agendi 5+2.

    “Ovi uslovi nisu ispunjeni. Hitne reforme u BiH su neophodne. Nacionalistička retorika i dalje je prisutna i ometa napredak”, rekao je Mills, te dodao da će biti nastavljena komunikacija s OHR-om.

  • Kineski predstavnik se stavio na stranu Rusije: OHR nema legitimitet

    Kineski predstavnik se stavio na stranu Rusije: OHR nema legitimitet

    Kineski ambasador u UN Geng Šuang rekao je da žali zbog toga što nacrt rezolucije o BiH koju su predstavile Kina i Rusija Vijeću sigurnosti nema podršku, napominjući da visoki predstavnik nema legitimitet jer nije izglasan produžetak njegovog mandata.

    Šuang je istakao da ignorisanje Vijeća sigurnosti UN-a i forsiranje imenovanja Christiana Schmidta za visokog predstavnika u BiH može imati negativan efekat.
    On je pred glasanje o nacrtu rezolucije Rusije i Kine o ukidanju funkcije visokog predstavnika u BiH rekao da imenovanje visokog predstavnika bez saglasnosti Vijeća sigurnosti dovodi u pitanje autoritet tog tijela.

    Geng je naglasio da ne postoji stvarna potreba za visokim predstavnikom u BiH, jer se time dovodi u pitanje suverenitet i integritet BiH. Prema njegovim riječima, važno je da se poštuju aspiracije naroda, uz napomenu da Kina podržava BiH.


    Vijeće sigurnosti UN-a odbacilo je večeras rezoluciju koju su predložile Rusija i Kina a kojom bi se ukinuo Ured visokog predstavnika u BiH (OHR).

    Za rezoluciju su glasale samo Rusija i Kina. Ostalih 13 članica Vijeća sigurnosti bile su suzdržane. Kako je ranije najavljeno, rezolucijom koju su predložile Rusija i Kina nakon 31. jula 2022. ukida se OHR u BiH.

  • Ruski predstavnik zaprijetio: Potezi zapadnih kolega mogu potkopati mirovni sporazum u BiH

    Ruski predstavnik zaprijetio: Potezi zapadnih kolega mogu potkopati mirovni sporazum u BiH

    Ruski predstavnik u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda Dmitry Polyanskiy zaprijetio je večeras “zapadnim kolegama” da ne podržavaju novog visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, za kojeg je rekao da je nelegitiman.

    Polyanskiy, koji je otpravnik poslova ruske misije u UN-u, obratio se na sjednici nakon što je Vijeće odbacilo prijedlog rezolucije Rusije i Kine koja je predviđala ukidanje OHR-a od naredne godine.
    “Žalimo što večeras Vijeće sigurnosti nije usvojilo rezoluciju kao i to što kandidat Christian Schmidt nije odobren u Vijeću sigurnosti UN-a. Upozoravamo da bilo koji potez kolega da se proba zaobići Vijeće sigurnosti o ovom pitanju nije samo nelegalan već i opasan”, rekao je Polyanskiy.


    Kako je dodao, nakon što je Valentin Inzko dao ostavku, ova pozicija je upražnjena, te “ne postoji drugo legalno objašnjenje onoga što se desilo”.

    “Pozivamo zapadne kolege da ne usložnjavaju situaciju. Upozoravamo kolege u Vijeću da ne poduzimaju daljnje destruktivne korake i naročito da ne podržavaju nelegitimne kandidate za mjesto visokog predstavnika. Takve kratkoročne akcije mogu samo iskomplicirati unutrašnju političku situaciju u BiH i mogu uništiti dostignuća međunarodne zajednice u posljednjih 25 godina, što može potkopati mirovni sporazum”, rekao je ruski predstavnik.

    Američki predstavnik u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda Richard M. Mills rekao je da večeras da njegova zemlja daje punu podršku novom visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu.

    PORAZ RUSIJE I KINE
    Američki predstavnik u Vijeću sigurnosti UN-a: Schmidt preuzima dužnost 1. augusta, OHR ostaje
    On je ovo kazao nakon što je Vijeće sigurnosti odbacilo prijedlog rezolucije Moskve i Pekinga u kojoj se pozivalo na zatvaranje OHR-a.

  • Vijeće sigurnosti UN-a odbacilo rezoluciju Rusije i Kine, ostaje mandat OHR-a u BiH

    Vijeće sigurnosti UN-a odbacilo rezoluciju Rusije i Kine, ostaje mandat OHR-a u BiH

    Vijeće sigurnosti UN-a odbacilo je večeras rezoluciju koju su predložile Rusija i Kina a kojom bi se ukinuo Ured visokog predstavnika u BiH (OHR).

    Za rezoluciju su glasale samo Rusija i Kina. Ostalih 13 članica Vijeća sigurnosti bile su suzdržane.
    Kako je ranije najavljeno, rezolucijom koju su predložile Rusija i Kina nakon 31. jula 2022. ukida se OHR u BiH.

    Podsjećamo, rezolucija je podržavala imenovanje visokog predstavnika Christiana Schmidta do 31. jula 2022. godine kada je prema njoj predviđeno zatvaranje Ureda visokog predstavnika.

    U obrazloženju ovog prijedloga stoji da ovlasti date visokom predstavniku na konferenciji o provedbi Dejtonskog mirovnog sporazuma 1997. godine više nisu potrebne s obzirom na napredak koji su postigle političke stranke u BiH.


    Američki predstavnik u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda Richard M. Mills rekao je da večeras da njegova zemlja daje punu podršku novom visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu.

    Ruski predstavnik Dmitry Polyanskiy zaprijetio je večeras “zapadnim kolegama” da ne podržavaju novog visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, za kojeg je rekao da je nelegitiman.


    “Žalimo što večeras Vijeće sigurnosti nije usvojilo rezoluciju kao i to što kandidat Christian Schmidt nije odobren u Vijeću sigurnosti UN-a. Upozoravamo da bilo koji potez kolega da se proba zaobići Vijeće sigurnosti o ovom pitanju nije samo nelegalan već i opasan”, rekao je Polyanskiy.

  • “Ovo nije političko nadmetanje sa Stanivukovićem” Poslije Banjaluke i Vlada osnovcima dijeli udžbenike

    “Ovo nije političko nadmetanje sa Stanivukovićem” Poslije Banjaluke i Vlada osnovcima dijeli udžbenike

    Dan nakon što je Grad Banjaluka objavio da će dijeliti besplatne udžbenike osnovcima i Vlada RS izdvojila je dodatnih dva i po miliona maraka za ovu namjenu.

    Najavljeno je da će udžbenike dobiti osnovci od prvog do petog razreda u cijeloj Srpskoj.

    Ranijih godina Ministarstvo prosvjete RS, knjige je dijelilo učenicima prvog i drugog razreda, a sada će besplatne komplete dobiti još i đaci u trećem i četvrtom razredu.

    To je ukupno 5,5 miliona maraka iz budžeta RS.

    Besplatnim udžbenicima će biti obuhvaćeno oko 50.000 učenika.

    – Ovo nije političko nadmetanje sa gradonačelnikom Banjaluke Draškom Stanovukovićem – poručila je ministarka prosvjete Natalija Trivić.

    Trivićeva ističe da se obuhvat djece besplatnim udžbenicima povećava iz godine u godine, te da je ovo redovna aktivnost Vlade.

  • Izvještaj o događajima u Srebrenici: “Najveći broj Bošnjaka stradao u borbama”

    Izvještaj o događajima u Srebrenici: “Najveći broj Bošnjaka stradao u borbama”

    Minimalan broj zarobljenih i kasnije strijeljanih lica u događajima u vezi sa Srebrenicom iznosi između 1.500 i 2.000 ljudi, dok maksimalan broj iznosi između 2.500 i 3.000 ljudi.

    Ovo se, između ostalog, navodi u izvještaju Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu od 1992. do 1995. godine, koji je objavljen juče.

    “Nakon temeljne istrage zaključuje se da se u Srebrenici nije dogodio niti pojedinačni zločin genocida niti genocid uopšte. Iako Komisija ne smatra ubistva koja su se dogodila oko Srebrenice genocidom, ona uvažava činjenicu da su hiljade ljudi, uglavnom ratnih zarobljenika, ubijene na najstrašniji način i da odgovorne za ove gnusne zločine treba kazniti”, zaključuje se u ovom izvještaju.

    Kada je riječ o procjeni broja stradalih, u izvještaju se ističe da je u borbama, međusobnim obračunima između pripadnika iste vojske, počinjenim samoubistvima i u minskim poljima minimalan broj oko 4.000 ljudi, a maksimalan oko 5.000. Najveći broj Muslimana u Srebrenici i događajima u vezi sa Srebrenicom stradao je u borbi i pokušaju proboja na teritoriju pod kontrolom Armije RBiH iz obruča u kojem su se našli, a to su, kako je navedeno u izvještaju, potvrdila i brojna svjedočenja preživjelih.

    Međunarodni tim, koji je izradio ovaj izvještaj, izvršio je i provjeru spiska stradalih Memorijalnog centra Srebrenica i utvrdili su da se ukupno 36 imena koja se nalaze na spisku istovremeno nalaze i u evidencijama Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH jer su im nakon okončanja rata u BiH izdati lični dokumenti. Ovom prilikom upoređivano je ime, prezime, ime oca i datum rođenja i podudaranja kod tih 36 osoba bila su 100 odsto, dok je kod dodatnih 15 osoba utvrđeno veliko podudaranje sa razlikom u jednom slovu imena ili prezimena.

    “Navedeni podaci potvrđuju da su te osobe vjerovatno žive te samim tim i da nisu mogle biti žrtve drugih događaja iz jula 1995. godine. Djelimičnom provjerom spiskova utvrdili smo da je 26 lica sahranjeno u Memorijalnom centru Srebrenica, a da su stradali prije 1995. godine, od čega je samo jedno lice stradalo u maju 1995, a ostali 1992. i 1993. godine”, navodi se između ostalog u izvještaju.

    Međunarodni tim, koji je izradio izvještaj, pažnju je skrenuo i na pristrasnost Međunarodnog krivičnog suda u Hagu, navodeći, između ostalog da su mnogi osuđeni zbog komandne odgovornosti, iako nije bilo nijednog valjanog dokaza protiv njih. Takođe, dio izvještaja posvećen je i stradanju Srba u regiji Srebrenice, a taksativno su navedeni napadi u kojima je stradao veliki broj srpskih civila.

    Izvještaj je skrenuo pažnju i na to da, iako je enklava Srebrenica imala status zaštićene zone te da je bila predviđena i demilitarizacija koja se nikada nije desila jer prema borbenim izvještajima 28. divizije koji su upućeni komandi 2. korpusa Armije RBiH iz zaštićenih zona Srebrenica i Žepa, na teritoriji Republike Srpske izvršeno je više od 30 izviđačko-diverzantskih akcija.

    “Samo tokom nekoliko dana, počev od 22. juna do 27. juna 1995. godine, pripadnici ove jedinice izvršili su tri veća napada na zaštićene i demilitarizovane zone Srebrenica i pri tome ubile najmanje 47 vojnika i civila srpske nacionalnosti”, navodi se u izvještaju i ističe da muslimanske snage ni u jednom trenutku nisu dozvolile da budu razoružane, nego su na demilitarizovanu zonu gledale kao na utočište za reorganizaciju svojih vojnih potencijala.

    Nezavisna komisija utvrdila je i da su muslimanske snage 28. divizije Armije RBiH unutar Srebrenice formirale vojnu kolonu sa više od 12.000 pripadnika, koja se probijala kroz formacije srpske vojske i krenula prema muslimanskoj teritoriji, zaključivši da su napadi na ovu kolonu prouzrokovali smrt približno 4.000 do 5.000 vojnika, a što se može smatrati legitimnim vojnim akcijama.

    “Međutim, pogubljenje 2.500 do 3.000 vojnih zatvorenika, uključujući nekoliko stotina muških civila iz baze Potočari, pored nekoliko stotina razmijenjenih vojnika, predstavlja ratni zločin”, zaključuje se u ovom izvještaju.

    Kamen temeljac za sagledavanje istine
    Predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Srebrenice Branimir Kojić rekao je da je Izvještaj nezavisne međunarodne komisije za stradanje svih naroda u srebreničkoj regiji od 1992. do 1995. godine dokument koji u potpunosti nedvosmisleno pokazuje da je u ovom ratu u ovoj opštini stradao i srpski narod.

    Kojić je istakao da je jako bitno da je komisija utvrdila da nije bilo navodnog genocida nad Bošnjacima 1995. godine, što Haški tribunal pod uticajem zapadnih sila i medija želi nametnuti i što postaje narativ u njihovom tumačenju rata u BiH.

    “Ovaj izvještaj može biti kamen temeljac za sagledavanje istine, ukoliko to Bošnjaci i svijet zaista žele, mada i posljednji događaji govore suprotno”, ocijenio je Kojić.

  • Radna grupa nastavlja s razmatranjem prijedloga za izmjene Izbornog zakona BiH

    Radna grupa nastavlja s razmatranjem prijedloga za izmjene Izbornog zakona BiH

    Interresorna radna grupa za izmjenu izbornog zakonodavstva Bosne i Hercegovine će na sjednici zakazanoj za danas nastaviti razmatrati prijedloge za izmjene Izbornog zakona BiH.

    Tokom proteklog dvodnevnog zasjedanja, 12. i 13. jula, razmatrana su poglavlja koja se odnose na birački spisak, ovjeru i kandidiranje za izbore, provođenje izbora, te zaštitu izbornog prava i pravila ponašanja u izbornoj kampanji.

    Predsjedavajuća Interresorne radne grupe Alma Čolo nakon te sjednice je izjavila novinarima da rade po preporukama ODIHR-a, OSCE-a, Transparency Internationala, a i ono što je ugrađeno u prijedlog Centralne izborne komisije BiH na dnevnom je redu.

    “Idemo redom po poglavljima. Puno stvari smo izdiskutovali i u vezi s određenim stvarima imamo konsenzus, a na kraju ćemo glasati o svakoj izmjeni i dopuni Izbornog zakona”, navela je Čolo.

    Napomenula je da će o krupnim političkim pitanjima trebati postići dodatni konsenzus.

  • Netflix ima novu strategiju: Okreće se video-igrama

    Netflix ima novu strategiju: Okreće se video-igrama

    Streaming platforma Netflix planira veća ulaganja u video igrice budući da očekuje slabiji rast broja pretplatnika na uslugu streaminga zbog sve konkurencije i ukidanja pandemijskih ograničenja koja su držala ljude kod kuće.

    Netflix bilježi znatno sporiji rast broja novih pretplatnika nakon uzleta u 2020. godini, podstaknutog mjerama zatvaranja i ograničenja kretanja koje su vlade uvele kako bi suzbile pandemiju covida 19.

    Kompanija je u utorak saopštila da je počela proširivati ponudu video-igrica, koja će biti dostupna pretplatnicima bez dodatnih naknada i u početnoj će fazi biti usmjerena prvenstveno na igrice na mobilnim uređajima.

    “Igrice smatramo novom kategorijom sadržaja, nalik našem širenju na originalne filmove, animaciju i televizijske emisije bez scenarija“, saopštila je kompanija.

    Netflix navodi da je u drugom tromjesečju privukao 1,54 miliona novih pretplatnika i sada ih broji ukupno 209 miliona. U istom prošlogodišnjem periodu, na početku pandemije, bilježili su 10,1 milion novih pretplatnika.

    U periodu od jula do septembra očekuju novih 3,5 miliona.

    Netflixov je prihod u drugom tromjesečju porastao 19 odsto, na 7,3 milijarde dolara. Neto dobit gotovo je udvostručena, na 1,35 milijardi dolara.

    Pandemija je ove godine negativno uticala na tv produkciju Netflixa, suzivši izbor novih naslova. Kompanija je najavila poboljšanje u drugoj polovini godine, izdvajajući nove sezone serija You, Money Heist i The Witcher.

  • Podrška zapadnom Balkanu u borbi protiv terorizma

    Podrška zapadnom Balkanu u borbi protiv terorizma

    Evropska unija želi da mjere suzbijanja terorizma uklopi u pretpristupne pregovore za zemlje zapadnog Balkana, saopšteno je iz Evropske komisije.

    Naime, kako su objasnili, EU je pokrenula projekat vrijedan 1,55 miliona evra s ciljem prevencije radikalizacije u regionu zapadnog Balkana.

    “Komisija će podržati region u prevenciji svih oblika radikalizacije u okviru pretpristupnog procesa i implementacije Zajedničkog akcionog plana za suzbijanje terorizma na zapadnom Balkanu”, naglasili su oni.

    Kako je za “Nezavisne novine” rečeno u Evropskoj komisiji, EU i zapadni Balkan će raditi na pet ciljeva u ovoj oblasti… Prvi se odnosi na usvajanje zakona i jačanje institucija koje treba da se bore protiv terorizma i nasilnog ekstremizma. Drugi cilj se odnosi na mjere prevencije nasilnog ekstremizma i terorizma kroz integraciju, rad u zatvorima i jačanje socijalnih komponenti.

    Treći cilj bi trebalo da pospješi razmjenu podataka agencija u regionu i u EU, dok se u četvrtom cilju govori o sprečavanju pranja novca i razbijanju mreža za finansiranje terorističkih grupa.

    Peti cilj se, kako nam je rečeno, primarno bavi direktnom zaštitom građana i infrastrukture.

    Ove smjernice i ciljevi su, kako nam je objašnjeno, usvojeni na evropskim samitima u junu 2017. i junu 2018, a onda i usaglašeni sa zemljama zapadnog Balkana u maju 2018. kroz Sofijsku deklaraciju i Strategiju za zapadni Balkan Evropske komisije iz februara 2018. godine.

    Izvori “Nezavisnih” su nam rekli da ove mjere indirektno imaju veze s povlačenjem SAD iz Avganistana, kako bi se preventivno djelovalo na moguće pojačano djelovanje terorista u regionu.

    U najnovijem planu, kako je saopšteno na stranici Evropske komisije, želi se ojačati Mreža za povećanje svijesti o radikalizaciji, kako bi se veći broj aktivnosti sproveo u zemljama zapadnog Balkana.

    “Izazovi poput brige o povratku terorističkih boraca sa stranih ratišta i članova njihovih porodica biće rješavani kroz treninge, radionice i studijske posjete koje će se organizovati i u regionu i u zemljama članicama. Cilj je da se poboljša kapacitet zapadnog Balkana da se u skladu s evropskom politikom spriječi pojava radikalizma”, kažu oni.

    Period implementacije će iznositi 30 mjeseci, a finansiraće se iz druge komponente Instrumenata pretpristupne pomoći.