VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • „Nemojte se usuđivati više da mi pomenete porodicu“ Skupštinski okršaj Dodika sa Stanićem i Radovićem

    U Narodnoj skupštini traje rasprava nakon što je član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, obrazložio zbog čega je glasao protiv deset odluka Predsjedništva BiH.

    Varnice su počele nakon obraćanja šefa Kluba poslanika SDS, Miladina Stanića. On je optužio predsjednika Narodne skupštine i vlast da ima „poltronski odnos prema jednom čovjeku“, misleći na Milorada Dodika.

    – Kada on kaže noćas zakazujte sjednicu, vi zakazujete. Ne može to biti prije 24 časa od kada su poslanici dobili materijale. Nećemo da nas slijepac vodi i nećemo biti slijepo poslušni. Neprijatelji ratuju, prekinu rat i prave dogovor, a vi mislite da ste Bogom dani. Pošto ste pretjerali svaku mjeru oko pljačke, sada bi da parlametom mlatite isto tako. Samo on ima pravo da plačka, da štiti porodicu, a mi nemamo pravo – rekao je Stanić, uz poruku Dodiku da će, ako „bilo šta bezobrazno izgovori“ prema opoziciji, napustiti sjednicu.

    Dodik je odgovorio da mu je drago da Stanić ima takvu inspiraciju zbog njegove pojave, te primjetio da SDS hvale u Sarajevu „a da njemu pokazuju srednji prst“.

    – Ništa novo niste rekli, samo trabunjate u zadnje vrijeme. Očigledno hoćete da me izazivate, pa da kao prljavo dijete kažete „tukao me“. Naravno, vi ostajete i dalje umazani, ali ne želim ništa drugo da kažem osim onog što ste mi rekli. Spomenuli ste da pljačkam. Lažete, uporno lažete, bezočno. Šta god mi uradili, oni traže razlog da ne budu dio ovoga, jer su dobili nalog iz Sarajeva da opstruišu. I ti i tvoj SDS, takav kakav je, nikakav – rekao je Dodik.

    On je poručio da je sve radio u skladu sa Ustavom i Poslovnikom Predsjedništva BiH, demantujući da je sjednicu NS RS zakazao preko noći.

    – Nikom neću da se pravdam pogotovo neću ovakvim buzdovanima. Ja te nikad nisam vozio u svom autu, nemam namjeru ni da te vozim, ti si tehnička i svaka druga greška za to auto koje ja vozim. Ako igrate igru u kojoj hoćete da natjerate Dodika da vam povlađuju da bi tu ostali, možete odmah izaći. Hoćete li se pojaviti sutra na sjednici da saslušate Šmita? Hoćete u Sarajevu, a ovdje biste izašli. Vi ste kukavičluk pokazali nekoliko puta, kada ste sakupljali novac tokom rata. Neću da dozvolim da neko ko je pokrao narod on mene optužuje za bilo šta – rekao je Dodik.

    Potom je rekao da nema stan u Milvokiju, ali da zna ko ima i gdje je smjestio svog sina.

    – A Dodik čija porodica ovdje živi, koja ovdje radi, treba da budu likvidirani. Nisam pominajo tuđu djecu. Sram vas bilo. Nemam nijednu presudu suda da sam kažnjem za bilo kakav kriminal, osim prekršaja za zato što sam brzo vozio. Onda vam je malo pa ste krenuli na ćerku, na sina, koji imaju svoju djecu, svoj život. Kćerka ima četvoro djece, ima restoran, plaća kiriju, već godinu dana negativno posluje, ali ništa nije dužna državi. Naravno da ne dam da ih blatite. Nemojte se usuđivati više da mi pomenete porodicu – rekao je Dodik.

    Dodao je da nije tačno da je u Srpskoj bijeda i naglasio da prosječna neto plata iznosi 1.028 KM, više nego u FBiH. Na upozorenje predsjednika parlamenta, Nedeljka Čubrilovića, da se svi vrate tački dnevnog reda, Dodik je rekao da je Stanić „prvi počeo“.

    – Pričate o nekim milijardama, da ja nekoga štitim. Da hoću da zaštitim svoje milijarde, otišao bih u američku Ambasadu i ne bih izazio otamo. Vi stalno govorite smijeniće ga. E, malo sutra ćete me smijeniti! Gledaćete me još – rekao je Dodik.

    Potom se obratio poslaniku SDS, Milanu Radoviću riječima: „Milane, praviš zgrade sa muslimanima po Sarajevu, a ovdje dođeš i prosipaš poštenje“.

    – Šta, hoće da izađu, da ne glasaju? E, moraćete izdržati i mene i glasati za ovo, da bi pokazali da ste patriote. Dobro, Milane, imamo ja i ti priču. Tvoj otac je, kada sam prvi put bio premijer, došao kod mene da ti obezbijedim stipendiju, da bi se mogao školovati. Kako ti odjednom postade tako moćan, pošten i bogat, samo pođi od sebe. I mislim da treba da se baviš biznisom, ali nemoj da petljaš i lažeš ovdje – poručio je Dodik.

    Radović je ukazao na povredu Poslovnika, koji nalaže da se svi u parlamentu jedni drugima obraćaju s uvažavanjem.

    – Došao sam da učestvujem u radu sjednice i glasam, a ne da me Dodik vrijeđa lično. Zar stvarno mislite da nisam imao hljeba da jedem – upitao je člana Predsjedništva BiH.

  • Radanović jasan: Prijedlog spomenika u Kazanima je anticivilizacijski čin

    Predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u Federaciji BiH (FBiH) Đorđe Radanović smatra da je prijedlog gradonačelnika Sarajeva Benjamine Karić za spomenik Srbima ubijenim na Kazanima na Trebeviću, anticivilizacijski čin i čist pokušaj dodvoravanja međunarodnoj zajednici, jer se iz njega ne može zaključiti ni ko je ubijen ni čija je odgovornost.

    Oni nastoje prikazati da je sadašnja struktura gradske vlasti voljna da izađe u susret. Međutim, iz spomenika koji je ona predložila ne može se zaključiti ni ko je ubijen i liči kao da je kamen sa ceste slučajno pao tu. Ono ne zaslužuje da se zove spomenikom – rekao je Radanović Srni.

    Radanović je istakao da je ključno da se na spomeniku napiše ko je ubio Srbe, te da se postavi pitanje komandne odgovornosti.

    On je istakao da je obilježje srpskih spomenika krst i ćirilična slova, što nije slučaj sa prijedlogom Benjamine Karić.

    – Umjesto 29 imena, prema njenom prijedlogu samo je 17 imena na spomeniku – rekao je Radanović i dodao da je to samo jedna od desetina jama na Trebeviću koje su bile gubilište za Srbe.

    Radanović smatra da je sve smišljena aktivnost velikobošnjačke politike, koja se kreira u Sarajevu s ciljem da se prikaže “da je bilo nekih ljudi, koji su u Sarajevu ubijali neke ljude”.

    – Ne žele da kažu koji su to ljudi. Ne žele da kažu da je to regularna formacija bošnjačke armije. Mnogi pripadnici te armije, iako su umrli, uvaženi su od građana bošnjačke nacionalnosti. Mušan Topalović Caco je veliki idol mladima u Sarajevu – rekao je Radanović i dodao da je u sarajevskoj opštini Stari grad nazvana i ulica po Desetoj brdskoj brigadi.

    Radanović je rekao da je juče održana i vanredna sjednica Odbora za zaštitu prava Srba u FBiH, te prvi put ove godine na Kazane niko nije izašao.

    On je naveo da nijedan cvijet juče nije stavljen na jamu na Kazanima i ponovio da je ključno postaviti pitanje komandne odgovornosti.

    – Zna se ko je odgovoran, tadašnji predsjednik Predsjedništva njihove BiH Alija Izetbegović i njegov šef kabineta, a to je Bakir Izetbegović. Pošto je Alija Izetbegović preminuo, odgovornost je na njegovom sinu -rekao je Radanović.

    Gradsko vijeće Sarajeva na današnjoj sjednici glasaće o podizanju spomenika ubijenim građanima na Kazanima po prijedlogu gradonačelnika Benjamine Karić.

    Gradonačelnik Istočnog Sarajeva LJubiša Ćosić rekao je juče da se prijedlogom gradonačelnika Sarajeva Benjamine Karić o podizanju spomen-obilježja Kazani na Trebeviću omalovažavaju žrtve, jer se ne navodi da je riječ o Srbima i od čije ruke su pobijeni.

    Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije /UDIK/ podsjetilo je juče javnost na godišnjicu zločina počinjenih 1992. i 1993. godine na lokalitetu Kazani, podno Trebevića, na području Starog Grada Sarajeva.

    U saopštenju UDIK podsjeća da je tražio da spomenik žrtvama mora biti na Kazanima, ali i u centru Sarajeva, jer su ubijeni bili građani tog grada.

    – Prijedlog odluke spomen-obilježja Kazani sa predloženim tekstom i brojem žrtava je sramotan i nedostajan istih. Iz tog razloga, sporni tekst i broj žrtava u svojoj osnovi ne bi trebalo da dobije ničiju podršku, ponajmanje grada Sarajeva – navodi se u saopštenju.

    IZ UDIK-a poručuju da se iz poštovanja prema žrtvama mora navesti ko je ubijao te građane tokom 1992. i 1993. godine.

    Iz nepristupačne jame Kazani na padinama Trebevića ekshumirani su posmrtni ostaci 29 lica, uglavnom srpskih civila, a postoje sumnje da ih je više ubijeno i bačeno u nju jer su ubijeni civili bacani u jame, posipani krečom i postoji nekoliko slojeva koji nikada nisu iskopani.

    Za zločine počinjene na toj lokaciji osuđeno je 14 pripadnika takozvane Armije BiH na kazne zatvora od deset mjeseci do šest godina.

    Glavni inspektor MUP-a Republike Srpske za istrage krivičnih djela ratnih zločina Simo Tuševljak rekao je ranije da je na Kazanima “osim civila srpske nacionalnosti likvidiran i velik broj pripadnika Armije BiH koji su takođe bili Srbi”.

    “Broj žrtava nikada nije zvanično utvrđen, jer su posmrtni ostaci namjerno negdje skriveni nakon ekshumacije iz jame”, rekao je Tuševljak

  • Istekao mandat još jednom stranom sudiji Ustavnog suda BiH

    Istekao mandat još jednom stranom sudiji Ustavnog suda BiH

    Ustavni sud BiH saopštio je da je potpredsjedniku ovog suda Tudoru Pantiruu prestao mandat sudije.

    U saopštenju se navodi da je mandat istekao 26. oktobra, budući da je na taj dan Pantiru navršio 70 godina, do kada traje mandat sudija Ustavnog suda BiH.

    “Međunarodni sudija Pantiru je tokom svog mandata dao izuzetan doprinos radu Ustavnog suda”, ocijenjeno je u saopštenju.

    Ustavni sud BiH je 5. oktobra za novog stranog sudiju imenovao Ledi Bianku iz Albanije.

  • Palmer i Ajhorst dolaze u BiH zbog Izbornog zakona

    Izaslanik SAD-a za izbornu reformu BiH Metju Palmer i izvršna direktorica za Zapadnu Evropu, Zapadni Balkan, Tursku i Veliku Britaniju pri Evropskoj službi za spoljne poslove (EEAS) Angelina Ajhorst danas će u Sarajevu održati sastanke sa predstavnicima vlasti, ali i opozicije kako bi se pokušalo doći do saglasnosti o promjeni Izbornog zakona BiH.

    Palmer je u utorak bio u Zagrebu gdje je održao nekoliko sastanaka, sa ambasadorom BiH u Hrvatskoj Aleksandrom Vranješom, hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem, a nezvanične su informacije da se Palmer nije mimoišao sa Miloradom Dodikom koji je jučer imao sastanak sa hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem.

    Svojevrsna diplomatska ofanziva predvođena SAD-om i EU dolazi u trenutku kada Dodik počinje rušenje ustavnog poretka, destabilizuje situaciju u BiH, blokira rad ključnih institucija te najavljuje povlačenje saglasnosti za formiranja državnih institucija Suda BiH, VSTS-a, SIPA-e, OBA-e, OS BiH.

    Iako je malo ublažio retoriku, naročito nakon razgovora sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem koji je u utorak imao sastanak sa Draganom Čovićem, Dodik još uvijek nije spreman na saradnju i deblokadu institucija.

    Sa priče o nametnutom zakonu o zabrani negiranja genocida fokus je usmjeren na vlasništvo nad poljoprivrednim zemljištem, šumama, rijekama te su učestali napadi na Ustavni sud BiH.

    Rok za izmjene Izbornog zakona je kraj ove godine jer nije dobra praksa mijenjati zakon u izbornoj godini.

    Predsjednik HDZ-a Dragan Čović najavio je do petka mogućnost postizanja dogovora oko Izbornog zakona, a kako je rekao, razgovor sa Bakirom Izetbegovićem ide u dobrom smjeru.

    Izetbegović i Denis Zvizdić kao čelnici Kolegija oba doma Parlamentarne skupštine BiH uputili su zajedničko pismo na više adresa zvaničnika SAD, EU, Kongresa SAD, EU parlamentaraca, ministrima spoljnih poslova EU o situaciji u BiH, blokadama s molbom da zaustave Milorada Dodika u rušenju institucija i podrivanju Dejtonskog mirovnog sporazuma.

  • “Buk Bijela”ostaje zarobljena u rokovima

    “Buk Bijela”ostaje zarobljena u rokovima

    Zajednička komisija za koncesije BiH pokušaće danas da, dan uoči isteka roka koji joj je ostavio Ustavni sud BiH, riješi sporna pitanja u vezi sa gradnjom hidroelektrane (HE) “Buk Bijela” na Drini, dođe do rješenja, ali sve ukazuje na to da će ovaj predmet ponovo otići u ruke sudijama.

    Ustavni sud BiH je u julu, odlučujući o zahtjevu koji su potpisala 24 člana Predstavničkog doma Parlamenta BiH iz FBiH za rješavanje spora između BiH i Srpske u vezi sa projektom, donio djelimičnu odluku o dopustivosti i meritumu te naložio formiranje zajedničke komisije za koncesije, u roku od tri mjeseca od dostavljanja odluke, riješi sporna pitanja u vezi s dodjelom koncesija. Zajednička komisija, u koju su rješenjima predloženi članovi iz komisija sa nivoa BiH i Republike Srpske, njih ukupno sedam, je zakazana za danas, ali je izvjesno da li će moći donijeti ikakvu odluku o ovom predmetu te da li će moći biti uopšte i održana zbog informacija da je Mensur Šehagić, član republičke komisije iz reda Bošnjaka, koji je ranije već pokrenuo i postupak pred Sudom BiH zbog rješenja o imenovanju, bolestan.

    Predsjedavajući Zajedničke komisije Milomir Amović je istakao za “Glas Srpske” da je za održavanje sjednice, prema zakonu i poslovniku, potrebno da svih sedam članova bude prisutno, a odluka bude donesena većinom glasova od prisutnih članova.

    • Datum sjednice ostaje isti. Čekaćemo da vidimo da li će i sedmi član doći jer je usmeno javio da ima zdravstvenih problema. Doći ćemo na sjednicu, ako ne bude kvoruma, nećemo je održati – kazao je Amović.

    Zajednička komisija je već, kako je “Glas Srpske” objavio, od Ustavnog suda zatražila produženje roka za odluku, jer im je sam zahtjev stigao u vrijeme godišnjih odmora pa se tome nisu mogli odmah posvetiti. Odgovor im na to još nije stigao, a Amović je nagovijestio da bi mogao i danas ponovo da, u zavisnosti od raspoloženja članova, zatraži novo obraćanje sudu.

    I dok sagovornici “Glasa” sumnjaju da se iza svega, od samog početka, kriju opstrukcije, u Ustavnom sudu BiH juče su sumirali situaciju. Ističući razloge zbog kojih su naložili formiranje Zajedničke komisije, uzimajući u obzir navode podnosilaca zahtjeva i iz odgovora Srpske te činjenicu da odlukom nije konačno riješen predmetni spor, za “Glas” su naglasili da su ostavili odgovarajući rok za rješavanje spora od najduže tri mjeseca. Iz tog razloga, dodali su, Ustavni sud je odgodio postupanje po ovom dijelu zahtjeva do donošenja odluke od strane komisije, a potvrdili su da će o zahtjevu za produženje roka za postupanje nadležne komisije, odlučivati na plenarnoj sjednici.

    • Godišnjim planom održavanja plenarnih sjednica naredna bi trebalo da bude 2. i 3. decembra. Sjednica još nije zakazana, ali to su datumi prema utvrđenom planu – kazao je za “Glas” registrar Ustavnog suda Zvonko Mijan.

    Kamen temeljac za HE “Buk Bijela” položili su premijeri Srpske i Srbije u maju, a od kada je otkriveno da su odlučne da završe taj projekat, za koji se ideja rodila polovinom šezdesetih godina prošlog vijeka, ne prestaju reakcije, prije svega Bošnjaka. Nedoumica ima i u Crnoj Gori.

    Interes

    Stav zvaničnika Republike Srpske je da je projekat “Buk Bijela” važan, ne samo za Srpsku i Srbiju, već za cijelu BiH te da zbog toga, osim političkih, ne vide ni jedan drugi razlog za blokade. Određeni radovi na terenu su u toku pa tako pojedinci smatraju da bi najpametnije bilo da projekat ne bude zaustavljan.

  • Palmer insistira da BiH mora promijeniti Izborni zakon

    Palmer insistira da BiH mora promijeniti Izborni zakon

    SAD se i dalje zalažu za brisanje etničkog predznaka članova Predsjedništva BiH, izjavio je specijalni izaslanik Stejt departmenta za izbornu reformu u BiH Metju Palmer i ocijenio da u izbornoj reformi treba identifikovati ono što je ostvarivo.

    Palmer je obraćajući se novinarima insistirao na tome da BiH mora da promijeni Izborni zakon kako bi sprovela presudu Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) i napredovala na evropskom putu, prenosi Klix.

    – To je komplikovano, ali moguće je ostvariti održivi izborni model koji je u skladu i s presudom ESLJP-a i s mantrom o jednoj državi, dva entiteta, tri konstitutivna naroda plus ostali. To ostaje nepromijenjeno – rekao je Palmer, koji sutra ide u Sarajevo zbog nove runde razgovora o izbornoj reformi s čelnicima stranaka.

    On je dodao da treba da se sprovede ono što je moguće u ovom trenutku.

    – U izbornoj reformi moramo da identifikujemo ono što je ostvarivo i fokusiramo se na to. Mislim da se mogu riješiti oba problema. Ali ako se to pokaže teško, ja sam za to da prioritet bude izborni model za tri člana predsjedništva – rekao je Palmer.

    Istakao je da će SAD “jako gurati taj plan”, ali da se neće služiti politikom ”štapa i mrkve”.

    – Nisu potrebne prijetnje SAD i EU, jer je već previše loših ishoda ako se podijele prodube i BiH ne bude napredovala na evropskom putu – upozorio je Palmer.

  • Lukač: Političari koji prizivaju rat će skloniti svoju djecu, a tuđu će gurati da ginu!

    Lukač: Političari koji prizivaju rat će skloniti svoju djecu, a tuđu će gurati da ginu!

    Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Dragan Lukač pozvao je građane da kazne političare koji prizivaju rat.

    U Bosni i Hercegovini niko ne treba razmišljati o ratu, a one političare koji prizivaju nove sukobe u zemlji građani trebaju kazniti na izborima, rekao je ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Dragan Lukač, u jeku vrlo teške političke situacije u zemlji.

    On je rekao da su političari njegovu generaciju poslali u rat, ubijeno je hiljade ljudi na svim stranama, posljedice se osjete još uvijek, te da današnji političari ne bi trebali ponoviti istu stvar.

    „Sadašnja generacija političara ne smije odvesti narod u neki novi sukob“, rekao je Lukač i upozorio da “ako ova generacija političara pokuša da na bilo koji način ponovo prizove rat i pošalje mladu generaciju u neka nova ratna dešavanja, onda narod u Bosni i Hercegovini mora kazniti te ljude na primjeren način, odnosno u političkom smislu na izborima da im se ne dozvoli mogućnost da odlučuju”.

    “Znali smo i vidjeli da većina djece političara koji su poslali i mene i moju generaciju u rat nisu bila u tom istom ratu. Siguran sam da ni djeca političara koji danas prizivaju rat, kako bi bili velike vođe, takođe, neće biti u ratu, već će se skloniti negdje drugo, a za njihove ideje i ludosti treba da ratuju i ginu tuđa djeca”, rekao je Lukač.

    On vjeruje da niti jedan „normalan čovjek“ u Bosni i Hercegovini neće poslati svoje dijete u novi rat, a rekao je da posljedice najbolje znaju oni koji su već učestvovali u ratu, aludirajući na sukobe devedesetih, koji su u BiH od 1992. do 1995. godine odnijeli 100.000 ljudskih života.

  • Grupa demobilisanih boraca VRS najavljuje proteste svakog ponedjeljka, a evo i zašto

    Grupa nezadovoljnih demobilisanih boraca Vojske Republike Srpske održala je u ponedjeljak mirni protest na Trgu Krajine u Banjaluci, najavljujući da će se od sada okupljati svakog ponedjeljka na istom mjestu i u isto vrijeme, sve dok se ne ispune njihovi zahtjevi, koji podrazumijevaju bolji status za borce.

    Predsjednik Stranke socijalne sigurnosti srpskih boraca, Aco Prelić, koji je jedan od učesnika protesta, istakao je za Srpskainfo da su još prije pola godine podnijeli zahtjev za izmjenu Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske, ali da do sada niko nije reagovao na to.

    Zahtjev su, kaže on, podnijeli Narodnoj skupštini RS, poslanicima i Odboru za boračko-invalidsku zaštitu NSRS, i u njemu se, između ostalog, traži da borački dodatak na mjesečnom nivou bude 10 KM po mjesecu učešća, kao i da koeficijent bude 1,2 u odnosu na prethodnu godinu prosječnog ličnog dohotka.

    Traže i sahranjivanje boraca uz počasti, o trošku države, te prenos boračkog dodatka na supružnika, odnosno na djecu koja se školuju do 27 godine, kao i djecu koja su nesposobna za život uz 100 odsto do kraja života.

    Prelić tvrdi da je položaj boraca u Republici Srpskoj sve gori, a da se vlast ne trudi da to ispravi.

    – Ministar rada i boračko-invalidske zaštite, Duško Milunović, rekao je ovih dana da imamo 9.000 novih boraca, koji su u socijalnom statusu. Pitam sad ko je stvorio tih 9.000, takoreći, prosjaka. Nebriga vlasti je dovela ne samo tih 9.000 boraca, već i cijelu Republiku na prosjački štap – navodi Prelić.

    Dodaje da je krajnje vrijeme da borci uzmu nazad ono što im pripada.

    Ističe da se ne smije desiti da nakon smrti borca umru i njegova prava, već ih moraju naslijediti njegova supruga ili djeca.

    – Borcima se mora obezbijediti socijalno i zdravstveno, mora im se uplatiti ratni staž i riješiti stambena problematika, posebno prvoj kategoriji boraca – navodi Prelić.

    On ističe kako se nada da će mirni skup svakog ponedeljka biti sve veći, dok im se ne pridruže dovoljan broj boraca.

    – Onda ćemo blokirati sve. U rat se ne možete krenuti bez vojske. Ovo je rat koji nam je objavila naša vlast. Dosta je više. Satjerani smo u ćošak i ne možemo se više nigdje povlačiti. Dosta je povlačenja – poručio je Prelić.

    Član Odbora za boračko-invalidsku zaštitu u NSRS, Nedeljko Glamočak, ističe da se ne može sjetiti konkretnog zahtjeva koji pominje Prelić, jer je bilo mnogo zahtjeva koji su stigli u parlament od strane više boračkih organizacija.

    Nedeljko Glamočak
    Svi ti zahtjevi se, kako ističe on, svode na izmjenu Zakona o pravima boraca, kojima bi se poboljšao status boraca, počev od uvođenja mjesečnog dodatka za sve borce do povećanja osnovice za mjesečni dodatak.

    – Odbor je vodio aktivnosti po svim tim zahtjevima i održao posebnu sjednicu. Nedavno smo proslijedili NSRS izvještaj Odbora s prijedlogom zaključaka. Međutim, lično smatram da su ti zaključci samo kupovina vremena. Suština je da Vlada manipuliše borcima i da tu nema istinske političke volje da se popravi ili riješi stanje boraca nego se samo obećanjima kupuje vrijeme, a ništa se ne rješava. To što traže borci je realno i ne bi bilo puno ni za državu – kaže Glamočak.

    Dodaje da se očito manipuliše boračkim organizacijama, koje su razjedinjene i međusobno posvađane.

    Glamočak problem vidi i u tome što se među borce „uvuklo“ mnogo njih koji nisu istinski borci. Iz tog razloga je, kako ističe Glamočak, neophodno da se objavi spisak boraca, te da se na osnovu objave kategorizacije boraca i invalida, te njihovih primanja, obavi revizija i utvrdi ko je istinski borac, a ko ne.

  • Predstavnički dom: Sve tačke idu na usaglašavanje zbog nedostatka entitetske većine

    Predstavnički dom: Sve tačke idu na usaglašavanje zbog nedostatka entitetske većine

    Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH nije danas usvojio nijednu razmatranu tačku zbog nepostojanja entitetske većine glasova iz Republike Srpske, odnosno odsustva poslanika stranaka iz Srpske, pa su sve upućene na dodatno usaglašavanje Kolegijumu tog doma.

    Na usaglašavanje je upućen Prijedlog zakona o izmjenama Izbornog zakona BiH po skraćenom postupku, čiji su predlagači poslanici SDP-a Nermin Nikšić, Saša Magazinović, Nada Mladina i Zukan Helez.

    Tim izmjenama se predviđa spuštanje izbornog praga na stranačkoj listi sa sadašnjih 20 na 10 odsto.

    Na usaglašavanje Kolegijumu upućen je i izvještaj o radu Pravobranilaštva BiH za 2020. godinu, kao izvještaj o izvršenju budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2020. godinu.

    Ukupni izvršeni rashodi i izdaci za servisiranje spoljnog duga BiH iznosili su 744.530.104 KM, od čega je 614.696.724 KM je otplata spoljnog duga, 119.859.264 inostrane kamate, dok se na ostale naknade vezane za pozajmljivanje spoljnog duga odnosi 9.933.2016 KM, kao i na bankarske provizije 40.900 KM.

    Zbog nedostatka entitetske većine na usaglašavanje je upućen i izvještaj o finansijskoj reviziji izvršenja budžeta institucija BiH za 2020. godinu, čiji je podnosilac Kancelarija za reviziju institucija BiH.

    U revidirane 74 instiucije, ukupno izvršenje budžeta za 2020. godinu iznosilo je 925.861.387 KM.

    Kancelarija je u istom periodu dala 499 preporuka, a u izvještaju je konstatovano da se značajan dio preporuka ponavlja iz godine u godinu.

    Entitetske većine nije bilo ni za izvještaj o sprovođenju zakona iz nadležnosti Centralne izborne komisije BiH (CIK) u 2020. godini, izvještaj o sprovođenju lokalnih izbora 2020. godine, čiji je podnosilac CIK, kao i za inicijativu poslanika Saše Magazinovića kojom bi bio zadužen Savjet ministara da u roku od šest mjeseci u parlamentarnu proceduru dostavi prijedlog okvirnog zakona o klimatskim promjenama.

    Na usaglašavanje Kolegijumu upućen je i Prijedlog deklaracije o dobijanju kandidatskog statusa za članstvo u EU, čiji je predlagač je poslanik HDZ-a Nikola Lovrinović.

    Entitetske većine nije bilo ni za davanje saglasnosti za ratifikaciju aneksa Sporazuma između Savjeta ministara i Vlade Crne Gore o sprovođenju graničnih provjera na zajedničkim graničnim prelazima za zajedničku lokaciju na graničnom prelazu Deleuša – Vraćenovići, Hum – Šćepan Polje, Sitnica – Zupci i Klobuk – Ilino Brdo.

    Ovim je današnja sjednica okončana.

  • Vučić sa Čovićem: Odgovor na sve krize dogovor tri naroda u BiH

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i lider Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) Dragan Čović saglasili su se 26. oktobra u Beogradu da je odgovor na sve krize dogovor tri konstitutivna naroda u BiH, objavio je Vučić na svom Instagram profilu.

    “Zajednički smo konstatovali da su Srbi, Hrvati i Bošnjaci konstitutivni narodi u BiH koji samo konsenzusom mogu da donesu odluke o svojoj budućnosti. Dakle, naš odgovor na sve krize je potpuno jasan – dogovor tri naroda”, napisao je Vučić na Instagramu.

    On je naveo da je sa Čovićem razgovarao o svim važnim regionalnim pitanjima, kao i o “svim pitanjima od interesa za naše narode”.

    Podsećamo, političari iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska ne učestvuju u radu državnih institucija BiH od kraja jula, nakon što je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko (Incko) nametnuo dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

    Čović je na svom Twitter nalogu naveo da je sa Vučićem razgovarao o dijalogu i napretku Zapadnog Balkana.

    “Kada je reč o BiH, naglasio sam da promene Izbornog zakona/ograničene ustavne promene ne mogu ugroziti temelje BiH – konstitutivni narodi i njihova prava moraju biti poštovani u potpunosti, dok diskriminacija mora biti eliminisana”, poručio je Čović.

    Čović je prethodno za “Večernji list”, izdanje za BiH 26. oktobra izjavio da smatra da postoji mogućnost dogovora sa predsednikom Stranke demokratske akcije (SDA) Bakirom Izetbegovićem o izmenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

    Na pitanje koja su rešenja Izbornog zakona o kojima bi se Hrvati i Bošnjaci mogli usaglasiti, te hoće li ih Srbi pratiti u tome, Čović je naveo da je, kada je reč o srpskoj strani, njihov stav jasan.

    “Sve što se dogovori u FBiH, a to se tiče i dvojice članova Predsjedništva i izaslanika za Dom naroda, oni će podržati. Rješenja za izmjene Izbornog zakona postoje i sva se nalaze na stolu. Sada je do svih nas koje odabrati”, dodao je Čović.

    Izborni zakon se čeka 12 godina
    Vlasti u BiH bi do kraja godine trebalo da završe izmene Izbornog zakona BiH i da ga usklade sa presudama Evropskog suda za ljudska prava i presudom Ustavnog suda BiH.

    To znači da bi BiH trebalo da sprovede obavezu koja je započela još 2009. godine kada je Evropski sud za ljudska prava doneo presudu, po apelaciji Derve Sejdića i Jakoba Fincija, koji se kao pripadnici “Ostalih” ne mogu kandidovati na izborima za članove tročlanog Predsedništva BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH (jedan od dva doma u BiH).

    BiH su tada naložene izmene Ustava BiH, pošto se prema postojećim, na te funkcije mogu kandidovati samo pripadnici konstitutivnih naroda – Bošnjaka, Hrvata i Srba.

    Potom su usledile još četiri presude istog suda po kojima je Ustav BiH ocenjen diskriminatornim, praktično, prema svim građanima i građankama BiH.