VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Poglavar SPC u posjeti Doboju

    Poglavar SPC u posjeti Doboju

    Lideri političkih stranaka iz Republike Srpske sastaće se u srijedu s patrijarhom srpskim Porfirijem, od kojeg očekuju podršku i razumijevanje za napore koji ulažu u političkoj borbi protiv nametnutog „Inckovog zakona“.

    Predsjednik NDP, Dragan Čavić, potvrdio je za Srpskainfo da je dobio poziv za sastanak te da će otići kako bi srpskom patrijarhu prenio svoj stav o posljednjim političkim dešavanjima u Bosni i Hercegovini.

    – Očekujem da ćemo razgovarati o ključnim političkim i statusnim pitanjima Republike Srpske. Za očekivati je da je najavljeni sastanak neka vrsta podrške srpskog patrijarha zajedničkom stavu političkih stranaka iz Srpske, postignutom u Narodnoj skupštini RS, vezano za nametanje zakona od strane bivšeg visokog predstavnika, Valentina Incka – istakao je Čavić.

    Odlazak na sastanak potvrdio je i lider PDP, Branislav Borenović, koji ističe da će iskoristiti priliku kako bi srpskom patrijarhu prenio svoje mišljenje o aktuelnoj političkoj situaciji u Srpskoj i BiH.

    Predsjednik SDS, Mirko Šarović, očekuje da će srpski patrijarh imati mudre savjete za političare iz Republike Srpske, te da će dobiti njegovu bezuslovnu podršku i razumijevanje.

    – Kao predsjednik SDS, koja uvijek drži do stava i pogleda Srpske pravoslavne crkve na aktuelna dešavanja i izazovna vremena, kao što je ovo, odazvaću se pozivu patrijarha SPC Porfirija i prisustvovati najavljenom sastanku u Doboju. Kao i uvijek, očekujem od srpskog patrijarha najbolje savjete za političke predstavnike iz Republike Srpske – istakao je Šarović za Srpskainfo.

    Podsjećamo, srpski patrijarh će u srijedu uveče stići u Doboj za kada je predviđen susret s predstavnicima parlamentarnih stranaka iz Republike Srpske u episkopskom dvoru. Dan kasnije, patrijarh će na Probreženje služiti Svetu arhijerejsku liturgiju u hramu u Doboju, nakon čega će biti organizovana litija ulicama grada.

    Ovo će biti prva zvanična posjeta srpskog patrijarha Republici Srpskoj.

  • Rusi tvrde da je NASA-ina astronautkinja namjerno oštetila ISS

    Rusi tvrde da je NASA-ina astronautkinja namjerno oštetila ISS

    Ruska novinska agencija TASS, koja ima podršku vlade Rusije, iznijela je prilično ozbiljne optužbe protiv NASA-ine astronautkinje Serene Aunon-Chancellor.

    TASS je naveo da je astronautkinja doživjela emotivni slom na ISS-u te da je oštetila rusku letjelicu Soyuz 2018. godine, zbog čega je došlo do curenja kisika. To je navodno učinila kako bi se ranije vratila na Zemlju.

    NASA je ubrzo odgovorila saopćenjem u kojem je podržala astronautkinju.

    “NASA-ini astronauti, uključujući i Serenu Aunon-Chancellor, izuzetno su poštovani i služe svojoj zemlji te daju nemjerljiv doprinos agenciji. Stojimo iza Serene i njenog profesionalnog rada. Ne vjerujemo da ima kredibiliteta u optužbama”, poruka je iz američke svemirske agencije.

    Potom se oglasio i NASA-in administrator Bill Nelson.

    “Slažem se u potpunosti sa sa saopćenjem i u potpunosti podržavam Serenu. Uvijek ću stati iza naših astronauta”, naveo je on na Twitteru.

    Međutim, moguće je da u ovoj priči ima “nečega” jer je u saopćenju navedeno da “agencija neće govoriti o medicinskim informacijama članova posade kako bi zaštitila njihovu privatnost”.

    To bi moglo značiti da je astronautkinja zaista doživjela emotivni slom o čemu NASA ne želi govoriti, ali se postavlja pitanje da li je odgovorna za štetu na ISS-u.

    Glasine o tome da su američki astronauti odgovorni za rupu u letjelici Soyuz kruže već drugo, no NASA ih je odbacivala.

    Agencija je obaviještena kada je došlo do curenja te je detektovala pad pritiska u svemirskoj stanici. Potom je navodno ustanovila precizne lokacije američkih astonauta u vrijeme otkrivanja curenja te nijedan od njih nije bio blizu ruskog segmenta gdje je spojen Soyuz. Ruski zvaničnici nisu bili zadovoljni objašnjenjem.

  • DW: SAD su prokockale svoj kredibilitet

    DW: SAD su prokockale svoj kredibilitet

    Povlačenje američkih vojnika i talibansko preuzimanje vlasti gurnuli su Avganistan u haos i iznijeli na vidjelo pogrešne procjene Vašingtona. SAD su prokockale svoj kredibilitet, smatra Ines Pol, dopisnica DW-a u Vašingtonu.

    Ne postoji dobro rješenje za avganistansku dilemu koju je američki predsjednik Džo Bajden naslijedio od svojih prethodnika. Donald Tramp je u jednom od svojih posljednjih poteza na vlasti najavio povlačenje svih američkih jedinica iz Avganistana. A njegov prethodnik Barak Obama je propustio mogućnost pripremanja povlačenja s validnim argumentom da je nakon smrti Osame bin Ladena invazija u stvari postala bespredmetna, piše DW.

    Džo Bajden se nalazi pod velikim unutrašnjepolitičkim pritiskom da konačno okonča taj rat. Većina Amerikanaca više ne želi da se rizikuju ljudski životi i izdvajaju nove milijarde dolara za zemlju u kojoj većina stanovnika američke vojnike i njihove saveznike ne slavi kao oslobodioce nego se bori protiv njih kao okupatora.

    A Bajdenu su hitno potrebni uspjesi. I dok su mnogi američki predsjednici počinjali ratove kako bi pobijedili na izborima, ovaj predsjednik mora da okonča jedan rat da na izborima sljedeće godine ne bi opet izgubio svoju tijesnu većinu u oba doma američkog Kongresa.

    Zapadni civili su u velikoj opasnosti

    Sve to treba uzeti u obzir pri ocjenjivanju aktuelne situacije. Ali složenost ne može biti opravdanje za dramu i humanitarnu katastrofu koja se trenutno odvija u Avganistanu. Nisu bez zaštite ostavljene samo hiljade Avganistanaca s porodicama koje su tokom protekle dvije decenije radili za zapadne vojnike.

    Čini se da vojni savez čak ni sopstvene civile nije u stanju da smjesti na sigurno. Kako je moguće da osoblje ambasada, saradnici nevladinih organizacija i druge grupe nisu prebačeni avionima iz Avganistana prije nego što je vojska napustila velike dijelove zemlje i tako oslobodila put za pobjednički pohod talibana?

    Kako je moguće da su još prije samo nekoliko dana takozvani stručnjaci u Bijeloj kući tvrdili da Kabul neće tako brzo pasti? Sada u glavnom gradu vlada potpuna panika jer je avganistanska vojska, naravno, odmah promijenila stranu piše DW.

    Iz straha od nadmoći talibana, ali i zato što se ne isplati boriti za vladu – na čelu s predsjednikom Ašrafom Ganijem – koju je teško nadmašiti u korupciji. Šta to govori o kvalitetu tajnih službi i poznavanju zemlje? I koliko, s obzirom na to, vrijede riječi Džoa Bajdena koji je nedavno naveliko izjavljivao da Avganistan više ne predstavlja terorističku prijetnju pa ta zemlja opet može da se prepusti sama sebi?

    Pomagači ostavljeni na cjedilu

    Rat u Avganistanu je započet kao reakcija na napade na SAD od 11. septembra 2001. Džo Bajden je, logikom koju je teško shvatiti, najavio da je na 20. godišnjicu napada povlačenje – završeno. Vjerovatno se nadao da će napokon zaključiti još jedno neslavno poglavlje američkih vojnih invazija i na spomen-području u Njujorku proglasiti pobjedu u bici protiv međunarodnog terorizma.

    U ovih 20 godina nije bilo pobjede. Ali je istovremeno prokockano vrlo mnogo kredibiliteta. I to upravo kod onih koji su svojom spremnošću da rade za zapadni vojni savez na kocku stavili ne samo svoje živote, nego i živote svojih porodica. I koji su sada tako sramotno ostavljeni na cjedilu. To se tiče svih nas. I mora sve da nas postidi.

  • Kina uputila diplomatsku notu: Ne prihvata legitimitet Kristijana Šmita

    Kina uputila diplomatsku notu: Ne prihvata legitimitet Kristijana Šmita

    Ambasada Kine u BiH uputila je danas diplomatsku notu u kojoj se navodi da vlasti ove zemlje ne prihvataju legitimitet Kristijana Šmita kao novog visokog predstavnika u BiH.

    Diplomatsku notu potpisao je ambasador Kine u BiH Đi Ping, prenosi “Dnevni avaz”, pozivajući se na Ministarstvo inostranih poslova u Savjetu ministara.

    Nota Ambasade Kine upućena je na adrese Kancelarije visokog predstavnika u BiH (OHR) i Ministarstva inostranih poslova u Savjetu ministara.

    Ambasador Rusije u BiH Igor Kalabuhov rekao je ranije da njegova zemlja ne priznaje legalnost i legitimitet Šmitovog izbora i poručio da ne namjerava sarađivati sa Šmitom.

    Upravo su Rusija i Kine kao stalne članice Savjeta bezbjednosti UN prošlog mjeseca podnijele zajedničku Rezoluciju kojom je zatraženo zatvaranje OHR-a u BiH.

    Za Rezoluciju su tada glasali predstavnici Rusije i Kine, dok je 13 drugih članica Savjeta bezbjednosti bilo uzdržano.

  • Šta znači Nelsonova poruka „dosta je“: Zapad sankcijama spasava svoj kredibilitet u BIH

    Šta znači Nelsonova poruka „dosta je“: Zapad sankcijama spasava svoj kredibilitet u BIH

    Da li su na pomolu sankcije protiv političara u BiH i ko bi se mogao naći na tom spisku – tema je o kojoj se već dugo raspravlja u javnosti, a ponovo ju je ovih dana podgrijao američki ambasador u BiH, Erik Nelson, koji je najavio takvu mogućnost.

    Nelson je, naime, poručio da su sankcije jedno od sredstava koje će američka administracija koristiti protiv onih koji podrivaju napredak na Zapadnom Balkanu. Sankcije su, istakao je on, moguće ne samo protiv onih političara koji podrivaju napredak na Zapadnom Balkanu, već i protiv onih koji ih podržavaju u tome.

    Iako Nelson nije otkrivao imena političara koji, po njegovom mišljenju, podrivaju napredak Zapadnog Balkana istakao je da „zapaljiva retorika koja izaziva na podjele nije prihvatljiva“.

    – Retorika koja još više naglašava podjele među ljudima ove zemlje je opasna i ja kažem i više ljudi treba da kažu: “Dosta je, ovdje se mora stati” – bio je izričit Nelson.

    S obzirom na to da je i ranije bilo sličnih prijetnji stranih diplomata, pa se sva priča na kraju završila na tome, da li se i ova Nelsonova izjava može shvatiti tek kao „pucanj iz prazne puške“ ili su na pomolu konkretne akcije i šta bi one mogle da podrazumijevaju!?

    Politički analitičari ističu za Srpskainfo da Nelson ne priča u prazno, te da je Zapad već vjerovatno spremio neke sankcije; samo je pitanje dana kada će one biti objelodanjene.

    Vjeruju da bi se na udaru prvi mogao naći lider SNSD, Milorad Dodik, koji je, kako tvrde, ponovo zaoštrio svoju retoriku i ne propušta priliku da prijeti otcjepljenjem ili vrijeđa strane diplomate, u prvom redu novog visokog predstavnika u BiH, Kristijana Šmita, ali i bivšeg, Valentina Incka. Međutim, kako dodaju, na udaru bi se mogli naći i drugi političari, ne samo iz Srpske, već i oni iz Federacije BiH.

    Konfuzija
    Glavni istraživač i koordinator programa u Centru za primjenjene evropske studije u Beogradu i bivši ambasador BiH pri EU, Igor Davidović, ističe da je evidentno da se politička kriza u BiH ponovo zaoštrila nakon nametanja „Inckovog zakona“, iako je takav njegov potez bio očekivan jer ga je dugo vremena najavljivao.

    Ipak, čini mi se da su Dodikove reakcije ovaj put više spontane nego što je to bio slučaj ranije, s obzirom na to da se njegovi stavovi pooštravaju, ali isto tako i mijenjaju iz dana u dan. Prosto je nemoguće prognozirati šta će reći sljedećeg dana, odnosno na koji način će se postaviti, koje mjere će preduzeti i šta će uraditi od onoga što je rekao. To svjedoči o jednoj vrsti konfuzije, ali i činjenici da je situacija u BiH usložnjena i krajnji ishod je neizvjestan – smatra Davidović.

    Dodaje da su prijetnje koje Dodik emituje ka partnerima u BiH, ali i međunarodnoj zajednici, žešće i daleko radikalnije nego što je to bio slučaj do sada, pa stoga nije isključeno da Zapad krene sa sankcijama. Davidović naglašava da je nova američka administracija i dalje pod impresijom uvreda koje je Dodik ranije uputio bivšoj američkoj ambasadorki Morin Kormak, te da to neće lako zaboraviti.

    – Uveliko se spekuliše o tome da bi i EU mogla da se pridruži sankcijama SAD ili da emituje svoje zasebne sankcije. Te mjere bi pogodile političare daleko žešće i direktnije nego što je to bila zabrana putovanja u SAD ili blokada imovine u Americi. O tome se mnogo spekuliše i to nije daleko od neke realne varijante – kaže Davidović.

    On ističe da EU po običaju, kao i uvijek, reaguje veoma tromo, sporo, konfuzno, nedefinisano i nikada sa nekim preciznim izjašnjenjima o namjerama ili rokovima.

    Davidović kaže da se međunarodni faktor možda više zainteresovao za dešavanja na Zapadnom Balkanu zbog, prije svega, pozicije Kine i Rusije, koje se uključuju na prazan prostor koji su SAD ili EU odavno napustili.

    – Ovdje sad imamo nove igrače, nove kategorije, neke njihove interese koji će se između njih prelamati, a da bi se nešto desilo onako kako njima odgovara neko treba da plati cijenu, upravo ovdje, kod nas – smatra Davidović.

    Protektorat
    Direktor Centra za regionalizam iz Novog Sada, Aleksandar Popov stava je da se na listi za sankcije nalaze i političari iz Federacije BiH, prvenstveno lideri SDA i HDZ, koji svojom retorikom, kako kaže on, takođe, podrivaju Dejton.

    Aleksandar Popov
    On ističe da je Zapad počeo partiju šaha sa domaćim političarima i svaki svoj potez unaprijed odmjerava, isto kao i potez druge strane.

    – Kada se igra partija šaha onda se pokušava predvidjeti potez druge strane. U ovom slučaju, ako se već krenulo ponovo u obnovu bonskih ovlaštenja visokog predstavnika, onda se moglo očekivati i pretpostaviti kakve će to reakcije izazvati, prije svega u Republici Srpskoj – kaže Popov za Srpskainfo.

    Navodi da je „Inckov zakon“ bio plus za Dodika jer je oko sebe na jednostavan način mogao da okupi javno mnjenje, ali i političare iz Srpske, jer niko nije mogao da odbije to okupljanje s obzirom na to da bi bio proglašen izdajicom.

    – Vjerujem da su SAD i zapadne sile predvidjele ovu reakciju iz Srpske i da će ovaj put stvarno primjeniti oštrije mjere protiv onoga ko, po njihovom mišljenju, podriva BiH. Javnost treba biti svjesna da BiH jeste protektorat i da će dok god je tako međunarodna zajednica preduzimati mjere koje misli da treba. Ne možete protjerati visokog predstavnika, a da ne mijenjate Aneks 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma – objašnjava Popov.

    On ističe da je Zapad svjestan da u slučaju ako ne primjeni sankcije gubi svoj kredibilitet na Balkanu. Ako ne zaštite Inckovu odluku iza koje su stali i ako ostave novog visokog predstavnika, Kristijana Šmita, na vjetrometini onda to, po mišljenju Popova, znači da je BiH prepuštena sama sebi i svojim liderima koji će je rasparčati kao „kerovi mastiku“.

    – Ne vjerujem da će Zapad to dozvoliti – zaključuje Popov.

    Put u izolaciju
    Analitičari upozoravaju da političari iz Srpske vuku Republiku u izolaciju svojom zaoštrenom retorikom usmjerenoj prema Zapadu.

    Ističu da bi, ako već sami ne umiju, o diplomatiji trebali da uče od srpskog predsjednika Aleksandra Vučića, zahvaljujući kojem je Srbija ovih dana dobila status najvažnije zemlje u regionu.

    I dok dio političara iz Srpske ne propušta priliku da SAD i dio međunarodne zajednice prikaže kao „neprijatelje“ Srba, vrijeđajući njihove diplomate, Vučić radi suprotno, trudeći se da sa svima izgradi prijateljske odnose. Tako je ovih dana okačio fotografiju s ambasadorom SAD u Beogradu, Entonijem Godfrijem, ispod koje je napisao kako su odnosi Srbije i SAD u usponu.

    – Hvala Amerikancima na podršci udruživanja zemalja u regionu i ekonomskim integracijama koje znače napredak, kako Srbije tako i svih ostalih u našem okruženju. Srbija, uz američku podršku, mnogo toga može da promijeni u svojoj budućnosti, a prije svega građanima Srbije da obezbijedi bolji životni standard – ocijenio je Vučić i poručio da vjeruje u “prijateljstvo Srbije i Amerike”.

  • Žuto upozorenje zbog grmljavine uključeno za utorak

    Žuto upozorenje zbog grmljavine uključeno za utorak

    Žuto upozorenje na grmljavinu za sutra je izdato za regije Banjaluka, Višegrad, Foča, Sarajevo, Livno i Tuzla, objavio je Meteoalarm.

    Na visoku temperaturu vazduha žuto upozorenje je izdato za mostarsku i trebinjsku regiju. Očekuje se temperatura od 33, 34 stepena Celzijusa.

    Kako je navedeno na stranici Meteoalarma, posebno upozorenje ne zahtijeva područje dolinama Une, Sane, Save, preko Posavine do Semberije i bihaćka regija.

    Žuto upozorenje ukazuje na potencijalno opasno vrijeme, da prognozirane vremenske prilike nisu neuobičajene, ali da treba biti na oprezu.

    Meteorolozi su za sutra najavili pad temperature vazduha i pljuskove sa grmljavinom, uglavnom od sredine dana.

    U jutarnjim časovima kiša je moguća na području Krajine i na sjeveru.

  • Jala Bratu i Bubi Koreliju zabranjen ulaz u Srbiju

    Jala Bratu i Bubi Koreliju zabranjen ulaz u Srbiju

    Poznatom reperskom dvojcu nije dozvoljeno da uđu u Srbiju, pa su organizatori festivala Belgrade Music Week morali da otkažu predviđeni nastup.

    Poznati dvojac Jala Brat i Buba Koreli je imao zakazan nastup na muzičkom festivalu na Ušću, ali budući da im nije dozvoljen ulazak u Srbiju, organizatori festivala su morali da otkažu nastup koji je bio predviđen za 26. avgust.

    Iz Skymusica kažu da je njihov prioritet zadovoljstvo publike i da moraju da zbog novonastalih okolnosti skrate festival za jedan dan.

    Svima koji su kupili ulaznice za četvrtak kad je trebalo da nastupe Jala Brat i Buba Koreli, te ulaznice će važiti za sva tri preostala dana festivala, ili mogu izvršiti povraćaj novca.

    U okviru festivala Belgrade Music Week, koji će se održati od 27. do 29. avgusta na Ušću nastupiće Marija Šerifović, Saša Matić, Petar Grašo, Hurricane, Teodora Džehverović, Gazda Paja, Vojaž, Nucci, Angellina, kao i Jelena Karleuša, Edita Aradinović, Kaja i Danijel Kajmakoski.

  • Vijeće sigurnosti UN-a hitno zasjedalo zbog Afganistana: Zabrinjavaju izvještaji iz ove zemlje

    Vijeće sigurnosti UN-a hitno zasjedalo zbog Afganistana: Zabrinjavaju izvještaji iz ove zemlje

    Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda se sastalo danas na hitnoj sjednici kako bi razgovarali o situaciji u Afganistanu, a na zahtjev Estonije i Norveške.

    Jučer su talibani preuzeli vlast u Kabulu nakon što je predsjednik Afganistana Ashraf Ghani pobjegao iz države sa najbližim saradnicima. Ovaj događaj je u velikoj mjeri zabrinuo svijet, a upravo se i sjednica Vijeća sigurnosti održava na ovu temu. Predstavnici zemalja članica Vijeća sigurnosti UN-a su komentarisali razne izvještaje, a koji, između ostalog, govore o tome da su talibani na vlast u Afganistanu došli uz pomoć Al Kaide. Upravo taj rastući terorizam i kršenje ljudskih prava afganistanskog stanovništva su ono što zabrinjava članice Vijeća.

    Generalni sekretar UN Antonio Guteres pozvao je danas Vijeće sigurnosti da upotrijebi sva sredstva koja su na raspolaganju s ciljem suzbijanja globalne prijetnje iz Afganistana.

    “Mi dobijamo zastrašujuće izvještaje o kršenju ljudskih prava u toj zemlji. Posebno sam zabrinut zbog masovnog kršenja ljudskih prava žena i djevojčica”, rekao je Guteres obraćajući se Vijeću sigurnosti.

    Afganistanski ambasador pri UN-u Ghulam Isaczai rekao je Vijeću sigurnosti da govori za milione ljudi “čija sudbina visi o koncu,” uključujući žene i djevojke “koje će izgubiti slobodu da idu u školu, na posao i da učestvuju u političkim, ekonomskim i društveni život zemlje”.

    Isaczai je pozvao vijeće i Ujedinjene nacije da ne priznaju nijednu upravu koja silom postiže moć, niti bilo koju vladu koja nije inkluzivna. Pozvao ih je i da pozovu na hitno uspostavljanje inkluzivne prijelazne vlade.

  • “Topli obrok nije ukinut nego uračunat u platu” Ministar naljutio Sindikat uprave i potpredsjednika NSRS

    “Topli obrok nije ukinut nego uračunat u platu” Ministar naljutio Sindikat uprave i potpredsjednika NSRS

    Na koji način će se urediti pitanje obračuna isplate naknade za topli obrok stvar je zakonodavne politike uređivanja ovih odnosa, a Vlada nije nadležna da uvodi, oduzima ili da vraća pravo na topli obrok pojedinim kategorijama radnika čija su prava i obaveze regulisana posebnim zakonima.

    Tako glasi odgovor ministra rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske, Duška Milunovića, na pitanje potpredsjednika Narodne skupštine, Milana Petkovića: „Da li Vlada ima u planu da vrati pravo na topli obrok radnicima koji su zaposleni u javnoj upravi, a to se odnosi na prosvjetu, na policiju, zaposlene u Vladi i vladinim institucijama“.

    Mada je Petković naglasio da „neće biti zadovoljan ukoliko dobije odgovor da je prethodnim zakonskim rešenjem ovaj topli obrok uvršten u primanje“, ministar je, kao u inat, odgovorio upravo to: „Navedenoj kategoriji radnika nije oduzeto pravo na topli obrok, nego je naknada za topli obrok uračunata u iznos osnovne plate i posebno se ne iskazuje“.

    U opširnom odgovoru na poslaničko pitanje ministar Milunović citira sve relevantne odredbe zakona koji regulišu ovu ovlast, pa čak i Ustav Srpske. Ministar podsjeća da zakoni o platama zaposlenih u javnim službama, u organima uprave, u osnovnim i srednjim školama i đačkim domovima, u oblasti kulture, u oblasti visokog obrazovanja i studentskog standarda, u javnim ustanovama u oblasti zdravstva, u Ministarstvu unutrašnjih poslova, u institucijama pravosuđa Republike Srpske propisuju da je naknada za topli obrok uračunata u iznos osnovne plate i da se ne može posebno iskazivati.

    Ustav Republike Srpske ne poznaje ograničenja u pogledu nadležnosti zakonodavca da sistemskim ili posebnim zakonima reguliše pravo na platu po osnovu rada i utvrđivanja načina na koji će se određivati plate, niti elemente koji čine platu, a propisivanje na način da je naknada za topli obrok uračunata u iznos osnovne plate i da se ne može posebno iskazivati je u granicama ustavnog ovlašćenja zakonodavca iz tačke 12. Amandmana XXXII na Ustav RS kojim je zamijenjen član 68. Ustava – navodi se u odgovoru Ministarstva.

    Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave RS, tvrdi da je Duško Milunović „najgori ministar rada u istoriji RS“ jer „nikada nije bilo tolikog kršenja radničkih prava kao u njegovom mandatu, dok on ćuti“.

    – Ako bi radnicima isključili iz plate topli obrok i regres, skoro 60 odsto njih u javnoj upravi ne bi imali ni najnižu zagarantovanu platu! Čistačica koja čisti kabinet premijera ima 540 KM, ako od toga odbijete 140 KM toplog obroka i dvanaestinu regresa, ona ima 350 KM, što je 190 maraka manje od najniže plate. Dakle, Vlada većini svojih radnika isplaćuje platu manju od garantovane. Samim tim prosječna plata u RS nije onolika koliko oni tvrde da jeste, nego je za oko 130 KM manja, jer u taj prosjek ulazi 55.000 radnika koji nemaju topli obrog i regres. Zbog toga smo obavili razgovore sa svim poslaničkim klubovima u NSRS i ponudili novu poresku politiku za oporezivanje rada u RS – kaže Marić za Srpskainfo.

  • Ministarstvo finansija RS kupuje limuzinu od 96.000 KM

    Ministarstvo finansija RS kupuje limuzinu od 96.000 KM

    Ministarstvo finansija Republike Srpske, na čijem se čelu nalazi Zora Vidović, raspisalo je tender za nabavku novog službenog automobila koji planira platiti čak 96.000 KM. Automobil mora biti metalik crne boje, proizveden ove godine, sa kožnim sjedištima i zatamnjenim zadnjim staklima.

    Procijenjena vrijednost nabavke iznosi 82.000 KM bez PDV-a, a ponuđači mogu da dostave ponude do 10. septembra, piše Capital.

    Kada su u pitanju karakteristike automobila, traži se dizel motor, sa automatskim mjenjačem i pogonom na sve točkove.

    Od minimalne opreme automobil treba da ima elektronski sistem stabilnosti, grijana prednja i zadnja sjedišta, električno otvaranje i zatvaranje prtljažnika, samozatamljujuće unutrašnje ogledalo, bočne zračne jastuke i zračne zavjese naprijed i nazad, zračni jastuk za koljeno vozača.

    Takođe, tenderskom dokumentacijom se traži da automobil ima i radarsko skeniranje ispred vozila, upozorenje za nadolazeću prepreku, elektro podesivu podršku za leđa kod vozačevog sjedišta, senzore za parkiranje naprijed i nazad, i zadnju kamera za parkiranje, hrom paket, pomoć pri kretanju u brdu, električnu parking kočnicu.Nakon potpisivanja ugovora, Zora Vidović traži isporuku automobila od samo sedam dana, što je izuzetno kratak rok koji se obično postavlja da bi prednost imao već dogovoreni dobavljač koji takav automobil već ima u salonu.