VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Srpski član Predsjedništva dva puta ignorisan u Generalnoj skupštini UN

    Srpski član Predsjedništva dva puta ignorisan u Generalnoj skupštini UN

    U jeku afera koje potresaju BiH pomalo nezapaženo prošao je diplomatski šamar, koji su srpskom članu Predsjedništva BiH po drugi put udarile Ujedinjene nacije kada su, i pored njegovog protivljenja, dopustile da Željko Komšić održi govor pred ovom međunarodnom organizacijom.

    Komšić je u ulozi predsjedavajućeg Predsjedništva 22. septembra održao govor pred Generalnom skupštinom UN u Njujorku.

    Prethodno je Dodik pisao UN i tražio da se Komšiću onemogući govor jer za to „ne postoji konsenzus, s obzirom na to da je otišao na zasjedanje bez odluke kolektivnog šefa države”.

    Nakon što je Komšić održao govor, u javnosti je odmah pokrenuta rasprava da li je ovo bilo jasno upozorenje Dodiku da je izgubio politički kredibilitet na međunarodnom planu.

    U prilog ovoj tezi ide činjenica da ovo nije prvi “politički šamar” Dodiku od strane UN jer je ova međunarodna organizacija ignorisala njegovo pismo i par mjeseci ranije kada su, uprkos njegovom protivljenju, dozvolili ministarki spoljnih poslova Biseri Turković i ambasadoru Svenu Alkalaju da održe govor. Ali, nisu samo UN te koje ignorišu Dodikove zahtjeve. Sličan politički šamar nedavno je dobio i od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji se sastao sa Kristijanom Šmitom, uporkos tome što ga lider SNSD i vlast Srpske ne priznaju za visokog predstavnika.

    FOTO: FENA/YOUTUBE/SCREENSHOTFOTO: FENA/YOUTUBE/SCREENSHOT
    Analitičari upozoravaju da Srbi iz BiH postaju sve više diplomatski izolovani od svijeta koji ih počinje posmatrati kao varvare i čudake.

    Ko je kriv za to? Da li je Dodik počeo da gubi kredibilitet na međunarodnom planu i gdje još, osim u Republici Srpskoj, njegova riječ ima političku snagu?

    Direktor Foruma za etničke odnose iz Beograda, Dušan Janjić ističe da Dodik jeste sve više izolovan od velikog dijela međunarodne javnosti koja dijeli liberalno-demokratske vrijednosti.

    Međutim, kako ističe on, s druge strane Dodik i dalje ima jako dobru ličnu i političku podršku u dijelu EU, poput Mađarske, te donekle Slovenije, Austrije i Poljske.

    – Dakle, nisu mu još uvijek svugdje vrata zatvorena, ali ako izuzmemo par država, u velikom dijelu EU na sceni je jedna vrsta tihog bojkota srpskog člana Predsjedništva. To znači da se ne susreću sa njim dok ne moraju, a to je onda kada pozivaju na sastanak sva tri člana Predsjedništva ili onda kada je on predsjedavajući, pa ga ne mogu izbjeći – tvrdi Janjić.

    On dodaje da je Dodik u sve većoj izolaciji, ali još nije potpuno izolovan. Janjić dodaje da u politici, kao i u sportu, umjetnosti i uopšte u životu, postoji vrijeme kada se treba povući. Lider SNSD, kako dodaje on, očito još ne shvata da se politički istrošio.

    Janjić ističe da paralelno sa izolacijom Dodika na međunarodnom planu sve više profitira opozicija u Srpskoj čiji ugled sve više raste u očima stranih diplomata.

    On ističe da je opozicija već prošla fazu u kojoj se sada nalazi Dodik jer je dugo godina bila izolovana, smjenjivana od strane visokih predstavnika, proganjana i stavljana na crne liste.

    Dušan Janjić
    – Opozicija, odnosno dobar dio nje, vrlo dobro znaju šta znači izolacija, pa su se opametili i okrenuli sasvim drugi list. Čini se kao da su mjesta sada zamijenjena. Ono kroz šta je prolazio dio sadašnje opozicije nakon rata u BiH, sada prolazi Dodik – zaključuje Janjić.

    Istoričar i bivši diplomata, Slobodan Šoja ističe da to što je Generalni sekretar UN ignorisao Dodikova pisma u kojim se žali da Komšić ili Turkovićeva ne govore u ime BiH, nije najbolji primjer njegove beznačajnosti u globalnim relacijama. To je, kaže on, primjer nebitnosti i beznačajnosti Bosne i Hercegovine u međunarodnim odnosima.

    – Dodik je čak formalno u pravu. Međutim, takvim bolesnim sitnicama koje su samo jedna od hiljadu ružnih slika BiH, ne bave se velike svjetske institucije. To ostavljaju nama. Čak i kad bi Dodik imao neku političku i diplomatsku težinu, ne bi bilo reakcije. Ali, da – Dodik ostaje bez ikakvog političkog i diplomatskog kredibiliteta u inostranstvu, to je sigurno – kaže Šoja.

    On ističe da bi Dodik mogao vratiti taj kredibilitet, samo ukoliko bi u svojim izjavama uvijek poštovao državu iz koje dolazi i ljude koji u njoj žive.

    – Ništa više – ističe Šoja.

    On kaže da Dodik ne želi razumjeti da pitanje priznanja i poštovanja BiH nije pitanje ideologije, ljubavi ili slobode mišljenja, već pitanje elementarne kulture, prije svega njegove, ali i njegovog naroda čiji je najistureniji predstavnik.

    On podsjeća de je početkom dvadesetog vijeka ambasador Francuske u Italiji Kamij Barer upoznavši Milovana Milovanovića, ambasadora Srbije u Rimu, poslao depešu u Pariz u kojoj je iznio svoje divljenje jednom vrhunskom i načitanom srpskom diplomati i političaru, dodavši da je to primjer kako jedna mala zemlja sa takvim ljudima može biti velika.

    Slobodan Šoja
    – Nisu svi Srbi kao Milovanović, to je razumljivo, ali je važno da ljudi poput tog briljantnog intelektualca i suptilnog diplomate, kao što je Milovanović, budu istureni prema svijetu. Pa da svijet o Srbima sudi na osnovu njih, jer su oni odabrani da vode svoj narod i državu. Sto godina poslije imamo obratan primjer. Srbi početkom 21. vijeka su izgubljen, nesrećan i tragičan narod jer su dozvolili da ga ne vode i predstavljaju intelektualci i patrioti, kao nekada, već kriminalci i lažni patrioti. Srbi još nisu ni svjesni preteških posljedica onoga što decenijama preživljavaju. Kad to spoznaju, trebaće im sto godina strpljivog i kvalitetnog rada da isprave ono što je skoro nemoguće popraviti – kaže Šoja.

    On ističe da je Barer kroz Milovanovića vidio cijeli jedan narod, isto kao što danas svijet preko naših političara sudi o jednom narodu.

    Nevolja je, kako ističe Šoja, što je svijet svrstavanjem Dodika u nekulturne i neozbiljne ljude, istu sudbinu namijenio i narodu koji ga podržava.

    – A to što narod to ne primjećuje ili se zbog toga mnogo ne uzbuđuje, samo je dodatni dokaz dubine agonije i košmara kroz koje prolazi srpski narod posljednjih decenija – upozorava Šoja.

    On se ne slaže da Republika Srpska postaje sve više izolovana u diplomatskom smislu. Prvo, kako pojašnjava Šoja, zato što nije država, a drugo zato što je ona samoizolovana.

    On ističe da je Republika Srpska ovjerena od Zapada, koja nije slučajno stvorena i kao takva je neupitna.

    – Preživjela je, uostalom, stotine pokušaja ukidanja preko lobističkih grupa. Republiku Srpsku su samoizolovali svojom katastrofalnom i neprimjerenom politikom i diplomatijom oni koji govore da je predstavljaju i brane. Svaki racionalan i hrabar čovjek zna da je oni ne brane nego urušavaju kriminalom, korupcijom, nepotizmom, neznanjem, bezobzirnošću, neodgovornošću, nekulturom i prostaklukom – ističe Šoja.

    On kaže da je Dodik kao rodonačelnik „antidiplomatije“, poslije stotina nepotrebnih grešaka, u odnosu prema svijetu danas došao u najgoru poziciju koju može doživjeti jedan političar.

    Nebitno je, ističe Šoja, za političara da li je voljen ili ne. Bitno je da li je cijenjen, opasan ili upotrebljiv. Šoja kaže da ruskog predsjednika Vladimira Putina, na primjer, ne vole, ali ga visoko cijene i plaše ga se.

    Šoja ističe da ga kao pojedinca i Srbina, koji se čitav život inspirisao srpskom istorijskom tradicijom i veličinom koju su izgradili i satkali heroji srpske prošlosti, boli srozavanje na nulu svega što je istorijski veliko i vrijedno kod Srba.

    – Uz paralelnu izgradnju nove svijesti o iskvarenom, opasnom i dekadentnom narodu, svijesti koju grade mrzitelji Srba, a Srbi im u tom zdušno pomažu svojom nesvjesti o dnu na kojem se nalaze. Dnu kojeg utabavaju njihove vođe koje su Srbe protiv njihove volje iskrcale na to isto dno – kaže Šoja.

  • Vukanović prezadovoljan podrškom koju je dobio na protestima u Banjaluci

    Narodni poslanik Kluba SDS u NS RS Nebojša Vukanović, zahvalio se još jednom svima koji su došli na protest opozicije u Banjaluci. Slegle su se strasti poslije velikog skupa i želim da se zahvalim svim ljudima koji su došli na sjajan i veličanstven skup u Banjaluci. Ne znam da sam ikad bio ispred više ljudi – rekao je Vukanović. On je rekao da je došla velika grupa ljudi iz Trebinja i drugih dijelova iz Republike Srpske kako bi čuli poruke opozicionara. – Red je da se zahvalim svima koji su našli vremena da budu u Banjaluci. Nakon protesta davao sam intervju za jednu televiziju i ljudi su čekali skoro sat vremena da završim da se pozdrave sa mnom. Svi su otišli zadovoljni i puni pozitivne energije i to je za mene najvažniji utisak. Hvala narodu, nisam očekivao iako se osjeti puls naroda i ljudi me svugdje dočekuju raširenih ruku, ali sam prijatno iznenađen – rekao je Vukanović. On je kazao da mu podrška naroda vrijedi više od svih blaga ovog svijeta.

    – Mi koji imamo pristojna primanja i ovi moćnici koji imaju milijarde ne jedu ništa bolje od nas niti gledaju veći televizor od nas, možda voze malo veći auto, ali to je sve u pet deka. Onakve stvari se ne mogu kupiti novcem i ljudi koji osjete istinsko poštovanje i podršku shvate koliko su ti novci kojih su se oni nagrabili nebitni. Možda će i oni malo da se urazume i da shvate da nije sve u novcu – kazao je Vukanović.

    On je dodao da režim pokazuje strah, što se, kako kaže, vidjelo i nakon protesta.

    – Utrkivali su se čitav dan da omalovaže ovaj skup, ali dobro, strah je nekada dobra emocija, motiviše ljude pa vjerujem da će oni iz ovoga izvući poruke – rekao je Vukanović i dodao da je u Banjaluci u subotu “upaljen plamen slobode”.

  • “Podžić neovlašteno otkazao vojnu vježbu sa Srbijom” Dodik najavljuje krivičnu prijavu

    “Podžić neovlašteno otkazao vojnu vježbu sa Srbijom” Dodik najavljuje krivičnu prijavu

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas da ministar odbrane u Savjetu ministara Sifet Podžić nije imao pravo da otkaže vojnu vježbu Vojske Srbije i Oružanih snaga BiH na Manjači kod Banjaluke, jer to može da učini samo Predsjedništvo BiH, te najavio da će protiv njega biti podnesena krivična prijava.

    “Podžić se nije ni obratio niti se konsultovao s Predsjedništvom BiH. Očigledno je da se konsultovao sa Džaferovićem i Komšićem, jer ne mogu da vjerujem da bi on sam smio tako nešto da uradi”, rekao je Dodik Srni.

    Srpski član Predsjedništva BiH je najavio podnošenje krivične prijave protiv Podžića, koji, kako kaže, ne zaslužuje, niti će više imati bilo kakvo povjerenje za bilo kakvu odluku koje Ministarstvo odbrane u Savjetu ministara predlaže Predsjedništvu BiH.

    Dodik kaže da je ovo jedna potpuno neovlaštena, bespravna i sramna odluka, jer je riječ o veoma osjetljivom pitanju – vježbi Vojske Srbije i Oružanih snaga na Manjači kod Banjaluke.

    On je naveo da je Podžić, koji dolazi iz Komšićeve partije, iz političkih razloga, samovoljno i neovlašteno svojim aktom i odlukom otkazao vojnu vježbu, navodeći potpuno nebulozne stvari kao razlog za to.

    “Mislim da je sve to bilo motivisano isključivo njihovom mržnjom prema srpskom narodu i prema Srbiji i da je to jedini razlog zašto su oni donijeli takvu odluku”, rekao je Dodik.

    Srpski član Prdesjedništva BiH je istakao da je to atak na interese Republike Srpske.

    “To samo govori da smo u pravu kada smo tvrdili da treba povući našu saglasnost s reforme Oružanih snaga i da u tom pogledu vratimo nadležnost Republici Srpskoj i da Srpska može samostalno da odlučuje o tome jer je tako i predviđeno Dejtonskim sporazumom i Ustavom”, napomenuo je Dodik.

  • Brnabić: Nisam premijerka Srba u BiH, ovdje sam gost i nemam druge pretenzije

    Brnabić: Nisam premijerka Srba u BiH, ovdje sam gost i nemam druge pretenzije

    Premijerka Srbije Ana Brnabić tokom svoje današnje posjete Mostaru odgovorila je na brojna aktuelna pitanja, između ostalog i za izgradnju Hidroelektrane Buk-Bijela, ali i posljednjih događaja vezanih za “Pandora papire”.

    Na početku premijerka Srbije poručila je da ona nije premijerka svih Srba i da nema takve pretenzije, za razliku od svog hrvatskog kolege Zorana Milanovića.
    “Ja sam premijerka Srbije. Postoje ljudi koji su moj pandan u BiH. Ovdje se osjećam kao gost i ovdje sam da obiđem projekte koji su finansirani iz budžeta Srbije. Ja na to tako gledam i nemam nikakve druge pretenzije. I mene čude Milanovićeve izjave”, kazala je Brnabić.


    Na pitanje da li je najavljena izgradnja Hidroelektrane Buk-Bijela uzurpiranje državnog teritorija BiH, obzirom da ne postoji odluka državnih organa da se ta hidroelektrana izgradi, Brnabić je poručila da tu ne vidi nikakav problem.

    “Uvijek je za takve koncesije bio potreban sporazum samo sa lokalnim nivoima vlasti”, zaključila je.

    Vezano za “Pandora papire” i informacije o vlasništvu nad 24 luksuzna apartmana, za koje su mediji objavili da su u posjedu srbijanskog ministra finansija Siniše Malog, Brnabić je rekla da još “nije stigla to pogledati”.


    “Već sam vidjela te optužbe za ta 24 stana i postoje odgovori na te optužbe. Voljela bih vidjeti ima li nešto novo. Ja u svakom trenutku očekujem da institucije rade svoj posao. Bez institucija nema ni države. Niko neće u Srbiji biti zaštićen ni zbog stranačke funkcije, ni zbog pripadnosti određenoj stranci”, naglasila je Brnabić.

    Predsjednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić u sklopu jednodnevne posjete Hercegovini stigla je u Mostar, gdje se sastala s gradonačelnikom Mariom Kordićem, a posjetila je i Stari most.

    U njenu čast priređen je skok sa Starog mosta, a sve je opisala riječima: “Nestvarno, nestvarno. Prelijepo. Prelijep je Mostar i ovo je sve nestvarno. Morat ću da se vraćam u privatnu posjetu”.

  • Bizarno ponašanje gradonačelnika Prijedora: Fotografisao se dok pije tablete i povraća

    Bizarno ponašanje gradonačelnika Prijedora: Fotografisao se dok pije tablete i povraća

    Na privatnom blogu novinara Slobodana Vaskovića pojavile su se bizarne fotografije gradonačelnika Prijedora Dalibora Pavlovića koji se fotografisao u WC-u, kao i s tabletama u ustima.

    Ove fotografije je na svoj blog preuzeo i narodni poslanik u Skupštini Republike Srpske Nebojša Vukanović, koji tvrdi da je Pavlović ovisnik o drogama, no to se s fotografija ne može zaključiti, a kako nam se gradonačelnik Prijedora nije javio na telefon, nismo mogli dobiti demanti Vukanovićevih navoda.

    Ono što možemo zaključiti s fotografija jeste da je Pavlović pio tablete, i to veću količinu, a nakon toga vjerovatno i povraćao te je sve to zabilježio selfijima.

    O kakvim je tabletama riječ također nije poznato s obzirom na to da prijedorski gradonačelnik o ovome ne želi govoriti, no bez obzira na to da li je ovisnik ili ne, fotografije koje su procurile u javnost izgledaju neprimjereno.

    Nije poznato kada su fotografije nastale.

  • Christian Schmidt u Beogradu podržao inicijativu “Otvoreni Balkan”

    Christian Schmidt podržao je danas, na otvaranju 21. Beogradskog ekonomskog foruma, inicijativu “Otvoreni Balkan”.

    On je poručio da nije bitno da li je to, kako je čuo da pojedini u regionu kažu, “inicijativa koju su napravili Srbi, odnosno predsjednik Srbije Aleksandar Vučić”, već koje ekonomske koristi može da donese.

    “Čuo sam neke ljude kako govore da je inicijativa ‘Otvoreni Balkan’ nešto što su Srbi napravili. Nije pitanje ovdje ko je šta učinio, već šta se može iskoristiti kao ekonomska prednost”, poručio je Schmidt, prenio je Tanjug.

    Izrazio je, kako je rekao, veliko zadovoljstvo što može podržati tu inicijativu baš na Beogradskom ekonomskom forumu. Schmidt je kazao da je i u kabinetima Angele Merkel i Ursule von der Leyen rekao da će kroz različite komentare podržati bilo koji okvir koji je usmjeren na ekonomski razvoj regiona Zapadnog Balkana, kao i u razgovoru s predstavnicima Slovenije, koja sada predsjedava EU.

    “Već imamo tri zemlje učesnice koje podržavaju inicijativu ‘Otvoreni Balkan’ – Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Albaniju. Svi zajedno treba da radimo na tome”, naveo je šef OHR-a.

    Također, naglasio je da je “Otvoreni Balkan” odlično ime za to, jer je to otvoren projekat za druge i dobra priprema za smanjenje prepreka, birokratije i priprema za članstvo u EU.

    Schmidt je rekao da prvi put učestvuje na Beogradskom ekonomskom forumu i istakao da je ranije Bill Clinton rekao da se sve vrti oko ekonomije, a naročito u ovom regionu, koji ima i svoje breme, ali i potencijal u tom smislu.

    Visoki predstavnik u BiH je rekao, govoreći o inicijativi “Otvoreni Balkan”, da je veoma važno spajanje ekonomije i političara, kao i da politika mora podsticati ekonomski razvoj. Kaže da su njegove kolege u Bundestagu govorile, kada je riječ o društvenom tržištu, da nije neophodno uplitanje politike u tržište zbog potrebe fer konkurencije, ali da je njegov stav da građani moraju imati koristi od tržišta, a ne štetu.

    Schmidt je dodao da je inicijativa “Otvoreni Balkan” dobra za pristupanje EU. Projekt ‘Otvoreni Balkan’ služi, kako je rekao, da se izbjegne situacija da ima sve više koraka ka EU integraciji, jer bi to dovodilo do nekonkurenosti ekonomije i zato je neophodno da imamo regionalnu saradnju.

    Visoki predstavnik u BiH ističe da predsjednik Vučić ima puno mapa koje predstavlja za razvoj infrastrukture i da, također, podržava Vučićevu ideju za infrastrukturnu podršku boljoj povezanosti regiona. Bolja povezanost je i dobra priprema za međunarodnu konkurenciju koja čeka zemlje u regionu, dodao je Schmidt.

    “Moramo raditi na tome da ispunimo, ne samo narativ koji se odnosi samo na gledanje u okviru sopstvenih granica, već da se osvrnemo na zajedničku poziciju – da moramo raditi zajedno”, poručio je Schmidt.

    Kazao je i da, naprimjer, u BiH MMF nije mogao uvesti određene stvari u vezi s elektronskim potpisom u bankarstvu zbog određenih političkih zadrški.

    Schmidt je rekao da je iz BiH otišlo više od 60.000 visokokvalifikovanih radnika u Njemačku i druge zemlje EU, kojima treba osigurati uslove da ostanu u zemlji. Zaključio je da su pojedine zemlje zahvaljujući inicijativi “Otvoreni Balkan” počele ubirati plodove te saradnje i pozvao sve da doprinesu zajedničkoj budućnosti ovog regiona.

  • Ana Brnabić prvi put na Starom mostu: Ovo je nestvarno, doći ću i privatno

    Ana Brnabić prvi put na Starom mostu: Ovo je nestvarno, doći ću i privatno

    Predsjednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić u sklopu jednodnevne posjete Hercegovini stigla je u Mostar, gdje se sastala s gradonačelnikom Mariom Kordićem, a posjetila je i Stari most.

    Njoj u čast danas je izveden skok s mosta, a s novinarkom portala Klix.ba podijelila je prve dojmove.

    “Nestvarno, nestvarno. Prelijepo. Prelijep je Mostar i ovo je sve nestvarno. Morat ću da se vraćam u privatnu posjetu”, rekla je Ana Brnabić nakon što je prvi put uživo vidjela skok u Neretvu.

    Premijerka Brnabić je u društvu gradonačelnika i zamjenika predsjedavajućeg Gradskog vijeća Velibora Milivojevića obišla stari dio grada i Stari most u Mostaru.

    Kordić je potom srbijanskoj premijerki uručio suvenir Mostara – Ključ grada.

    Prije toga je Brnabić posjetila manastir i Muzej Žitomislić te razgovarala s igumanom Danilom Pavlovićem i direktorom Fondacije Muzej Žitomislić Dejanom Dilberovićem.

    Iguman Danilo naglasio je kako je posjeta srbijanske premijerke manastiru Žitomislić za njih veoma bitna, jer je taj manastir i njegovu obnovu kontinuirano pomagala i još uvijek pomaže Vlada Srbije.

    “Ovo je podrška Pravoslavnoj crkvi na prvom mjestu, a onda i čitavoj zajednici pravoslavnih ljudi koji ovdje dolaze. Ovaj manastir je mjesto koje je prepoznatljivo kao mjesto otvoreno za sve ljude, multikulturalno i multireligijsko i to je vidljivo kroz sve manifestacije koje radimo i u muzeju i u manastiru. Vlada Republike Srbije također ima tu vrstu politike kao što ima tu otvorenost i naša Crkva u globalu”, naglasio je iguman Danilo.

    Tokom posjete Mostaru premijerka Brnabić će posjetiti Sabornu crkvu Svete Trojice i Prosvjetnu školu te u 18 sati otvoriti 102. Šantićeve večeri poezije u Vladičanskom dvoru.

  • Šta zapadni Balkan može očekivati od sastanka EU u Sloveniji

    Šta zapadni Balkan može očekivati od sastanka EU u Sloveniji

    Pozdravljamo aktivnosti Slovenije kao predsjedavajućeg EU i mislim da je važno da pristupimo predstojećem samitu unije u Sloveniji sa pozitivnom notom, a takve poruke je prenijela i predsjednica Evropske komisije Ursula Fon der Lajen prilikom obilaska zemalja zapadnog Balkana, rekao je šef delagacije EU u Beogradu Emanuel Žofre.

    “Vrlo aktivno se radilo prethodnih mjeseci sa regionom, što pokazuje svijest EU o značaju regiona i potrebu za njegovim napretkom. Samit država EU treba da potvrdi evropsku aktivnost i da se podstaknu neke konkretne aktivnosti poput plana investicija koja je osnova naših aktivnosti u regionu”, rekao je Žofre na panelu “EU i zapadni Balkan, šta se može očekivati od sastanka EU u Sloveniji” održanog na današnjoj sesiji Beogradskog ekonomskog foruma.

    Podsjetio je da je EU kroz različite programe razvoja infrastrukture, zelene agende, obrazovanja na drugim poljima obezbijedila 30 milijardi investicija u zapadni Balkan.

    “Fon der Lajen je sa predsjednikom Vučićem posjetila Niš i pokrenuli su proces modernizacije željezničkog koridora 10 da bismo povezali građane Evrope i pospješili trgovinu. Postoji i mirovni porojekat autoputa Niš – Priština, kao i gasni koridor”, naveo je Žofre.

    Istakao je da evropska podrška zahtijeva posvećenost regiona evropskim vrijednostima i standardima na planu vladavine prava i ekonomskog napretka, zbog čega lideri tri države regiona rade na uspostavljanju veza svih šest zemalja zapadnog Balkana.

    Zamjenik premijera Makedonije Nikola Dimitrov je ocijenio da je samit EU u Sloveniji izuzetno bitan, jer se ne vidi napredak na ispunjavanju obećanja EU datih prije mnogo godina na samitu u Solunu da da će region zapadnog Balkana biti dio EU.

    “Region je ovih dana posjetila Ursula fon der Lajen da uvjeri ljude da ne izgube nadu da će se to desiti. Dok je putovala između dvije prijestonice Rojters je objavio vijest da članice EU nemaju konsenzus za proširenje. To je postaknuto nesposobnošću zemalja članica da se slože oko deklaracije koja treba da bude objavljena za dva dana”, rekao je Dimitrov.

    Poručio je da je regionu potrebna smjela, jasna politička poruka i da se vidi da će se nešto desiti na planu proširenja.

    “Obećanja su data 2009. godine a 2021. još pričamo o početku pristupanja u EU. Ovo je razočralo proevropske vlade u region”, rekao je Dimitrov.

    Dodao je da zemlje regiona nisu na granici EU, već su okružene zemljama članicama.

    “Mislim da ono što će se desiti u srijedu je da članice budu u stanju da dobijemo jasnu političku poruku koja će vjerovatno biti jasnija od poruka sa prethodnih samite da Evropa nedvosmisleno potvrđuje evropsku budućnost zapadnog Balkana”, naveo je Dimitrov.

    Ambasador Slovenije u Beogradu Damjan Begrant je naveo da je zapadni Balkan prioritet slovenačke spoljne poltike, ne samo tokom predsjedavanja EU.

    “Proces reforimi u državama zapadnog Balkana je povezan sa procesima proširenja koji istovremeno predstavlja najvažniji podstrek za zemlje u regionu da pokrenu reforme”, rekao je Begrant.

    Ocijenio je da je region od geostreteškog značaja za EU sa stanovišta proširenja i smanjivanja jaza u razvoju između unije i zapadnog Balkana, o čemu govori plan da se uloži 30 milijardi evra u taj dio Evrope.

    “Mi očekujemo dalje produbljivanje saradnje na polju zajedničke bezbjednosti koja će se baviti migracijama, terorizmom i organizovanim kriminalom”, rekao je slovenački ambsador.

    Dodao je da ako Evropa želi da bude bezbjedna i slobodna moraju da se čuju i glasovi iz regiona o tim pitanjima.

    “Moramo da budemo odlučniji i smjeliji, jer postoje i drugi igrači koji razumiju geostrateški značaj regiona i koji će činiti napore da proguraju svoje agende i uticaje”, istakao je Bergant.

    On je rekao kako Slovanija malo drugačije posmatra zapadni Balkan, jer i sama dolazi iz tog regiona i naglasio kako unutar regiona treba podsticati partnerstvo da bi se zaboravila neka postojeća neprijateljstva.

    “Jedina alternativa je Evropa, drugog pravca nema i ja bih to promovisao”, rekao je abasador Bergant.

    Predsjednica Evropskog pokreta u Srbiji Jelica Minić ocijenila je da se u programu slovenačkog predsjedavanja EU veća zastupljenost zapadnog Balkana nego ranije.

    “Slovenija je omogućila da se mesec dana ranije održi generalna proba na Bledu, na strateškom forumu sa liderima zapadnog Balkana i mnogih zemalja EU vodećih ličnosti EU. Slovenija je veoma zainteresovana za budućnost regiona za koji je istorijski i interesno vezana”, rekla je Minić.

    Ona je ocijenila da je za kratiko vrijeme u region izmijenio politički kontekst pitanja proširenja i saradnje.

    “Crkvena ceremonija na Cetinju koja je pretila da izazove krvoproliće, nesuglasice sa tablicama i nesuglasice u BiH pomračile su lepu sliku sa Bleda”, ocijenila je Minić.

    Dodala je da po izvještaju Rojtersa, postoji interni papir u EU po kome se zapadnom Balkanu ne obećava člansto u Uniji i kaže da se to primijetilo i u nastupima Šarla Mišela.

    Istakla je potrebu da EU više insistira na vladavini prava i primijeni evropskih standarda u regionu.

  • Đajić: Kiseonika imamo za sutra, pitanje da li će stići cisterna

    Vlado Đajić, direktor Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske, kazao je da kiseonika imaju samo do sutra, i da je veliko pitanje da li će sutra stići cisterna.

    “Meni danas nije lako, ja nemam kiseonika, ne mogu da dišem. Da u Agenciji za lijekove koji primaju veće plate od mojih doktora, sad pišu da će dati potvrde svima”, kazao je Đajić.

    Na pitanje novinara kako komentariše odluku Agencije za lijekove, Đajić je rekao da ovo ne znači ništa.

    “Doveden sam u nezgodnu situaciju, u kancelariji mi sjede tri inspektora, a mi se borimo za život”, kazao Đajić.

    “Bivša ministrica zdravlja Austrije koja nam je danas bila u posjeti je potvrdila da je naš kiseonik 99,9 odsto čist”, kazao je Đajić.

    On je dodao da su obezbjedili pare za kuhinju, te da će biti raspisan tender.

  • Cvijanović razgovarala s mađarskim zvaničnicima “Visok stepen razumijevanja i nivo partnerstva”

    Nakon tri važna sastanka, mogu reći da je prvi dan zvanične posjeta Budimpešti protekao izuzetno dobro – rekla je Cvijanovićeva novinarima nakon sastanaka sa mađarskim šefom diplomatije Peterom Sijartom, te ministrima za porodicu Katalin Novak i pravde Judit Varga.

    redsjedica Srpske kaže da je na ovim sastancima razgovarano o tri ključne tačke saradnje, a jedna od njih je najavljena inicijativa koja se odnosi na uspostavljanje fonda koji će biti namijenjen za podršku srednjim i malim preduzećima u Republici Srpskoj.

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da su mađarski zvaničnici sa kojima je danas razgovarala u Budimpešti pokazali visok stepen razumijevanja prilika u Srpskoj i visok nivo partnerstva.

    – Veseli me da to nije neka priča na dugom štapu, već oni preduzimaju ativnosti i predradnje da bi se sva procedura završila do krajna godine, tako da bi sljedeće godine mogli da imamo jedan takav fond – rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je ocijenila da će ovaj fond značiti nešto novo u razvojnoj dimenziji Srpske i biće veoma važan oslonac za dalju bilaternalnu saradnju sa Mađarskom.

    Cvijanovićeva je navela da su jedna od tačaka saradnje o kojima je bilo riječ i demografska pitanja na kojima se već radi neko vrijeme.

    – Mnogo je dobrih primjera koje možemo da uzmemo iz programa demografske strategije Mađarske i tu imamo apsoluto podršku svih njihovih institucija – rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je navela da je sa mađarskom ministarkom pravde razgovarala o svim pitanjima koje se odnose na reformu pravosuđa, na sve ono što Srpska preduzima na evropskom putu, odnosno na putu pravljenja boljeg ambijenta za građane.

    – U sklopu toga je i kretanje prema EU, mada smo mi prilično pesimistični da su to stvari koje će se brzo dešavati – rekla je Cvijanovićeva.

    Ona kaže da je srećna što je Srpska u grupi zemalja sa kojima Mađarska želi da dijeli svoja iskustva, kojima želi da bude na usluzi i kod kojih želi da djeluje.

    – Vidjela sam veliku posvećenost svih članova mađarske vlade sa kojima sam danas razgovarala prema onome što su nacionalna opredjeljenja i ciljevi, prema onome što je jaka država koja pokazuje svoje kapacitete, ali nije škrta država, nego ona koja želi da dijeli svoja iskustva sa drugima – rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je istakla da postoji čitav niz tema o kojima Srpska i Mađarska imaju saglasnost, a jedna od tih stvari se odnosi i na migransku krizu.

    – Njihovo interesovanje bilo je vezano za tu temu i ponovila sam stav Srpske da mi nećemo uspostavljati migrantske centre. Mi ne možemo da primamo izbjeglice ili migrante za koje ne znamo kada će moći da odu dalje, a oni su se uputili ka EU, a ne ka našim prostorima – rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je rekla da to narušava balans nacionalnog, etničkog i može proizvesti opterećenje u ekonomskom, socijalnom i zdravstvenom smislu.

    – Ako velika Evropa ne želi da prima migrate, onda ne znam zašto bismo mi predstavljali stanicu na kojoj će se oni zadržati – kaže Cvijanovićeva.

    Ona je istakla da je raduje visok nivo međuinstitucionalne saradnje između Srpske i Mađarske i političkog razumijevanja za sve one procese koji se dešavaju u regionu, ali i posvećenost prema Republici Srpskoj.

    – To se manifestovalo kroz različitite posjete i aktivnosti koje smo imali u prethodnih nekoliko gdina, a posebno u protekle tri godine. Svakako su tu ključne osobe predsjednik Dodik i Orban koji su započeli jednu takvu saradnju, a onda smo mi kroz institucije na sve moguće načine pokušali da je unaprijedimo – rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je ocijenila da je aktuelna Vlada Mađarske jaka i snažna Vlada koja zna šta su nacionalni prioriteti i kako da se bori na tom planu, kako da traži svoje mjesto u EU.

    – Institucije Srpske i građani treba da budu ponosni što imaju nekoga ko je iskreni partner u našim nastojanjima da pravimo bolje društvo, da razvijamo ekonomiju i da se borimo sa svim onim što su izazovi modernog svijeta – rekla je Cvijanovićeva.

    Oa je navela da je Republici Srpskoj izuzetno važno da ima ovakvog partnera koji je član EU i koji sa njom gradi partnertske odnose.