VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Poznat plan i program posjete: Premijerka Srbije Ana Brnabić dolazi u BiH – evo kada tačno

    Poznat plan i program posjete: Premijerka Srbije Ana Brnabić dolazi u BiH – evo kada tačno

    Predsjednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić posjetiće 4. oktobra, Nevesinje, Prebilovce i Mostar.

    Premijerka Brnabić posjete će započeti sastankom s predsjednikom opštine Nevesinje Milenkom Avdalovićem u zgradi opštine Nevesinje (Cara Dušana 44) u 9.50 sati.

    U 10.30 sati, Brnabić će obići zgradu Muzičke škole ”Sveti Roman Melod” i Narodne biblioteke Nevesinje, a nakon toga posjetiće Osnovnu školu ”Risto Proroković” i vrtić ”Sveta Evgenija Carica Milica” gdje su planirane izjave za medije.

    U 12.15 sati predsjednica Vlade Srbije obići će crkvu Vaskrsenja Hristovog i spomen kosturnicu u Prebilovcima.

    U nastavku posjete, predsjednica Vlade Srbije s mostarskim gradonačelnikom Mariom Kordićem obići će Stari grad i Stari most u Mostaru u 15.10 sati.

    U 16 sati obići će Sabornu crkvu Svete Trojice i Prosvjetinu školu gdje su planirane izjave za medije. U 17 sati na spomeniku Aleksi Šantiću biće održan parastos i polaganje vijenaca.

    U završetku posjete Brnabić će otvoriti 102. Šantićeve večeri poezije u Vladičanskom dvoru u Mostaru s početkom u 18 sati, najavili su organizatori.

  • Šta otkrivaju tajni dokumenti o djelovanju CIA na prostorima Jugoslavije

    Šta otkrivaju tajni dokumenti o djelovanju CIA na prostorima Jugoslavije

    Kada je novi američki ambasador Voren Cimerman stigao 1989. godine u tadašnju Jugoslaviju, imao je poseban zadatak. Zamjenik državnog sekretara SAD Lorens Iglberger tada je preko njega poslao jasnu poruku: “Jugoslavija više ne uživa geopolitičku važnost koju su joj SAD davale tokom hladnog rata”.
    Tako se SFRJ, odjednom, od mezimice američke spoljne politike pretvorila u suvišno i nepoželjno “trinaesto prase”.

    Slučajno ili ne, godinu dana kasnije, CIA je u oktobru 1990. sačinila obavještajne procjene koje su bile svojevrsna jugoslovenska smrtovnica, tmurna objava dolazeće i neminovne apokalipse, koja je do tančina predvidjela krvavi raspad nekadašnje države za koju se do tada vjerovalo da je jedna od najsrećnijih konglomerata istoka i zapada, komunizma i kapitalizma, nacionalne, religiozne raznolikosti i tolerancije i uspješno zaliječenih rana Drugog svjetskog rata.

    Pomenuti dokument je samo jedan od mnogobrojnih sa kojih je skinuta oznaka tajnosti, a koji su se našli u nedavno objavljenoj knjizi poznatog beogradskog novinara i publiciste Dragana Bisenića pod imenom “Od nacionalnog idealizma do nacionalne tragedije – CIA i Jugoslavija”.

    Riječ je o zbirci dokumenata ove američke obavještajne službe i izvještaja o stanju u Jugoslaviji od 1948. do 1990. godine. Ovi tajni dokumenti ukazuju na genezu i sadržaj saradnje američkih obavještajnih službi i komunističkih vlasti u Jugoslaviji, hladnoratovskom periodu i sukobu Tita i Staljina, ali i donekle rješavaju ključnu dilemu – da li je CIA samo predvidjela ili je i izazvala raspad Jugoslavije.

    Obrnuti paradoks
    Iz pomenutih papira se vidi da je CIA najviše pažnje Jugoslaviji poklanjala u periodu između Rezolucije Informbiroa 1948. i Staljinove smrti, kada ih je, kao i ovdašnji narod, najviše zanimalo da li će SSSR i zemlje saveznice napasti Jugoslaviju. Jugoslavija je bila interesantna obavještajnim krugovima u Pentagonu i zbog Pokreta nesvrstanosti čiji je Tito bio suosnivač i mnogi ovi izvještaji govore o navodnim pokušajima SSSR, uglavnom neuspješnih, da taj pokret podvrgnu svojoj kontroli. Ima dosta toga i o takozvanoj neprijateljskoj emigraciji, ustašama i četnicima, ali iz dokumenata ne proizilazi da li ih je CIA na bilo koji način pomagala, naprotiv, vidi se da ih je brinulo da im njihovo djelovanje ne pokvari odnose sa Titom i podstakne ga da se približi Moskvi.

    Inače, nastanak CIA 1947 – 1948. godine vremenski se podudara sa raskidom Jugoslavije sa Informbiroom. I to je bio događaj, kako navodi Bisenić u svojoj knjizi, koji je obilježio i Jugoslaviju i američku obavještajnu službu i poslužio kao platforma za približavanje i saradnju, iako bi po definiciji obavještajna služba jedne kapitalističke države morala da bude neprijateljska prema jednoj komunističkoj državi. Taj “obrnuti paradoks” bio je odnos CIA i Jugoslavije, gdje je CIA bila zaštitnik jednog “nacionalno-komunističkog sistema”, kakvim je smatran jugoslovenski komunizam.

    Otuda se na početku hladnog rata razvila čak i neka vrsta formalne saradnje između obavještajnih službi dvije zemlje, bar teorijski neprijateljskih sistema. Taj istorijski razlaz Tita i Staljina, kako navodi Bisenić, bio je događaj koji je odmah privukao pažnju novih rukovodilaca CIA, koji odlučuju da pošalju svog prvog agenta u Beograd. Dan pošto je Informbiro “izbacio” Jugoslaviju, direktor CIA šalje u memorandumu predsjedniku Trumanu sažetak prvih analiza u kojima je zapazio da će Tito pokušati da učvrsti unutrašnju poziciju i “pustiti pipke prema zapadu”. U telegramu od 18. juna 1948. godine ambasada u Beogradu ovaj raskol naziva možda “najznačajnijim političkim događajem u zemlji od američkog priznanja Jugoslavije”, i dodaje kako je to “predznak moguće pukotine u sovjetskom bloku ukoliko bude dopušteno da se svađa raširi.”

    Krađa aviona
    Naknadno gomilanje sovjetskih trupa u satelitskim državama na granicama Jugoslavije 1950. godine, istaklo je Balkan kao najvjerovatniju metu dalje sovjetske agresije pa se region našao na listi globalnih kriznih prioriteta, odmah iza Koreje u kojoj se već ratovalo. U tom svjetlu, kako objašnjava Bisenić u svojoj knjizi, predsjednik Hari Truman je zatražio da se ponovo razmotri politika prema Jugoslaviji. Američki Generalštab je avgusta 1950. predložio da u slučaju sovjetske agresije, Amerika treba da pruže vojnu pomoć, ali bez ikakvog učešća američkih vojnih snaga. Prva naznaka dobijanja ove vojne pomoći došla je sa neočekivanog mjesta. Tokom druge polovine 1950. godine Jugoslavija je pretrpjela užasnu sušu, čije su posljedice ugrožavale ne samo proizvodnju žitarica, stoga i održive količine hrane, nego i sposobnost jugoslovenske vlade da se odbrani od sovjetske agresije. SAD su, stoga, odlučile da iskoriste taj događaj radi pokretanja vojne pomoći u okviru programa ekonomskog oporavka.

    Diskusije o Ugovoru o obavještajnoj saradnji između CIA i UDB-e ponovo su počele krajem novembra 1950. godine kada je američka obavještajna agencija bila posebno osjetljiva na sve znake potencijalne sovjetske agresije protiv Jugoslavije.

    Šef Odeljenja za političku koordinaciju Frenk Vizner na svoju inicijativu počeo je razgovore o tome sa jugoslovenskim diplomatom Vladimirom Velebitom, nakon što je za to dobio odobrenje od Stejt departmenta, Pentagona i Generalštaba. Velebit je tom prilikom uzvratio da je “on lično za saradnju CIA sa jugoslovenskom tajnom službom i da će on razmotriti ovo pitanje s Titom”. Predstavnici CIA su tada rekli da će pomoći Jugoslaviji na području psihološkog rata, ali i prilikom izgradnje sistema komunikacija sa Zapadom koji može da bude korišćen u slučaju da Jugoslavija bude napadnuta.

    Prva manifestacija ovog prećutnog sporazuma bila je jugoslovenska ponuda sovjetskog borbenog aviona MiG-15 američkoj obavještajnoj službi, samo nedjelju dana pošto je usmeni sporazum finalizovan. Pilot sa najnovijim sovjetskim tipom borbenog aviona MiG-15 prebjegao je u Jugoslaviju, a jugoslovenska strana nije željela da ih vrati, pa je obavijestila Sovjete da se avion srušio i da je uništen. Istovremeno, nisu dozvolili sovjetskim oficirima da uđu u zemlju i istražuju taj slučaj. Umjesto toga, predložili su Amerikancima da preuzmu avion, odnosno CIA. Sa jugoslovenske strane to je bio poklon i prva manifestacija saradnje CIA i Jugoslavije. Zbog toga je došlo pet američkih pukovnika – pilota koji su bili zbog toga pridruženi CIA. Oni su mnogo puta dolazili i odlazili iz Jugoslavije, dok nisu cijeli avion iznijeli u dijelovima, prenosi “Glas Srpske”.

    Šta nakon Tita
    Predstavnici CIA su početkom sedamdesetih ponovo pokušali intenzivirati pregovore sa Beogradom. Kulminacija se desila u jesen 1971. godine. Američki agenti su se tada obratili pojedinim diplomatskim predstavnicima Jugoslavije i pod oznakom “hitno” predali im obavještajne podatke o tobožnjoj vezi ustaške emigracije na Zapadu sa tajnim službama SSSR.

    Nekako u isto vrijeme, kako objašnjava Bisenić u svojoj knjizi, počeli su da se pojavljuju i prvi sporadični izvještaji CIA o mogućem raspadu Jugoslavije, a u kojima po prvi put figurira opcija raspada Jugoslavije, budućnosti zemlje poslije Tita pa do svjedočenja neposrednih učesnika kako je nastajala pomenuta famozna analiza “15-90” koja je definitivno predvidjela jugoslovenski rasplet.

    Sve je aktuelizovano tokom Titove bolesti, a onda i nakon njegove smrti. U jednom od tih dokumenata od šest strana, napisanom 1980. godine daju se previđanja o tome šta će se desiti sa Jugoslavijom. Od raspada zemlje do stabilnih alternativa, kao i posljedica za Zapad. U analizi se razmatraju i ekonomske veze, ali i nacionalne podjele, kao i pritisak koji bi dolazio od Sovjetskog Saveza kad Tito umre. U posljednjem dijelu analize se predviđa čak i mogućnost građanskog rata.

    – Nijedna vrsta zapadne podrške ne može zaustaviti nasljednike da se upuste u samodestruktivnu borbu za sukcesiju ili da spreči jugoslovenske konstitutivne narode da započnu građanski rat, ako su odlučni da učine to. Bez obzira na to, vešto tempirana i orkestrirana zapadna pomoć može da napravi veliku razliku u konsolidaciji potencijalno održivog vođstva posle Tita, čime bi se održao stabilni regionalni, kontinentalni i svetski balans moći – navodi se na kraju ove analize, a koju je u svojoj knjizi objavio Bisenić.

    Analitičari CIA su vjerovali da je prvenstveno sovjetska prijetnja vojnom intervencijom bila ono što je držalo Jugoslaviju na okupu nakon Titove smrti.

    Pošto je i sam Sovjetski Savez počeo da se raspada 1989. godine, ova prijetnja se smanjivala do tačke u kojoj se više nije uzimala u obzir, posebno u Sloveniji i Hrvatskoj.

    Spuštanje zavjese
    Ova obavještajna analiza je svoje konačne obrise i konture dobila pomenute 1990. godine u kojoj je najavljen definitivni raspad SFR Jugoslavije i krvavi sukobi na njenoj teritoriji. Navedeno je da u Sloveniji, a u manjoj mjeri i u Hrvatskoj, “niče novi nacionalizam okrenut Zapadu, dok je on u Srbiji ukorijenjen u državno statičkoj ekonomiji, vojničkoj tradiciji i većoj sklonosti kao snažnoj centralnoj vladi “.

    – Otcjepljenjem Slovenije i Hrvatske Jugoslavija će prestati da funkcioniše kao federalna država u roku od godine i vjerovatno će se raspasti u roku od dvije godine. Ekonomska reforma neće spriječiti raspad – navedeno je u dokumentu CIA sa kojeg je skinuta oznaka “povjerljivo”.

    CIA je američku administraciju obavijestila i da će Srbija najvjerovatnije blokirati pokušaj Slovenaca i Hrvata da od Jugoslavije formiraju konfederaciju i da će to uz rastući nacionalizam prouzrokovati raspad zemlje.

    – Ozbiljni konflikti među zajednicama će pratiti raspad Jugoslavije i biće nastavljeni i poslije njenog raspada. Nasilje će biti žestoko i dugotrajno – napisali su američki agenti i analitičari navodeći da će “usljed srpske represije doći i do vojne pobune Albanaca na Kosovu i da će ih podržati albanska manjina u Crnoj Gori i Makedoniji”.

    U ovom aktu se ističe i da BiH predstavlja najveću prijetnju za prerastanje fundamentalnih etničkih podjela u Jugoslaviji između Srba i Hrvata u nasilje velikog obima među zajednicama.

    – Etnički miks ove republike, muslimani više od 40 odsto, Srbi 32 odsto i Hrvati 18 odsto ukupnog stanovništva – uvijek je bio potencijalno opasan – napisali su agenti CIA, iscrtavajući tada i mapu novih država koje će nastati na prostoru bivše Jugoslavije.

    Prema riječima Bisenića, nije malo onih koji misle da je ona bila uputstvo, vodič za sukobljene narode i za one koji su htjeli i planirali sukob, a da na kraju ne moraju da strahuju od bilo kakve američke akcije, pošto je posljednji stadijum defetizma njenih zaključaka bio da “Amerika, a ni Evropa, ne mogu ništa da učine” kako bi se spriječio raspad Jugoslavije i građanski rat u njoj.

    Ovaj povjerljivi dokument američkih obavještajnih službi tako je doživio sudbinu Tarabićevih proročanstva – za njega su svi znali i svi bili opijeni magičnom moći riječi koje su potvrđivale neminovnost nečega što tada čak ni najhrabriji nisu smjeli da pomisle. Bilo je to proročanstvo koje se ispunjavalo samo od sebe. A možda i uz malu pomoć sa strane. Istih onih koji su ga i sačinili, jer nakon raspada moćnog Sovjetskog Saveza, nije više bilo potrebe da se očuva i Jugoslavija. Rusija je u međuvremenu ponovo stala na noge. I CIA se po automatizmu ponovo energično aktivirala na ovim našim prostorima te opet našla saveznike u pojedinim bivšim jugoslovenskim republikama. Deža vi.

    Okretanje ploče
    Prema riječima direktora Evroazijskog bezbedonosnog foruma Mitra Kovača od Drugog svjetskog rata bivša Jugoslavija je postala predmet interesovanja i jedne i druge antifašističke koalicije. CIA je, kako je objasnio, uvijek težila da ovaj prostor drži pod svojom kontrolom, a prije svega preko bliskih saveznika, poput Velike Britanije.

    – Pokazalo se da ni Titovo istorijsko “NE” Staljinu nije slučajno te da je i ono isprojektovano upravo na Zapadu. Tito i njemu bliski saradnici su još od 1943. godine bili pod uticajem obaveštajnih struktura sa zapada – kaže Kovač.

    Sve se promijenilo, kako kaže, nakon Titove smrti i naknadnog raspada Sovjetskog Saveza te okončanja perioda hladnoga rata, jer od tada te službe Jugoslaviju počinju lagano puštati niz vodu i doživljavati je kao tvorevinu koju treba razbiti.

  • Evropsko-japanska misija snimila prve fotografije Merkura

    Evropsko-japanska misija snimila prve fotografije Merkura

    Zajednička evropsko-japanska misija BepiColombo snimila je prvu fotografiju tokom prvog preleta oko planete Merkur. Sonda je izvršila prvi od šest planiranih preleta Merkura i uz pomoć gravitacije je usporila svoju brzinu.

    Prilikom prolaska pored Merkura na visini manjoj od 200 kilometara letjelica je snimila crno-bijelu fotografiju slabije rezolucije sa jedne od svojih nadzornih kamera.

    Evropska svemirska agencija (ESA) saopćila je da se na snimku vidi Sjeverna hemisfera i karakteristična površina Merkura i Lermontov krater širok 166 kilometara.

    Zajednička misija Evropske agencije i japanske Agencije za svemirsko istraživanje pokrenuta je 2018. godine. Do sada je preletjela jednom oko Zemlje i dva puta oko Venere na svom putu ka najmanjoj planeti Sunčevog sistema.
    Preostalih pet preleta je potrebno prije nego što misija dovoljno uspori da bi oslobodila dvije sonde koje će proučavati površinu Merkura i magnetnu sferu.

    Misija je ime dobila po italijanskom naučniku Giuseppeu Bepiju Colombu, kojem se pripisuju zasluge za razvoj manevra uz pomoć gravitacije koji je letjelica NASA “Mariner 10” prvi put koristila na letu ka Merkuru 1974. godine.

  • Republika Srpska će uz pomoć Srbije proizvoditi svoj medicinski kisik

    Republika Srpska će uz pomoć Srbije proizvoditi svoj medicinski kisik

    Aktuelna dešavanja u aferi “Kiseonik” potaknula su Republiku Srpsku da pokrene vlastitu proizvodnju medicinskog kisika, po uzoru na Srbiju koja je ovu odluku donijela tokom pandemije, zbog nedostatka ovog gasa.

    Agencija za lijekove Bosne i Hercegovine je zabranila prometovanje medicinskim kisikom kompaniji TGT Tehnogas zbog nepostojanja dozvole za prometovanje lijekova, a upravo ova firma je snabdijevala Univerzitetsko klinički centar RS-a. S obzirom da su sada u nedostatku kisika, Tim za praćenje provođenja mjera Republičkog štaba uputio je entitetskoj vladi zahtjev da se stvore pretpostavke za proizvodnju medicinskog kisika.

    Način na koji je Srbija došla do kisika u vrijeme nestašice, vlada je uvidjela kao dobro rješenje. Naime, oni su zaključkom Kriznog štaba u julu prošle godine donijeli odluku da se počne sa punjenjem medicinskog kisika i na linijama na kojima se vrši punjenje tehničkog kisika.

    Zamjenik direktora UKC-a RS-a Nenad Stevandić je jučer najavio to da će RS sama proizvoditi kisik te da će firme iz Srbije pomoći RS-u prilikom obuke i potrebne opreme.

    “Preduzeća iz Srbije će već u ponedjeljak ili utorak da dođu u RS. Riječ je o firmama koje su sposobne da brzo uvezu filtere, koji bi bili po evropskim standardima i da počnemo proizvodnju medicinskog kisika u RS jer to je dio naše odgovornosti, da ga proizvodimo u RS, da ne zavisimo ni od kakvih carinskih i drugih začkoljica ili političkih igara”, rekao je Stevandić.

    Inače, vlast u RS-u posljednju aferu sa nabavkom kisika vide kao političku igru i pokušaj blokiranja rada zdravstvenih institucija, zanemarujući činjenicu da kompanija od koje su nabavljali medicinski kisik nije imala dozvolu da to radi.

  • Đajić: UKC nema dovoljno kiseonika, rukovodstvo Srpske traži rješenje

    Đajić: UKC nema dovoljno kiseonika, rukovodstvo Srpske traži rješenje

    U velikom smo problemu jer ne možemo zakonski da riješimo nabavku kiseonika, izjavio je generalni direktor Univezitetsko-kliničkog centra Republike Srpske Vlado Đajić.

    “Јedna privatna klinika donirala je određenu količinu kiseonika, ali time problem nije riješen. Kiseonika nema dovoljno ni na svjetskom tržištu, a firma koja ga prodaje može da nam obezbijedi samo 60 tona sedmično što nije dovoljno za potreba UKC-a Srpske”, naglasio je Đajić.

    On je istakao da takozvana afera “Kiseonik” nije ni postojala.

    “Rukovodstvo Srpske je svakodnevno s nama u kontaktu i traže rješenje. Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i ostali akteri su trebali prvo doći kod nas, da vidimo kako da riješimo problem, a ne da prave dramu. Moje kolege znaju kakva je situacija bila u bolnici, kako su bili uznemireni pacijenti i njihove porodice”, rekao je Đajić.

  • “Kurti kaže da Kosovo ima problem koji ima svoje ime i prezime. To je kompliment”

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se javnosti iz Dubaija.

    “Srećan sam i ponosan načinom na koji smo ovde predstavljeni”, počeo je Vučić obraćanje za TV Prva.

    “Danas smo otvorili biznis hab sa predstavnicima Privredne komore, za paviljon razmišljamo da ga uzmemo u vlasništvo, a to će zavisiti od cene”, rekao je on.


    Osvrnuo se i na situaciju na KiM rekavši da su Srbi zadovoljni što se ROSU povukao, a on je zadovoljan i što se očuvao mir.

    “Srbi su zadovoljni što su se ROSU povukle. Bilo je i danas napeto i maltretiranje naših ljudi, te sklonite jedan kamion, te drugi… Gotovo do kraja roka su čekali, ali, napustili su prelaze, i videli ste oduševljenje naroda na Brnjaku, Jarinju kada su ROSU napustile sever, gde nije trebalo ni da dolaze”, rekao je Vučić za TV Prvu, nakon što su se, u skladu sa dogovorm u Briselu od pre nekoliko dana ROSU povukle sa severa, a Srbi uklonili barikade.

    Predsednik je istakao i da za Beograd nema lakog sporazuma, jer ne postoji ništa što je za nas lako, budući da realno, od 1999. godine nemamo faktičko prisustvo na KiM.

    “Imali smo pogrom 2004. godien, kada smo ćutali, sakrili se ispod stpola dok su nam rušili crkve i manasitre, a naše rukovodstvo se svađalo ko je kriv. Proglasili su nezavisnost 2008. koju je priznalo 90 najmoćnijih zemalja zapada. Od tada se trudimo da držimo nos, ako ne možemo usta, iznad vode, da čuvamo mir, stabilnost i bezbednost za naše ljude na KiM”, rekao je Vučić.

    Kako je rekao, teško je boriti se u gotovo nemogućim uslovima, dok cela zapadna hemisfera vrši pritisak na nas, te je u takvim uslovima postignut maksimum.

    “Znam mnoge koji bi mi solili pamet danas, a pitao bih ih kakve su rezultate oni imali”, dodao je Vučić.

    Istakao je da je zadovoljan što je mir, što su ROSU napustile sever i što se neće stavljati probne tablice.

    Po pitanju stikera, Vučić je pojasnio da smo mi ti koji su uveli stikere jer ne priznajemo tzv. Republiku Kosovo, a onda je Priština odgovorila tom istom merom.

    “Ali, to su rekli još pre 10 godina, a sada došli sa probnim tablicama. Onog sekunda kada mi kažemo, a nadam se da nećemo reći da nema stikera, tada neće biti stikera ni za nas. Suština je da mi ne priznajemo Kosovo i ne možemo da dozvolimo da ulaze sa tablicama Kosova, oni sada to nama hoće da rade”, rekao je Vučić.

    Komentarisao je i prisustvo Kfora rekavši da su, pored države Srbije, KFOR i NATO snage jedina stvarna zaštita Srba na severu KiM.

    Na konstataciju novinara u Dubajiu da Srbi nisu imali previše koristi i zaštite od strane Kfora na KiM, Vučić je rekao za Prvu da Srbi ne vole previše KFOR zbog NATO bobardovanja, ali da je to jedina zaštita za njih.

    “Uz to što znaju da će ako krene neki ozbiljniji napad na Srbe reagovati Srbija, jedina stvarna zaštita u svom trenutku jeste KFOR i NATO snage, bili su ranije i Rusi pa su se povukli 2000. godine, i koliko je mogiće (KFOR i NATO) korektno obavljaju svoj posao. Jedina starna zaštita jeste KFOR i NATO snage”, naglasio je Vučić.

    Napomenuo je da Srbija svakako da ima primedbe na to kako su reagovali 2004. i da je su morali da reaguju brže i bolje.

    “Ali, KFOR čuva koliko toliko opstanak Srba na KiM, uz svu podršku materijalnu i svu drugu koju pruža naša zemlja”, naglasio je Vučić.

    Kako je naveo, morali su da povuku jedinice Rosu, jer bi u suprotnom bili u problemu, ali što se tiče formiranja ZSO, naglasio je da u to ne veruje.

    “Oni su taj deo, jedini koji su imali, a to je da povuku Rosu, sproveli u delo, ali da li im verujem da će da prihvate ZSO – ne verujem im ništa. Po tom pitanju znam sa kim imamo posla, neću nikoga da vređam, ali znam sa kim imam posla”, rekao je Vučić za Prvu.

    Kaže da je to posao predstavnika vlasti da se bori za interese svog naroda i da ne krije ništa, ali da ljudi treba da razumeju da su to komplikovanije stvari nego što izgledaju.

    Na pitanje da prokomentariše to što je Aljbin Kurti rekao da Kosovo ima veliki problem, predsednik Srbije je rekao da je zbog toga srećan, pošto se bori za svoj narod a ne za Kurtija, kao i bez obzira na to želi da imamo najbolje odnose sa Albancima. Dodao je da je za njega kompliment to što je rekao Kurti.

    Takođe, napomenuo je da 50 odsto tekstova albanskih novina na KiM je protiv njega, kao i u Hrvatskoj i Crnoj Gori.

    “Kurti je rekao da Kosovo ima veliki problem, koji ima svoje ime i prezime (Aleksandar Vučić). Srećan sam zbog toga jer moj tim i ja ulažemo velike napore. To jeste kompliment. Ako pogledate njihove novine, 50 odsto je Vučić. Tu su negde sa Hrvatima”.

    O Gabrijelu Eskobaru rekao je da je specijalni izaslanik Stejt depatrtmenta za Zapadni Balkan sposoban čovek, kao i američki predsednik DŽo Bajden, jer ne može neko biti u vrhu Stejt departmenta a da to nije.

    “Ne možete da vodite Ameriku a da nemate sposobne ljude. On poznaje prilike u Srbiji, ne moramo oko svega da budemo saglasni, ali on želi da zna sve. To je njihova želja – podrazumeva se”, rekao je Vučić.

    On je, odgovarajući na pitanje da li je jedan od razloga zašto ZSO nikada nije formirana i to što bi podsećala na Republiku Srpsku, Vučić je rekao da je pitanje da li je to tako, jer bi, kaže, Priština želela da ZSO svede na NVO da može da lepi stikere ili okači sliku ili pano.

    “To onda ne bi imalo nikakvog smisla. ZSO ili će imati suštinsko značenje ili je potpuno besmisleno i da postoji”, zaključio je predsednik SRbije.

    Govopreći o sajmu Expo 2020 u Dubaiju, on je kazao da je imao priliku da razgovara sa mnogima, ali da veruje i da će se sastati i sa vrhom UAE, ukolko raspored bude to dozvolio.

    Kako je rekao, fasciniran je stepenom i brzinom napretka Dubaija i dodao i da u Srbiji mora i brže i više da se radi.

    Predsednik Srbije takođe je prokomentarisao i cene struje i gasa, rekavši da su “otišle u nebo”, a upozorio je i na “ekonomski haos veći nego onaj zbog korone”.

    On je za TV Prva rekao da će ideja o karbon taksama sve da uništi jer na kraju neće biti ni struje ni gasa.

    Kako je rekao, to će uticati i na Srbiju koja je liberalizovala tržište struje.

    “To je berzanska roba i to i nama pravi velike probleme. Mi možemo da za stanovništvo držimo cenu i da mi plaćamo tu razliku i zato držimo najnižu cenu struje u celoj Evropi i možemo to za domaćinstva, ali ne možemo to za firme, za fabrike. Ako ne možemo to za fabrike, otići će nam Turci iz svih manjih mesta i onda će svi da gledaju da manje dolaze i da traže neke azijske ili afričke zemlje umesto nas”, rekao je on.

    Prema njegovim rečima trebalo bi što pre da se krene sa novim proizvodnim kapacitetima za strujuju jer imamo dovoljno struje za nas, ali će nas svejedno to pogoditi zbog toga što ne možemo da dajemo struju po četiri pet puta nižoj ceni od berzanske.

    “A mi nismo ni krivi ni dužni, jer je neko imao genijalnu ideju da se zatvori sve na ugalj, sve nuklearke, da se zatvori sve živo, pa nema ni struje ni gasa. Pomislili su da treba da bude samo čist vazduh, i treba da bude, treba da ulažemo u vetar, u solar u sve u voltima, ali ne možete da balansirate energiju i sada ođednom pola Evrope nema struje”, rekao je Vučić.

    Kako je rekao sa Markom Čadežom i ljudima iz sektora imaće sastanke cele naredne nedelje, kako bi videli na koji način da se najbolje reši taj problem.

    “Gasa nema, zastalo malo zbog promena u Severnom toku 2. Srećom pa kroz našu zemlju od juče teče gas, a mi sad sa Rusima moramo da dogovaramo dughoročan ugovor”, rekao je predseednik SRbije.

    Dodao je da mu je veoma važno da obezbedi energetsku bezbednost, a tek onda će se baviti time šta još može da se učini da se obezbedi i sigurna budućnost u energetskom smislu, ali i hrana i voda.

    “Kada to budemo imali onda razmišljate o drugim stvarima, a ne lako ćemo, pošto nam je sada lepo tako će uvek da bude. Mnogo je problema, ali mnogi fantastičnih stvari sam ovde u Dubaiju video, svaki put naučim i gledaćemo šta možemo da primenilmo u Srbiji”, rekao je Vučić.

    Dodao je i da veruje u snagu države, ali da je bitno da razmišljamo svojom, a ne tuđim glavama.

    “Ima da obezbednimo energetsku sigurnost za našu zemlju jer neću da naša deca nemaju grejanje ili struju na zimu, a videćete kakvi će problemi da budu u celom svetu i u evropi i najrazvijenijem delu Azije. Ako budu hteli mi ćemo u jedmnom trenutku da kažemo liberalizovali smo sve ali stop, čuvamo za sebe, to je to baš me briga, pa nek mi se šest meseci žale i pišu pisma ja ću nima šest meseci da odgovaram i to tako ide”, zaključio je Vučić za TV Prva.

    Podsetimo, Vučić je juče u Dubaiju otvorio srpski paviljon na najvećoj Svetskoj izložbi EKSPO Dubai 2020, a danas i srpski poslovni hab.

  • Umalo incident na Trgu Krajine, Nešić se htio tući zbog transparenta

    Na protestu opozicije na Trgu Krajine, dignut je transparent na kojem piše “Od papaka crveni se bina, našu podršku samo Vukan ima”.

    Zbog tog transparenta, nakon govora, Nenad Nešić, lider DNS-a sišao je sa bine i htio da se fizički obračuna sa ljudima koji drže transparent. U tome ga je spriječio Milan Radović, a nakon nekoliko trenutaka, Nebojša Vukanović uklonio je transparent.

  • Države Zapadnog Balkana trebale bi ući u Evropsku uniju do 2030. godine

    Države Zapadnog Balkana trebale bi ući u Evropsku uniju do 2030. godine

    Evropska unija trebala bi se proširiti na cijeli Zapadni Balkan do kraja decenije, prijedlog je nosilaca predsjedništva bloka što je naišlo na zaprepaštenje zemalja članica uoči samita na Brdu kod Kranja.

    Ideju o ubrzanju priključenja zemalja Zapadnog Balkana, uključujući Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, iznjedrila je Slovenija uoči sastanka čelnika Evropske unije na kojem će se raspravljati o proširenju Unije koju sada čini 27 država.

    Prijedlog je izazvao zaprepaštenje na sastanku ambasadora u Briselu, a neki su ga opisali kao potpuno nerealan s obzirom na privredne i političke izazove s kojima je regija suočena, piše Financial Times.

    Proširenje je vrlo osjetljivo pitanje za Evropsku uniju, koja je podijeljena oko potrebe i brzine kojom se zemljama treba dopustiti priključenje. Unija je pod pritiskom da nastavi pregovore o pristupanju sa zemljama Zapadnog Balkana koje počinju razvijati bliže veze s Kinom i Rusijom.

    Evropskoj uniji pridružilo se 13 država između 2004. i 2013. godini u vremenu brze ekspanzije. Nakon toga, bivši predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker obećao je da neće više primati države do 2019. godine, ali zemlje podnositeljice zahtjeva postaju sve nestrpljivije jer Brisel nastavlja s politikom odugovlačenja.

    Čelnici svih zemalja članica Evrospke unije i šest zemalja Zapadnog Balkana (Albanija, BiH, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija) prisustvovat će samitu koji počinje u srijedu 5. oktobra.

    Diplomati iz država članica koji žele da Brisel ubrza pregovore sa Zapadnim Balkanom, uglavnom s istoka i juga, zalažu se za “ambiciozan” jezik prilikom pristupanja, ali su priznali da bi postavljenja roka bilo politički eksplozivno.

    “Treba nam deklaracija. To je od velike važnosti, ali jedan datum neće biti prihvaćen”, rekao je diplomata iz Evropske unije.

    Dodatno komplicirajući stav EU prema regiji i izazov integraciji, otežava stav pet država članica (Kipar, Grčka, Rumunija, Slovačka i Španija) koje ne priznaju Kosovo, koje je 2008. godine proglasilo nezavisnost od Srbije.

    Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen boravila je ove sedmice u posjeti zemljama Zapadnog Balkana uoči samita na Brdu kod Kranja, ponavljajući svoju podršku proširenju Unije.

    Komisija, koja vodi proces ocjenjivanja napretka smatra da bi proces priključenja trebao krenuti s Albanijom i Sjevernom Makedonijom što je prije moguće. Te dvije zemlje trebale su započeti pregovore o članstvu u EU prošle godine, ali napredak ostaje blokiran nedostatkom jednoglasne podrške država članica.

    Sjeverna Makedonija, jedna od zemalja koje su na putu ka članstvu, pozdravila je poticaj koji Slovenija daje za otvaranje pregovora smatrajući da je vrijeme da i Evropska unija to učini.

  • Kako je Aleksandar Zolak mimo procedura i zakona naknadno izdao nalog za carinjenje 100 respiratora

    U javnost su isplivala nova saznanja o sumnjivim poslovima i umješanosti direktora Agencije za lijekove BiH Aleksandra Zolaka u aferu nabavke 100 respiratora vrijednih 10.530.000 KM. Kako se saznaje, respiratori su na Međunarodni aerodrom Sarajevo stigli 25. aprila prošle godine, međutim, isti se nisu mogli cariniti jer je roba dopremljena bez dozvole za uvoz koju izdaje Agencija, pa je tako Zolak da odlučio da ide mimo procedura i zakona. On je, svega dva dana kasnije (27. april), izdao dozvolu.

    Nakon što je Zolak izdao dozvolu, šef carine Vehid Sadiković angažuje između 28. i 29. aprila carinike Amelu Bijedić i Admira Čoku (čiji je brat navodno inspektoru u FUP-u) koji vrše carinjenje robe. U predmetu “Respiratori” vidljivi su ovi navodi kroz potrebna dokumenta koja nisu bila predmet izuzimanja od strane Tuzilaštva BiH.

    Podsjećamo, juče je u Sudu BiH nastavljeno saslušanje premijera FBiH Fadila Novalića, vlasnika “Srebrene maline” Fikreta Hodžića, suspendovanog direktora FUCZ Fahrudin Solaka, te osoba iz Agencije za lijekove BiH.

    Saslušan je Mladen Čančarević koji je zaposlen kao pravnik u Agenciji, te Dragana Reljić i Strahinja Obradović.

    Interventni uvoz
    Prvi svjedok Mladen Čančarević, kao pravnik u Agenciji i pomoćnik direktora za pravne poslove bavio se dozvolama za interventni uvoz medicinskih sredstava te je koordinirao sa kolegama u predmetu o tome da li ispunjavaju uslove za interventni uvoz.

    Za firmu “Srebrena malina” Fikreta Hodžića čuo je 23. aprila 2020. godine. Kada ga je nazvao direktor Agencije Aleksandar Zolak i rekao mu da ga je kontaktirao Miloš Stevanović, savjetnik direktora Uprave za indirektno oporezivanje koji se inetresovao za procedure za uvoz medicinskih sredstava radi uvoza respiratora za potrebe Vlade FBiH.

    Medicinska oprema
    Ponovo je Mladena Čančarevića kontaktirao direktor Agencije Zolak i rekao mu da ga je opet zvao Stevanović i da se hitno pristupi procesu vezano za uvoz respiratora i da oni upravo stižu.

    Svjedoka je zatim, kako je ispričao pozvao Fikret Hodžić i rekao da se javlja po preporuci Stevanovića, a kojem je rekao da se mora upisati u registar veleprometnika medicinskom opremom i dao mu upustva za upis u registar, kao i upustva za interventni uvoz.

    Čančarević je takođe kazao da je razgovarao s glavnom inspektorkom Agencije za lijekove Indirom Fazlagić koja mu je rekla da ju je pozvao Hasan Ganibegović, šef kabineta Fadila Novalića, da je hitan uvoz respiratora za potrebe FBiH.

    Tužilac Džermin Pašić predočio je Čančareviću njegov iskaz sa saslušanja u Tužilaštvu BiH da mu je Fazlagić kazala da je imala poziv iz Vlade FBiH i da se hitno izrade rješenja za uvoz respiratora. Čančarević je kazao da je korisnik medicinskih sredstava FCUZ koji je poslao izjavu o nabavci opreme. Firma “Srebrena malina” je nakon dostavljanja dokumentacije za četiri do pet dana upisana u registar i dobila dozvolu za interventni uvoz respiratora.

    Na hitnost izdavanja dozvola, kazao je Čančarević uticala je pandemija i sve ostalo pa i činjenica da Vlada FBiH stoji iza uvoza respiratora. Odgovarajući na pitanje člana vijeća, sudije Brace Stupara, Čančarević je kazao da za Agenciju nije bilo bitno za koje su djelatnosti registrovane firme, već da su upisane u sudski registar.

    Čančaervić je takođe na pitanje predsjedavajuće vijeća sutkinje Džemile Begić, kazao da koliko zna u vrijeme pandemije se nije desilo da neko za četiri dana bude i upisan u registar i da mu je odmah izdata dozvola za interventni uvoz.

    Dragana Reljić, farmaceutski inspektor u Agenciji za lijekove, kazala je da je u petak na stolu zatekla predmet na kojem je glavna inspektorica napisala “Hitno Vlada FBiH “, a radilo se ozahtjevu pravnog lica “Srebrena malina” za upis u registar veleprometnika medicinskom opremom.

    Reljić je između ostalog izjavila da nikad nisu dobili fakturu koja im je bila bitna da se vidi datum kada su respiratori došli u skladište veleprometnika. Iz “Srebrene maline ” su ih obavijestili da je respiratore odmah preuzeo FUCZ i da zbog toga nisu izvršili prijem robe. Agencija je dobila su samo potvrdu od FUCZ-a da su preuzeli 80 komada respiratora.

    Na insistiranje tužioca prilikom dodatnog ispitivanja, Reljić je pojasnila da pravno lice ne može dobiti dozvolu za interventni uvoz prije nego što bude upisano u registar.

    Osim Novalića, u slučaju sporne nabavke respiratora optuženi su suspendovani direktor FUCZ Fahrudin Solak, ministar finansija FBiH Jelka Milićević i vlasnik preduzeća “Srebrena malina” Fikret Hodžić.

    Novalić, Solak i Hodžić optuženi su za udruživanje radi činjenja krivičnih djela u vezi sa djelima zloupotreba položaja ili ovlaštenja, te primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem.

    Njih optužnica tereti i za pranje novca, falsifikovanje ili uništenje poslovnih ili trgovačkih knjiga ili isprava, falsifikovanje službene isprave i povredu obaveze vođenja trgovačkih ili poslovnih knjiga i sastavljanja finansijskih izvještaja i njihovo falsifikovanje ili uništavanje.

    Milićević je optužena za nesavjestan rad u službi
    Na posljednjem ročištu održanom u srijedu, 29. septembra, član stručnog vijeća Agencije za lijekove BiH Harun Avdagić ispričao je da ga je iz Kabineta predsjednika Vlade FBiH zvao muškarac u vezi sa dobijanjem dozvole za uvoz medicinske opreme.

    Avdagić je rekao da je moguće da ga je iz Kabineta premijera FBiH zvao Hasan Ganibegović, kojeg je uputio na glavnog farmaceutskog inspektora u Agenciji Indiru Fazlagić, što je ona to i potvrdila.

    Prema saznanjima u vezi ove afere, premijer Fadil Novalić je radio po uputstvima direktorice KCUS-a Sebije Izetbegović i ratnog zločinca Nasera Orića.

  • UIO: Naći ćemo novac do kraja godine za zgradu

    UIO: Naći ćemo novac do kraja godine za zgradu

    Iako Savjet ministara još nije odlučio o zahtjevu UIO da im obezbijedi nedostajućih 63 miliona maraka za kupovinu nekretnine, Uprava je ipak od Radišića izdejstvovala produženje roka za pronalaženje tih sredstava i to do kraja ove godine.

    Istekao je rok koji je vlasnik Grand trejda Mile Radišić dao Upravi za indirektno oporezivanje BiH za kupovinu njegove zgrade u Banjaluci, a za koju traži gotovo 100 miliona KM.

    Iako Savjet ministara još nije odlučio o zahtjevu UIO da im obezbijedi nedostajućih 63 miliona maraka za kupovinu nekretnine, Uprava je ipak od Radišića izdejstvovala produženje roka za pronalaženje tih sredstava i to do kraja ove godine.

    Uprava za indirektno oporezivanje BIH nije uspjela da do kraja septembra obezbijedi 63 miliona maraka, koliko im nedostaje za kupovinu zgrade Grand trejda u centru Banjaluke. Pošto Mile Radišić za nekretninu traži 98,5 miliona, a Uprava na svom računu ima oko 35 miliona KM, dodatna sredstva tražili su od Savjeta ministara BiH. Međutim, pošto nisu dobili taj novac, tražili su prolongiranje roka, na šta je Radišić pristao.

    „Postupak donošenja odluke je u toku, te je zatražena saglasnost za produženje perioda važenja ponude do 31.12.2021. godine, na šta je ponuđač „Grand trejd” iz Banjaluke dao saglasnost – kazali su za BN u UIO BIH.

    Sudeći po navedenom, UIO BiH nema namjeru da odustane od kupovine zgrade Mila Radišića, inače kuma Milorada Dodika. Očigledno je i to da računaju na sredstva iz Savjeta ministara BiH, kojim presjedava Zoran Tegeltija, kadar SNSD-a.

    Iz opozicije podsjećaju da Savjet ministara ne može dati taj novac, jer je Predstavnički dom Parlamenta BiH prije nekoliko mjeseci usvojio inicijativu kojom se od Savjeta ministara BiH traži da se poništi tender za ovu nabavku. Svako kršenje te odluke je, poručuju, krivično djelo.

    „Ja više ne znam gdje im staje i šta više rade sa tolikim novcima. A zakon je vrlo jasan. A propisi su vrlo decidni. Pazite, odluka parlamenta je iznad svih Savjeta ministara, iznad svih uprava, iznad svih podređenih institucija.“, kaže poslanik PDP-a u PD PS BiH Branislav Borenović.

    – Narodni poslanik Nebojša Vukanović smatra da je u najtežoj poziciji direktor Uprave Miro Džakula, koji se, kako ističe, nalazi između dvije vatre – koalicije SNSD-HDZ sa jedne strane i odluke Parlamenta BIH i pritiska javnosti sa druge.

    Vukanović kaže i da je nedavno glasanje srpskih predstavnika u Savjetu ministara BIH pokušaj Milorada Dodika da dobije podršku SDA za kupovinu zgrade.

    „Prema mojim saznanjima Milorad Dodik je čak obećao Bakiru da će Bošnjak, iako poslije Kemala Čauševića i sadašnjeg Mira Džakule koji je predstavnik Hrvata, red je da Srbin bude direktor UIO BiH, on je spreman da preda tu ključnu finansijsku ustanovu koja godišnje prihoduje 5 milijardi maraka, da je preda Bošnjacima, samo ako kupe zgradu od 100 miliona u centru Banjaluke.“, navodi Vukanović.

    Zgrada za koju Mile Radišić potražuje gotovo 100 miliona maraka, veličine je 17 hiljada kvadratnih metara. To znači da je Uprava spremna platiti 4.950 KM po kvadratu. Zanimljivo je da je ovo već treći put da Radišić pristaje na pomjeranje roka za prodaju.