VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Matthew Palmer imenovan za američkog izaslanika za izborne reforme u BiH

    Matthew Palmer imenovan za američkog izaslanika za izborne reforme u BiH

    Sjedinjene Američke Države imenovale su bivšeg izaslanika za Zapadni Balkan Matthewa Palmera da nadgleda problematični program izborne reforme u Bosni i Hercegovini u koraku za koji Washington kaže da je znak predanosti regiji, javio je Radio Slobodna Evropa.

    Gabriel Escobar, koji je ranije ovog mjeseca imenovan za zamjenika pomoćnika državnog sekretara za Južnu i Srednju Evropu, rekao je 17. septembra za Radio Slobodna Evropa, tokom intervjua u Washingtonu, da će Palmer biti glavni čovjek SAD-a na vrućoj temi.

    Escobar je rekao da je izborna reforma u BiH jedan od prvih koraka koje je potrebno poduzeti kako bi Zapadni Balkan bio “funkcionalniji” kao država.

    “Jako sam sretan što se Matt Palmer zadržava oko tog dijela posla jer ima samo ogromno znanje, ogromne kontakte i sjajnu viziju kako bi izbori u Bosni trebali funkcionirati”, rekao je Escobar.

    Escobar je rekao da izbori moraju biti “transparentniji, da više odgovaraju stvarnoj volji ljudi”.

    Escobar je rekao da je imenovanje Palmera za čelnog čovjeka na izborima u Bosni “važan znak” predanosti zemlji.

  • Gordani Tadić izmiče fotelja glavne tužiteljke

    Gordani Tadić izmiče fotelja glavne tužiteljke

    Drugostepena disciplinska komisija VSTS-a BiH donijela je odluku u postupku koji se vodi protiv Gordane Tadić, glavne tužiteljke Tužilaštva BiH, ali je ne saopštava.

    Prema svemu sudeći, Komisija je potvrdila prvostepenu odluku, kojom je razriješena dužnosti, međutim još ta informacija nije zvanično potvrđena.

    Vlado Adamović, advokat Tadićeve, rekao je danas da nije dobio drugostepenu odluku te da ne zna šta je odlučeno, ali da će se u slučaju potvrđivanja prvostepene odluke žaliti.

    “Ta odluka nije pravosnažna i imamo mogućnost žalbe, što ćemo iskoristiti u slučaju potvrđivanja prvostepene presude. Žalba se upućuje Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, koji će dati konačnu riječ”, rekao je Adamović za “Nezavisne novine”.

    I sama Tadićeva je rekla da nije obaviještena o bilo čemu te da bi voljela znati šta se dešava, ali da u svakom slučaju ima mogućnost žalbe ukoliko se potvrdi odluka Prvostepene disciplinske komisije.

    Podsjećanja radi, Prvostepena komisija razriješila je Tadićevu dužnosti glavnog tužioca 26. jula ove godine. Tada je utvrđeno da je počinila disciplinski prekršaj nemar ili nepažnja u vršenju službene dužnosti i propuštanje iz neopravdanih razloga, da postupi u skladu sa odlukama, naredbama ili zahtjevima vijeća.

    “Izriče se disciplinska mjera premještanje s mjesta glavne tužiteljke na mjesto tužiteljke Tužilaštva BiH”, navedeno je u odluci Prvostepene disciplinske komisije.

    U tužbi koju je protiv Tadićeve podnijela Kancelarija disciplinskog tužioca navedeno je da je zanemarivala obaveze i naloge VSTS-a da se predmeti Tužilaštva BiH raspoređuju u rad tužiocima putem sistema koji je automatizovan. Takođe, kako se navodi u tužbi, Tadićeva je propuštala da kao rukovodilac Tužilaštva BiH, primjenom Zakona o zaštiti tajnih podataka, osigura pokretanje postupka personalnih bezbjednosnih provjera osoblja Tužilaštva BiH koje rukuje tajnim podacima, kao i naloga VSTS-a da sve pravosudne institucije u BiH sprovedu sve obaveze i mjere Zakona o zaštiti tajnih podataka.

    Drugostepenu odluku u postupku protiv Tadićeve donijeli su Sanin Bogunić, Slavo Lakić i Mustafa Šabić. O ovoj Drugostepenoj komisiji bilo je puno govora s obzirom na to da je još ranije Adamović, kao branilac Tadićeve, tražio izuzeće dva člana i to Mahmuta Švrake i Mustafe Šabića. Na kraju su svi zahtjevi koje je Adamović naveo za izuzeće odbačeni, međutim Švraka je smijenjen zbog isteka mandata u VSTS, a na njegovo mjesto imenovan je Bogunić.

    Još ranije, Halil Lagumdžija, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, rekao je da u slučaju žalbe na drugostepenu odluku, na sjednici VSTS može se samo odlučivati o visini sankcije, a nikako o tome postoji li krivica ili ne, jer se krivica utvrđuje najkasnije na drugom stepenu.

    S obzirom na to da su i Tadićeva i Adamović ranije kritikovali disciplinsku komisiju jer su za odluku o njenoj smjeni s mjesta glavne tužiteljke Tužilaštva BiH saznali iz medija, u VSTS su juče rekli da će odluka Drugostepene komisije biti objavljena tek nakon što bude dostavljena stranama u postupku. Međutim, prema svim nezvaničnim informacijama, prvostepena odluka je potvrđena, ali će konačnu odluku o eventualnoj smjeti Tadićeve s mjesta glavne tužiteljke ipak dati Visoki sudski i tužilački savjet, koji ju je na tu funkciju i imenovao 23. januara 2019. godine. Podsjećanja radi, nijedan glavni tužilac Tužilaštva BiH nije dočekao kraj mandata i svi prethodnici Tadićeve s te pozicije su smijenjivani zbog disciplinskih prekršaja.

  • Kurti poručuje “Susret sa Vučićem ne prije 6. oktobra”

    Kurti poručuje “Susret sa Vučićem ne prije 6. oktobra”

    Premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti rekao je danas da da susreta sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem neće biti prije 6. oktobra.

    Kurti je nagovijestio da će sljedeći sastanak biti održan u Sloveniji, na Samitu EU i zemalja Zapadnog Balkana, prenosi Koha.

    On je na konferenciji za novinare rekao da se tokom razgovora sa specijalnim izaslanikom EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslavom Lajčakom nije dogovorio o narednom sastanku u okviru nastavka dijaloga.

    Kaže da sa Lajčakom nije razgovarao o pitanju otvaranja arhiva.

    – Nismo razgovarali o reciprocitetu, ali sam mu rekao da su evropski lideri od mene primili pismo o kršenjima koja Srbija čini – rekao je Kurti dodajući da su u pitanju formalni problemi.

    On smatra da “Srbija insistira na ustupcima koje je dobila od prethodnih vlada”, kada je riječ o predstavljanju tzv Kosova bez oznaka državnosti u međunarodnim dokumentima.

    Poručio je da je to za njega neprihvatljivo i optužio Srbiju da je kriva što je 5. jula izostao bilo kakav dogovor.

    Kurti kaže da reciprocitet prema Srbiji nije osveta, već “koncept izveden iz jednakosti kao vrijednosti”.

    Istakao je da želi da Srbija “ukloni barijere”, od kojih su neke, kako kaže, sporadične, a neke sistematske.

  • Novaković Bursać oštro “Ovo se zove politička bijeda u režiji i izvedbi SDS i PDP”

    Novaković Bursać oštro “Ovo se zove politička bijeda u režiji i izvedbi SDS i PDP”

    Šef Kluba poslanika SNSD u Predstavničkom domu parlamenta BiH Snježana Novaković Bursać istakla je da se “radi obnove direktorskog mandata (uhljebljenja) u instituciji čijim radom su porodice nestalih Srba potpuno nezadovoljne, krši sve – od zakona i reda do zaključaka Narodne skupštine Republike Srpske”.

    Ovo se zove politička bijeda u režiji i izvedbi SDS i PDP, objavila je Bursaćeva na Tviteru komentarišući odluku Upravnog odbora Instituta za nestala lica BiH da će novi Kolegijum direktora Instituta sačinjavati Nikola Perišić, Marko Jurišić i Mujo Hadžiomerović.

  • Ljubić uvjeren: Do kraja godine izmjene Izbornog zakona BiH

    Ljubić uvjeren: Do kraja godine izmjene Izbornog zakona BiH

    Predsjednik Glavnog savjeta Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Božo Ljubić kaže da je potpuno uvjeren u to da će do kraja godine biti usvojene izmjene Izbornog zakona BiH.

    Ljubić je, nakon sjednice Glavnog savjeta HNS-a, rekao novinarima da će izmjene Izbornog zakona omogućiti legitimno političko predstavljanje svim konstitutivnim narodima BiH i mogućnost kandidovanja na izborima svim građanima BiH.

    On pojašnjava da u vezi navedenog nema nimalo sumnji i da to temelji na mnogo elemenata, a u prvom redu je to eskalacija političke krize nakon zakona koji je nametnuo bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Incko na odlasku sa funkcije.

    “Uvjerenje koje polako sazrijeva u BiH je da će, ukoliko ne dođe do izmjena Izbornog zakona, to štetiti i BiH i svim njenim narodima. Konkretno, najveće rezerve prema izmjenama Izbornog zakona su dolazile sa strane bošnjačke strane i ja primjećujem da u bošnjačkoj politici sazrijeva uvjerenje da je zapravo važnije za BiH spašavati BiH, nego vojnika Rajana, pardon Komšića”, rekao je Ljubić.

    On napominje da u BiH kod domaćih političkih činioca, posebno, u Sarajevu sazrijeva uvjerenje da je došlo vrijeme da se pristupi promjeni Izbornog zakona koji će omogućiti legitimno predstavljanje svim konstitutivnim narodima, a koje je do sada samo Hrvatima bilo onemogućeno u izborima za člana Predsjedništva, te dijelom i u Domu naroda.

    Ljubić smatra da je u međunarodnoj zajednici, u prvom redu SAD i EU, sazrela klima do te mjere da je apsolutno došlo vrijeme da se dođe do izmjena Izbornog zakona u BiH.

  • Ikona Svetog Aleksandra Nevskog stiže u Banjaluku

    Ikona Svetog Aleksandra Nevskog stiže u Banjaluku

    Ikona Svetog Aleksandra Nevskog koja je predstavljena na Forumu ikonopisaca u Ruskom domu u Beogradu, sutra će biti predata sveštenstvu hrama u izgradnji u Banjaluci, posvećenog sjećanju na Svetog cara Nikolaja Drugog i njegovu porodicu.

    Ikonu je ikonopisala Ana Iljina, koja će sa sveštenstvom i delegacijom iz Moskve donijeti ovaj vrijedan dar.

    Tokom vikenda sveštenici Srpske i Ruske pravoslavne crkve održaće i zajedničko bogosluženje u Banjaluci.

  • Hakerski napad zabilježen na sistem za onlajn glasanje u Rusiji

    Hakerski napad zabilježen na sistem za onlajn glasanje u Rusiji

    U Rusiji danas počinju trodnevni parlamentarni i regionalni izbori.

    Ruske vlasti saopštile su danas da su zabilježile hakerski napad na sistem za onlajn glasanje.

    Prema navodima nadležnih, napadi su došli sa IP adresa u Sjedinjenim Američkim Državama, Njemačkoj i Ukrajini.

    Izbori za 450 poslanika Dume održavaju se od 17. do 19. septembra.

    RUSIJA IZBORI

  • Da li Beograd od Stanivukovića pravi lidera opozicione koalicije?

    Da li Beograd od Stanivukovića pravi lidera opozicione koalicije?

    Lista političara iz Srpske koji su prisustvovali centralnoj manifestaciji obilježavanja Dana srpskog jedinstva u Beogradu izazvala je razne kalkulacije na političkoj sceni u RS.

    Naime, svečanosti pred spomenikom Stefanu Nemanji prisustvovali su, pored predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, patrijarha Porfirija, Ivice Dačića i Ane Brnabić, lider SNSD Milorad Dodik, predsjednica Srpske Željka Cvijanović, premijer Srpske Radovan Višković, lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić, predsjednik SP Petar Đokić i gradonačelnik Draško Stanivuković.

    – Poziv za Draška Stanivukovića izgleda da je ovaj put više poruka za predsjednike PDP, SDS i DNS, jer je, po tome, Draško budući vođa opozicije – procjenjuje izvor Srpskainfo.

    Stevandić je, dodaje, standardan na ovakvim događajima. Na istom mjestu je bio i kada je spomenik Stefanu Nemanji otvaran, kada je bio prisutan i Draško Stanivuković, što se tada tumačilo kao poruka Dodiku da ga mora uvažiti.

    – Prisustvo Petra Đokića je takođe poruka, ali nejasno kome. Kako god, izgleda da Đokić takođe ima jaka “leđa” u Srbiji – navodi naš izvor.

    Zašto nije bilo predsjednika SDS, PDP i DNS, kao i ostalih iz vladajuće koalicije, ostaje nepoznanica.

    – Ono što je sigurno jeste da su svi prisutni mogli biti samo s pozivnicama, jer je u Srbiji to strogo kontrolisano i određeno. Vidjećemo gdje će navedeni biti poslije izbora 2022. godine – zaključuje izvor Srpskainfo.

  • Srpska razmišlja da sama sprovede izbore

    Srpska razmišlja da sama sprovede izbore

    Iako je do izbora u BiH ostalo malo više od godinu dana, pitanje koje se sve češće postavlja je da li će tih izbora biti s obzirom na to da je izvjesno da budžet za 2022. godinu neće biti usvojen niti će doći do izmjena Izbornog zakona BiH, bez čega, po mišljenju HDZ-a, ne postoje uslovi za organizaciju opštih izbora sljedeće godine.

    Istovremeno, u Republici Srpskoj u nezvaničnim krugovima sve više se priča da ona sama treba da sprovede izbore iduće godine i to za Narodnu skupštinu Republike Srpske i predsjednika Republike Srpske, što joj, kako neki tvrde, omogućava Izborni zakon Republike Srpske.

    “Izborni zakon BiH definiše da Centralna izborna komisija BiH organizuje i sprovodi izbore za nivo BiH, ali je kasnijim intervencijama visokih predstavnika to prošireno, međutim, tehnički Republika Srpska sama može sprovoditi izbore za svoj nivo vlast iako se postavljaju brojna pitanja. Recimo, birački spisak se povlači iz IDDEEA, koja je na nivou BiH, ali i tu se može pronaći rješenje”, rekao je za “Nezavisne novine” Aleksandar Radeta, član Republičke izborne komisije Republike Srpske.

    Dodao je da Republika Srpska ima svoj zakon, svoju komisiju i da s te strane može organizovati i sprovesti izbore za Narodnu skupštinu Republike Srpske i predsjednika Republike Srpske.

    Zanimljivo je da nakon intervencija visokog predstavnika u Izborni zakon BiH, Federacija BiH nikada nije formirala svoju izbornu komisiju, što je, prema mišljenju Radete, i očekivano, jer taj dio BiH teži centralizaciji, između ostalog i izbornog procesa.

    Posljednji koji je spomenuo mogućnost neodržavanja izbora u BiH je Dragan Čović, lider HDZ-a, koji je rekao, ukoliko ne bude izmjena Izbornog zakona BiH, da ne postoje uslovi da se organizuju izbori.

    “Mi ćemo sve dati da dobijemo izborni zakon, osiguramo legitimno predstavljanje sva tri konstitutivna naroda i provedemo sve presude Suda u Strazburu”, rekao je Čović.

    U eventualnom neodržavanju izbora mnogi, uključujući i zvaničnike sa strane, vide i kraj Bosne i Hercegovine, a nešto slično rekao je i Volfgang Petrič, bivši visoki predstavnik u BiH, koji je za austrijske medije istakao da su svi napori EU i Amerike za novi izborni zakon propali te, “ako propadnu idući izbori zbog bojkota Srba i Hrvata, to bi bio faktički kraj BiH”.

    Komentarišući Petriča, Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, rekao je da je i on kršio Dejtonski mirovni sporazum te da značajan dio ljudi u Republici Srpskoj neće prihvatiti eventualno nametanje Izbornog zakona BiH, istovremeno ponavljajući da visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit nema legitimitet te da je BiH propala onog trenutka kada je proglašen Dejtonski mirovni sporazum i da je samo pitanje kada će to biti objavljeno. Takođe, istakao je da niko ne blokira BiH, da je išao u Predsjedništvo BiH, ali da mu niko ne može govoriti kako će da glasa.

    Za razliku od druga dva naroda, Bošnjaci smatraju da ne postoje razlozi da se izbori u BiH iduće godine ne održe te da Centralna izborna komisija BiH te izbore treba da raspiše onako kako je i postojeći Izborni zakon definisao, a to je 150 dana prije izbora, odnosno u maju iduće godine.

    “Da li će neke političke partije bojkotovati izbore, nisam sigurna. Te najave bih uzela s rezervom. Da li su to razlozi i da li HDZ najavljuje bojkot izbora ukoliko se ne ispuni njihov zahtjev koji se tiče izbora člana Predsjedništva BiH, stvarno ne znam. Imamo još vremena za razgovor i da mijenjamo Izborni zakon te, ako bude prostora, i za razgovor sa HDZ-om u pogledu njihovog zahtjeva. Ali, sada najavljivati bojkot izbora je, po mom mišljenju, ultimatum. Ako nećete da uradite ovako kako mi iz HDZ-a predlažemo, mi ćemo bojkotovati izbore”, rekla je za “Nezavisne novine” Alma Čolo, član Predsjedništva SDA i predsjedavajuća Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva Parlamentarne skupštine BiH.

    Na pitanje, šta bi značio bojkot narednih opštih izbora, s obzirom na to da u FBiH još do kraja nisu implementirani oni iz 2018. godine, Čolo kaže da je BiH potpisnik Evropske konvencije o ljudskim pravima, koja je obavezuje da u redovnim intervalima održava izbore.

  • Višković zadovoljan posjetom delegacije Sankt Peterburgu “Ruski zvaničnici imaju veliki stepen razumijevanja za Srpsku”

    Višković zadovoljan posjetom delegacije Sankt Peterburgu “Ruski zvaničnici imaju veliki stepen razumijevanja za Srpsku”

    Premijer Republike Srpske Radovan Višković ocijenio je veoma uspješnom posjetu delegacije Vlade Srpske Sankt Peterburgu, ističući da su ruski zvaničnici pokazali veliki stepen razumijevanja za Republiku Srpsku.

    Višković je rekao da je poruka predstavnika ruskog “Gasproma” da ostaju pri stavu da su spremni da ulažu u Republiku Srpsku i da grade gasovod.

    – “Južni tok” ruskog gasovoda koji je izgrađen u nešto izmijenjenoj varijanti i koji je došao do Srbije ide sada prema Mađarskoj. Mi smo sada na potezu da uradimo krak koji će od Bijeljine ići prema Banjaluci, Prijedoru i Novom Gradu – rekao je Višković za RTRS.

    S obzirom da se radi o graničnoj liniji, kako kaže Višković, Savjet ministara, kada se za to steknu uslovi, treba da odredi kao kontakt tačku Bogatić, odnosno Novo Selo kod Bijeljine ili Pavlovića most gdje bi povezali Republiku Srpsku i Srbiju.

    Višković je naveo da je delegacija Vlade Republike Srpske tokom posjete Sankt Peterburgu imala razgovore i u drugoj kompaniji u vezi sa izgradnjom gasne elektrane u Zvorniku dva puta po 32 megavata.

    Premijer Srpske je najavio da će ruski partneri ovih dana doći u Zvornik kako bi na licu mjesta snimili lokaciju za izgradnju gasne elektrane i dali tehničko rješenje u vezi sa tim.

    Višković je rekao da je utečnjavanje gasa, koje bi se radilo u Zvorniku, investicija od 75 miliona KM, dok bi izgradnja gasne elektrane dva puta po 32 megavata bila investicija od 200 do 300 miliona evra, što je značajna investicija za Srpsku.

    On je istakao da bi izgradnjom gasne elektrane potrošnja gasa u Srpskoj bila povećana sa 50 na 200 miliona metara kubnih gasa na godišnjem nivou, čime bi cijena gasa za domaće korisnike bila znatno povoljnija.

    Predsjednik Vlade je naveo da je Republiku Srpsku prihvatljivo da “Gasprom” ima udio učešća u ovoj investiciji, jer bi na taj način Srpska bila obezbijeđena ruskim gasom po akcijskim cijenama.