VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Narodna skupština o Prijedlogu budžeta i programu ekonomskih reformi

    Narodna skupština o Prijedlogu budžeta i programu ekonomskih reformi

    Narodna skupština Republike Srpske razmatraće danas po hitnom postupku Prijedlog budžeta Republike Srpske za 2022. godinu, Prijedlog zakona o izvršenju budžeta Republike Srpske za iduću godinu, te prijedlog Programa ekonomskih reformi Srpske za period od 2022. do 2024. godine.

    Na posebnoj sjednici u Banjaluci po hitnom postupku biće razmatrani i prijedlozi zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, o doprinosima, o radu, o platama zaposlenih lica u javnim ustanovama u oblasti zdravstva, te o platama zaposlenih u javnim službama Republike Srpske.

    Biće razmatrani po hitnom postupku i prijedlozi zakona o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u oblasti visokog obrazovanja i studentskog standarda Republike Srpske, o platama zaposlenih u osnovnim i srednjim školama i đačkim domovima, o platama zaposlenih u oblasti kulture, o platama zaposlenih u organima uprave Srpske, te o platama zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske.

    Na dnevnom redu su i prijedlozi zakona o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u institucijama pravosuđa Republike Srpske, o izmjenama i dopuni Zakona o platama i naknadama sudija i javnih tužilaca u Republici Srpskoj, o dječjoj zaštiti, o komunalnim taksama, o poljoprivrednom zemljištu.

    Pred poslanicima će se naći i prijedlozi zakona o izmjenama Zakona o dugoročnom zaduživanju Republike Srpske za 2022. godinu, o kratkoročnom zaduživanju Srpske emisijom trezorskih zapisa za 2022. godinu, te o Prijedlogu odluke o iznosu garancija koje može izdati Republika Srpska u 2022. godini.

    Početak sjednice je zakazan za 10.00 časova.

  • Lukić: Ne isključiti mogućnost da stranci isceniraju određene akcije u BiH

    Profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Radomir Lukić rekao je da se, nažalost, ne smije isključiti mogućnost da stranci insceniraju određenu akciju u BiH, kako bi pronašli razlog da pojačaju svoje prisustvo.

    “Ipak, ne želim da vjerujem da međunarodna zajednica nije naučila neku lekciju iz svega onoga što su radili devedesetih u BiH”, rekao je Lukić za “Večernje novosti”, komentarišući izjavu evroparlamentaca Tomasa Vajca tokom posjete Sarajevu da generali iz EU mogu da dovedu u BiH 6.000 vojnika u roku od 24 časa.

    Lukić, koji je bio najmlađi član srpske delegacije na pregovorima u Dejtonu, rekao je da je međunarodna zajednica svjesna da ne može da “pobošnjači” Srbe i Hrvate, niti da ih protjera iz BiH, zato će nastaviti sve moguće pritiske na Republiku Srpsku i njen politički vrh, uključujući prijetnje sankcijama i vojnim prisustvom.

    Prema njegovim riječima, međunarodna zajednica mora biti svjesna da BiH može da postoji samo sa tri konstitutivna naroda.

    Lukić je dodao da Zapadu oči polako otvaraju Mađari, Poljaci i Česi, te da će Evropa morati da shvati da ne mogu Amerikanci nametati sistem vrijednosti evropskim zemljama i preko leđa Evrope ići u sukob sa Rusijom.

    Miloš Šolaja sa Fakulteta političkih nauka u Banjaluci rekao je da su prijetnje upućene Republici Srpskoj postale ozbiljna i sinhronizovana politika zapadnih zemalja.

    “Zvaničnici Srpske ni u jednom poruci nisu spominjali rat i konstantno pozivaju na mir. Jedina prijetnja miru u BiH je spoljni uticaj, ali i Sarajevo koje često pominje rat”, rekao je Šolaja.

  • Kovačević tvrdi da Komšić i Džaferović ponovo razmišljaju o ratu

    Kovačević tvrdi da Komšić i Džaferović ponovo razmišljaju o ratu

    Sastanak članova Predsjedništva BiH Željka Komšića i Šefika Džaferovića sa predstavnicima Udruženja generala BiH dokaz je da ponovo razmišljaju o ratu, smatra savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Radovan Kovačević.

    Tu se ne radi ni o kakvim generalima BiH, radi se o oficirima bivše takozvane Armije takozvane Republike BiH, jedne vojske koja je postojala za vrijeme rata i bila jedna od tri zaraćene strane krvavog građanskog rata – rekao je Kovačević za ATV.

    On je podsjetio da su oni koji su ih pozvali danas u Predsjedništvo BiH bili dio tih formacija.

    Kovačević je istakao da bi to trebalo da vide svi i iz međunarodne zajednice koji konstantno optužuju Republiku Srpsku, optužuju trećeg člana Predsjedništva BiH da navodno izaziva nekakve sukobe i da je Republika Srpska navodno nekakva prijetnja po mir i stabilnost.

    – Za razliku od onih koji sjede sa nekakvim, takozvanim, generalima Milorad Dodik se bavi samo time kako da poštuje Ustav BiH i kako da BiH vrati u ustavne okvira važećeg Ustava BiH, pritom naglašavajući da je mir ključna i najznačajnija vrijednost za Republiku Srpsku – rekao je Kovačević.

    On ističe da je veoma važno da se ovakvi Džaferovićevi i Komšićevi postupci najstrože kazne, jer još jednom, kako je rekao, zveckaju oružjem.

    Dva člana Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik DŽaferović sastali su se danas sa predstavnicima Udruženja generala BiH, koji su tom prilikom naveli da se u punom kapacitetu stavljaju na raspolaganje institucijama BiH, odnosno Predsjedništvu, saopšteno je iz ove institucije.

  • Čović: Dodik je ozbiljan političar koji naglašava probleme BiH

    Čović: Dodik je ozbiljan političar koji naglašava probleme BiH

    Lider HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je da predsjednik SNSD-a Milorad Dodik ne blefira, da je ozbiljan političar koji naglašava probleme BiH koje treba riješiti kroz razgovor.
    Što se tiče odluka Narodne skupštine Republike Srpske, zaključaka koji trebaju definisati neke odnose, rekao je Čović, osnova za naše djelovanje je Ustav i Dejton.

    “BiH se ne može podijeliti, pogotovo mirnim putem, a nama je u političkom mandatu, misiji, da čuvamo mir do kraja. Podjela neće biti, ali moramo tražiti rješenja za mnoga pitanja koja su otvorena”, rekao je Čović večeras za RTL.

    Čović je istakao da Dodik ne blefira, da je krajnje ozbiljan političar koji naglašava probleme BiH koje treba riješiti kroz razgovor.

    “Zaključcima smo natjerani da sjednemo zajedno i riješimo da ne bismo došli u situaciju da za šest mjeseci analiziramo na drugačiji način odnose u BiH”, dodao je Čović.

  • Specijalni izaslanik Velike Britanije danas u posjeti Bosni i Hercegovini

    Britanski specijalni izaslanik za Zapadni Balkan Stuart Peach danas će posjetiti Bosnu i Hercegovinu, gdje će se susresti sa članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Očekuje se da će razgovarati i s drugim visokopozicioniranim zvaničnicima.

    Njegova posjeta će se desiti skoro dvije sedmice nakon što ga je premijer Velike Britanije Boris Johnson imenovao za specijalnog izaslanika. Za izaslanika je izabran nedugo nakon što je ranije ove godine odstupio s pozicije predsjedavajućeg Vojnog komiteta NATO-a.
    Između ostalog, bio je i na čelu Štaba odbrane Velike Britanije i šef obavještajne vojne službe – iza sebe ima dugu vojnu karijeru.

    Premijer Johnson je poručio da će Peach u Bosni i Hercegovini nastaviti podržavati visokog predstavnika Christiana Schmidta za kojeg je naveo da ima punu podršku Velike Britanije.

    “Njegovo djelovanje će takođe podrazumijevati osnaživanje demokratskih institucija i otvorenog društva i to pomažući u borbi protiv teškog i organizovanog kriminala te drugih sigurnosnih problema. Podsticat će rješavanje pitanja ratnih zločina i nestalih osoba. Velika Britanija će se nastaviti baviti jednakošću spolova i implementacijom Inicijative za prevenciju seksualnog nasilja. Stuart će u Bosni i Hercegovini nastaviti podržavati visokog predstavnika koji ima punu podršku Velike Britanije. Zajedno s partnerima će podržavati dijalog Srbije i Kosova potpomognut od Evropske unije”, naglašeno je ranije iz Velike Britanije.

    Peachova posjeta Bosni i Hercegovini dolazi samo nekoliko dana nakon što je u Britanskom parlamentu održana rasprava o stanju u Bosni i Hercegovini.

    “Dodik u posljednjih nekoliko mjeseci vrši pritisak na Dejtonski mirovni sporazum. On ima zadatak da štiti Ustav i uvijek je negirao Ured visokog predstavnika (OHR) i Ujedinjene nacije. Prijeti da će se povući iz državnih institucija, vojske i pravosuđa, militarizira policiju. Treba ga zaustaviti u njegovoj sramnoj kampanji negiranja genocida”, ocijenila je britanska parlamentarka iz Konzervativne stranke Alicia Kearns na sjednici održanoj 2. decembra.

    Peachova posjeta je jedna u nizu posjeta stranih dužnosnika koji posreduju u rješavanju ključnih političkih problema u Bosni i Hercegovini.

  • Podnesena krivična prijava protiv Dodika: Država BiH je napadnuta, secesija je u toku

    Podnesena krivična prijava protiv Dodika: Država BiH je napadnuta, secesija je u toku

    Tužilaštvu Bosne i Hercegovine danas je podnesena zajednička krivična prijava Udruženja “Žene žrtve rata” i Instituta za istraživanje genocida Kanada protiv Milorada Dodika, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

    U zajedničkom saopćenju oni kažu kako je u ponedeljak 13. 12. 2021. godine Tužilaštvu Bosne i Hercegovine podnesena zajednička krivična prijava Udruženja “Žene žrtve rata” i Instituta za istraživanje genocida Kanada protiv Milorada Dodika, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

    “Krivična prijava je podnesena jer se Milorad Dodik nalazi na čelu antibosanske koalicije koju čine zvanični organi entiteta Republike Srpske, koji putem javnih dužnosnika SNSD-a i njihovih partnera koji su izabrani u institucije tog entiteta, aktivno provode davno i sistemski smišljen plan tihe secesije, odvajanje entiteta iz suverene vlasti države Bosne i Hercegovine. Za nas je secesija u toku. Mi smatramo da je država Bosna i Hercegovina napadnuta zbog kontinuiranog negiranja države Bosne i Hercegovine, ugrožavanja njenog teritorijalnog integriteta, nezavisnosti, suverenosti i državno-pravno-političkog subjektiviteta, radikalnog kršenja Općeg okvirnog sporazuma za mir, što je prijetnja miru i stabilnosti u Bosni i Hercegovini i podrivanje perspektive svih građana, uključujući i građane iz Republike Srpske. Kontinuirani udari na državu Bosnu i Hercegovinu od osumnjičenog su kulminirali usvojenim aktima Narodne skupštine entiteta Republike Srpske od 10. decembra 2021.”, navode oni.

    Oni kažu kako smatraju da postoji osnovana sumnja krivičnog djela iz člana zakona koji se odnosi na napad na ustavni poredak, ugrožavanje teritorijalne cjeline, podrivanje vojne ili odbrambene moći oružanoj pobuni, protivzakonitom formiranju vojnih snaga i drugo.

    “Odluke Narodne skupštine entiteta Republike Srpske, koje je izglasala politička grupacija okupljena oko Milorada Dodika, direktan su udar na Dejtonski mirovni sporazum i ustavnopravni poredak Bosne i Hercegovine. Pravosudne institucije Bosne i Hercegovine su dužne da odlučno reagiraju i hitno poduzmu korake iz svoje nadležnosti. Ne smije biti nikakvog odgađanja ili čekanja nekakvih rokova. Jer glasanjem za odluke kojima se najavljuje formiranje parainstitucija i napušta Dejtonski mirovni sporazum, Milorad Dodik i njegovi politički partneri uvode Bosnu i Hercegovinu u neizvjesnost i nestabilnost čije posljedice mogu biti nesagledive. U svom destruktivnom djelovanju ove snage moraju biti spriječene, institucionalno od pravosudnih institucija Bosne i Hercegovine”, navode dalje.

    Jos jednom napominjemo da je entitet Republika Srpska greška u unutrašnjoj strukturi Bosne i Hercegovine, koju potvrđuju brojne presude Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnog suda pravde. Pravosnažno utvrđivanje genocida je dovoljan osnov za ukidanje entiteta Republika Srpska, dodaju.

    “Vrijeme je da pravosudni organi stanu uz svoju državu – Bosnu i Hercegovinu. Vrijeme je da slobodni svijet stane uz državu Bosnu i Hercegovinu. Vrijeme je da se probosanske snage u Bosni i Hercegovini i van nje okupe na jednom strateškom cilju, odbrani države Bosne i Hercegovine”, navodi se u saopštenju.

  • Hrvatska se usprotivila uvođenju sankcija Dodiku i pozvala na dijalog

    Hrvatska se usprotivila uvođenju sankcija Dodiku i pozvala na dijalog

    Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock danas je novinarima u Briselu kazala da je Njemačka pozvala Evropsku uniju da uvede Miloradu Dodiku sankcije. Ipak nisu svi saglasni, a među onima koji su se usprotivili bio je i ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić-Radman.

    Prema saznanjima Večernjeg lista, Njemačka je i na drugim sastancima iza zatvorenih vrata u Vijeću EU bila najzagrijanija za uvođenje sankcija protiv Dodika, no među najhladnijima prema toj ideji zasad se čini Hrvatska.

    “Stav je Hrvatske da damo prostora za dijalog. Upravo zbog tog neposrednog susjedstva, jer mi smo najviše pogođeni ili bismo bili pogođeni. Kao onome tko ima više saznjanja, iskustva i više geopolitičkog interesa u smislu zadržavanja stabilnosti, sigurnosti i jednog trajnog dijaloga, nama je u interesu insistirati na dijalogu. Uvjeriti sve lidere, čimbenike, koliko je nužno BiH promatrati i doživjeti kao zemlju koja je suverena i cjelovita i da nema prostora za bilo kakav separatizam”, rekao je Grlić-Radman.

    Dodao je da je upravo s tom porukom premijer Plenković išao u BiH.

  • Njemačka pozvala EU da uvede sankcije Dodiku: Njegovi pokušaji da se odvoji su neprihvatljivi

    Njemačka pozvala EU da uvede sankcije Dodiku: Njegovi pokušaji da se odvoji su neprihvatljivi

    Njemačka Vlada pozvala je danas Evropsku uniju da uvede sankcije članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku.

    Prema navodima Rojtersa, Dodikovi pokušaji da odvoji Republiku Srpsku iz oružanih snaga BiH, pravosudnog i poreskog sistema su neprihvatljivi za Njemačku.
    “Njegovi pokušaji da se odvoji su neprihvatljivi, a to znači, takođe, da sadašnji režim sankcija treba sada iskoristiti i protiv gospodina Dodika, za šta sam se zalagala ovdje (u Briselu)”, izjavila je njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok, nakon sastanka sa kolegama u Briselu.
    Berbok je ponovila komentare njenog prethodnika, bivšeg ministra spoljnih poslova Hajka Masa, dan prije nego što su se sastali ministri EU da razgovaraju o situaciji u BiH.
    Lideri EU će detaljnije razgovarati o situaciji na Balkanu na samitu evropskog bloka sa njihovim istočnim susedima u srijedu, dodaje britanska agencija.

  • Vidjećemo koliko su donesene odluke NSRS stvarna želja

    Vidjećemo koliko su donesene odluke NSRS stvarna želja

    Hrvatski premijer Andrej Plenković govorio je na press konferenciji nakon sastanka sa predsjedavajućim Savjeta ministara BiH Zoranom Tegeltijom. On je naglasio da je Hrvatska protiv bilo kakvih separatističkih i secesionističkih tendencija.

    Komentarišući političku situaciju u BiH, Plenković je rekao da ih Hrvatska prati s velikim interesom.

    “Funkcionalnost institucija je prioritet. Savjet ministara BiH je imalo svega četiri sastanka od juna do danas. Mi u Vladi Hrvatske imamo sastanak sedmično, nekada i dva”, pojašnjava Plenković.

    Govorio je i usvajanju zaključaka na posebnoj sjednici NSRS, gdje je pokrenuto prebacivanje nadležnosti sa države na Republiku Srpsku.

    “Smatramo da, bez obzira na ove zaključke u NSRS, moramo vidjeti koliko je ovo manevar, a koliko stvarna želja. Hrvatska je protiv bilo kakvih separatističkih i secesionističkih zahtjeva”, naglasio je Plenković, piše Klix.

    On je istakao da do dogovora o izmjenama Izbornog zakona mora doći među političkim strankama u BiH.

    “Mora se dogovoriti da svi narodi imaju svoje legitimne predstavnike. Danas ću razgovarati s nekima da vidim hoće li to biti završeno u ovoj godini ili će se to sve nastaviti i u 2022. godini, koja je izborna”, kazao je Plenković.

  • Tegeltija nakon sastanka sa Plenkovićem: Dobri ekonomski i politički odnosi

    Tegeltija nakon sastanka sa Plenkovićem: Dobri ekonomski i politički odnosi

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija, na sastanku sa predsjednikom Vlade Hrvatske Andrejem Plenkovićem u Sarajevu, konstatovano je da BiH i Hrvatska imaju dobre i ekonomske i političke odnose, koji se razvijaju iz godine u godinu, uprkos svim pokušajima da se odnosi dvije zemlje predstave na drugi način.
    Plenković i Tegeltija – Foto: RTRS
    Plenković i TegeltijaFoto: RTRS

    • Razgovarano je o bilateralnim odnosima, zajedničkim uspjesima, ali i otvorenim i nekim regionalnim pitanjima – naglasio je Tegeltija.

    On je poručio da je konstatovano da su ekonomski odnosi dvije zemlje na jako visokom nivou.

    • Hrvatska spada u tri naša najznačajnija spoljnotrgovinska partnera. Ukupan odnos spoljnotrogovinska razmjene BiH sa Hrvatskom iznosi više od 10 odsto – rekao je Tegeltija.

    Tegeltija je naveo je da je veliki pad u spoljnotrgovinskoj razmjeni BiH i Hrvatske u 2020. godini već nadoknađen u 10 mjeseci ove godine.

    • Očekujemo da će do kraja godine, naša spoljnotrgovinska razmjena premašiti dvije milijarde evra – istakao je Tegeltija.