VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Trivićeva na posebnoj sjednici NSRS “Imamo zaključak da se povlačimo iz UIO, ali nigdje nema odgovora šta će biti poslije toga”

    Jelena Trivić, narodni poslanik iz PDP, upitala je na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske na osnovu čega se u ekonomskim mjerama provlači saradnja sa Međunarodnim monetarnim fondom jer su na snazi zaključci o izlasku iz UIO protiv čega se ova međunarodna finansijska organizacija usprotivila javno.

    Dalje, ekonomske mjere i prihodi u budžetu su zasnovani i na raspodjeli prihoda koje skupi UIO BiH. Istovremeno imamo zaključak da se u roku od šest mjeseci povlačimo iz UIO, ali nigdje nema odgovora šta će biti poslije toga. Ko će prikupljati prihode, koliki će biti, hoće li rasti ili će biti manji. To su sve pitanja na koje odgovore ne vidim. Ne možemo mi o budžetu i ekonomskim mjerama raspravljati kao da se ništa nije desilo u političkom kontekstu. Ili se vi ne planirate povući iz zajedničkih institucija- ocijenila je Trivićeva.

    Posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske počela je danas iz drugog pokušaja i sa zakašnjenjem.

    Sjednica, koju je otvorio potpredsjednik NSRS Denis Šulić, je tematska i na dnevnom redu je Prijedlog budžeta za narednu godinu, Program ekonomskih mjera i set zakona o rasterećenju privrede.

  • “Odlazi nam radna snaga” Radović poručuje da se plate u privredi moraju značajno povećati

    Narodni poslanik iz SDS Milan Radović ukazao je na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, da je i Fiskalni savjet Republike Srpske prepoznao da javna preduzeća doprinose nesrazmjerno sredstvima i kapitalu koji imaju.Uekonomskim mjerama se navodi uspostavljanje Centralne jedinice za nadzor nad javnim preduzećima. Meni uopšte nije jasno šta će nama to tijelo, istakao je Radović.

    On smatra da je rasterećenje oporezivanja rada blago i da se plate u privredi moraju značajno povećati jer radma snaga nezaustavljivo odlaze.

  • “Troškovi života porasli za čak 12 odsto” Vićanović poručio da imamo inflatorne udare, a da nemamo mjere

    “Troškovi života porasli za čak 12 odsto” Vićanović poručio da imamo inflatorne udare, a da nemamo mjere

    Milenko Vićanović, poslanik PDP, rekao je na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske da su troškovi života ove godine porasli za čak 12 odsto i da mu nije jasno kako u vlasti tvrde da nema značajne inflacije.

    Pa, Njemačka je priznala inflaciju od pet odsto- naveo je Vićanović i postavio pitanje da li Vlada ima namjeru da oživi robne rezerve koje su uništene.

    On smatra da u ekonomskim mjerama ne postoji plan za inflatorni udar, navodeći da valutni odbor Centralne banke BiH ne može biti jedini oslonac.

    – Imamo inflatorne udare, a nemamo mjere – istakao je Vićanović.

  • “Dajte meni da postrojim poslodavce” Vukanović tvrdi da ljudi iz Srpske bježe zbog bijede u kojoj žive

    “Dajte meni da postrojim poslodavce” Vukanović tvrdi da ljudi iz Srpske bježe zbog bijede u kojoj žive

    Narodni poslanik Nebojša Vukanović ocijenio je nedopustivim da se u Narodnoj skupštini RS raspravlja o platama u kovertama.

    Mi ovdje pričamo o platama na ruke i crkavici koju radnici treba da dobiju. Ti nazovi poslodavci vama daju pet-šest miliona za kampanju i niko ih ne dira. Dajte meni da postrojim te poslodavce, istakao je Vukanović.

    On smatra da uskoro na birou rada neće biti ni 30.000 ljudi jer “bježe ne samo zbog bijede već i zbog ludila koje je stvoreno”.

  • Stanivuković podržava vraćanje nadležnosti “Republika Srpska je neupitna, kategorički sam protiv sankcija Dodiku”

    Stanivuković podržava vraćanje nadležnosti “Republika Srpska je neupitna, kategorički sam protiv sankcija Dodiku”

    Republika Srpska je neupitna i trajna i sa njom i njenim nadležnostima niko nema pravo da se igra.

    Poručio je ovo danas gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković na godišnjicu potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i istakao da se zalaže da se Srpska dodatno osnaži i da joj se vrate oduzete nadležnosti.

    – Meni i Republici Srpskoj je važno da u svakom trenutku budemo jednoglasni i pratimo stav Srbije koja je garant poštovanja Dejtonskog sporazuma. To govori da se poštuje teritorijalni integritet BiH, ali prije svega, integritet Republike Srpske – rekao je Stanivuković za Tanjug.

    Ocijenio je da postoje namjere ne samo u BiH, već i u Evropi i svijetu da se Srpskoj oduzmu nadležnosti i dodao da mnoge već jesu za šta, ističe, odgovornost snose i političari koji su više od 20 godina vodili Republiku Srpsku i koji su, kaže, to dozvolili.

    – Krivca možemo tražiti u onima koji su nas napali, ali su krivci i oni koji su tako nešto dozvolili. Vrlo često to nije bila jednosmjerna komunikacija, imali ste one koji hoće to da uzmu, ali i neke koji su to dozvolili, koji se nisu bunili, koji su možda za to dobijali neke druge privilegije – naveo je Stanivuković.

    Ističe da se zalaže za to da se Srpska dodatno osnaži i da joj se vrate oduzete nadležnosti koje je izgubila i smatra da to treba raditi dugoročno i mirno jer, kako kaže, sve što je radikalno može da se vrati kao bumerang.

    Na pitanje kako vidi sve češće prijetnje sankcijama srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku i da li bi to toga moglo da dođe i kako bi to uticalo na građane RS, Stanivuković kaže da je kategorički protiv sankcija prema bilo kom političaru, pogotovo prema onima koji, kakvi god da su, ipak predstavljaju određeno vrijeme, narod i Republiku Srpsku.

    – Ako pogledamo kroz istoriju, koliko god se nekada radovali egzekuciji nekog našeg lidera, to nam se vraćalo kao neko prokletstvo i želim da to prokletstvo konačno izbjegnemo kao narod – kaže Stanivuković.

    Zagovora da svaki narod, kako kaže, na izborima i kroz institucije i zakone sudi određenim političarima, a ne da to čine drugi.

    – Nikada nisam bio opozicija Republici Srpskoj, mogu biti opozicija pojedinim političkim akterima, određenim idejama i namjerama za koje smatram da nisu dobre za Srpsku, ali sam uvijek čovjek svog naroda i za Republiku Srpsku – naglašava Stanivuković.

    Komentarišući odluku Skupštine RS koja je usvojila zaljučke da se zakoni i drugi propisi, kojima je izvršen prenos nadležnosti sa RS na institucije BiH, neće primjenjivati na teritoriji RS, a imajući u vidu da je opozicija, kojoj pripada i Stanivukovićeva Partija demokratskog progresa, napustila sjednicu i nije glasala, kaže da su takve odluke ozbiljna pitanja i da ne smiju biti politički trik.

    – Ne smiju biti predizborna kampanja već jedno dugoročno pitanje. To je pitanje koji mudri političari danas započinju svjesni da taj epilog ne mogu dočekati, ne zato što nisu sposobni nego zato što su to procesi koji traju – navodi Stanivuković.

    Ističe da podržava vraćanje nadležnosti Republici Srpskoj jer je, kako kaže, to snaži.

    – Mi smo kategorički protiv nametnutih zakona i oduzimanja nadležnosti RS. Treba se boriti, ali RS treba da se brani i ekonomijom i privredom i radnim mjestima. Pored ovih paralelnih borbi, moramo voditi i ove druge, potpuno izostavljene – zaključio je Stanivuković.

  • Višković o Programu ekonomskih mjera “Cilj je fiskalna stabilnost Srpske”

    Višković o Programu ekonomskih mjera “Cilj je fiskalna stabilnost Srpske”

    Program ekonomskih mjera za 2022-2024. godina sadrži 24 mjere koje imaju za cilj fiskalnu stabilnost Republike Srpske, rekao je ovo na današnjoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske predsjednik Vlade Radovan Višković.

    “Podsjećam da smo imali pad BDP prošle godine zbog posljedica pandemije, a ove godine bilježimo rast koji je procijenjen na 5,5 odsto, a naredne godine rast od šest odsto, rekao je Višković te dodao:

    “Posebna pažnja je data zahtjevima Privredne komore Republike Srpske, Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske i socijalnih partnera. Opredijelili smo se za rasterećenje oporezivanje rada i smanjenja parafiskalnih nameta. Cilj je da privredi ostane novac koji će usmjeriti u povećanje plata”, kazao je Višković.

    On je podsjetio da je plan smanjenje poreza na dohodak sa deset na osam odsto, smanjenje stope doprinosa sa 32,8 na 31 odsto, te prelazak obračuna plata sa neto na bruto.

    Višković je podsjetio da su glavni ciljevi politika Vlade Republike Srpske, za mandatni period 2018–2022. godine, dati kroz sedam prioriteta.

    Prema njegovim riječima, prioriteti su produktivnost privrede Republike Srpske sa ciljem povećanja plata, održiv zdravstveni sistem, efikasan ukupan javni sektor, obrazovni sistem i tržište rada prilagođeni potrebama privrede, zatim poboljšanje demografske pozicije Republike Srpske, istraživanje, razvoj, inovacije i digitalna ekonomija, te evropske integracije, regionalna i međunarodna saradnja.

  • Mađarski predsjednik Ader Janos stigao na sastanak s Predsjedništvom BiH

    Predsjedništvo Bosne i Hercegovine danas se sastalo s predsjednikom Mađarske Aderom Janosem.

    U zgradu Predsjedništva Bosne i Hercegovine stigla je mađarska delegacija, a predsjednika Janosa su dočekala sva tri člana Predsjedništva Željko Komšić, Šefik Džaferović i Milorad Dodik.

    Otkako traje bojkot državnih institucija, Dodik nije dolazio na neke slične sastanke sa zvaničnicima država iz Evrope i svijeta. Međutim, s obzirom na Dodikov dobar odnos s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, dolazak na sastanak je bio očekivan.

    Posjeta mađarskog predsjednika dolazi mjesec prije nego što će u Bosnu i Hercegovinu doći i premijer Viktor Orban.

  • Specijalni izaslanik Britanije Stuart Peach došao na sastanak sa članovima Predsjedništva BiH

    Predsjedništvo Bosne i Hercegovine se sastalo večeras sa specijalnim izaslanikom premijera Velike Britanije za Zapadni Balkan Stuartom Peachom.

    Na sastanak sa njim, koji je uslijedio nakon susreta sa predsjednikom Mađarske Aderom Janosem, došla su svatri člana Predsjedništva.

    U neku ruku se očekivalo i da Milorad Dodik neće prisustvovati sastanku s obzirom na to da je u Parlamentu Velike Britanije prije nekoliko dana održana rasprava o stanju u BiH. Tom prilikom je poručeno da Dodika treba spriječiti u secesionističkim namjerama i porukama kojima negira genocid.

    Inače, premijer Velike Britanije Boris Johnson je Peacha imenovao izaslanikom za Zapadni Balkan prije nepune dvije sedmice, nakon što je ranije ove godine odstupio s pozicije predsjedavajućeg Vojnog komiteta NATO-a.

    Razlog zbog kojeg je imenovan i zbog čega je danas ovdje jeste osnaživanje demokratskih institucija i borba protiv kriminala, rečeno je to ranije iz Velike Britanije.

  • Stevandić: Vojin Mijatović je statistička greška u Banjaluci

    Stevandić: Vojin Mijatović je statistička greška u Banjaluci

    “Drago mi je što se Vojin Mijatović imao priliku slikati sa ruskim ambasadorom, ja sam se sa svakim od njih bar deset puta slikao”,odgovorio je predsjednik Ujedinjene Srpske na izjavu Vojina Mijatovića da mu je neugodno kad vidi ambasaroda Rusije Igora Kalabuhova na slici sa Stevandićem.

    “Lijepo je da Vojin Mijatović ima šansu da se i on slika sa ruskim ambasadorom, ali je potpuno neukusno da on ambasadoru jedne takve zemlje govori s kim će se slikati”, rekao je Stevandić.

    Predsjednik Ujedinjene Srpske je pojasnio da ne postoji ruski ambasador sa kojim se sastao manje od deset puta, uključujući i Kalabuhova.

    “Da budem iskren, ne bih na taj način da vodim polemiku, Mijatović je u Banjaluci statistička greška, a ja imam 28,700 glasova. To je više od svih kolega iz obozicionaih stranaka, koje su sa nama u Parlamentu Bosne i Hercegovine”, rekao je Stevandić.

    Ranije jutros Vojin Mijatović sastao se sa Igorom Kalabuhovim u ambasadi Ruske Federacije u BiH, te između ostalog komentarisao i Stevandića.

    “Biću vrlo iskren, rekao sam da smatram Rusiju prijateljskom zemljom BiH i da mi je vrlo neugodno kada vidim gospodina ambasadora kada stoji sa jednim kriminalcem poput Nenada Stevandića”, saopštio je SDP-ov Vojin Mijatović nakon jutrošnjeg sastanka sa ruskim ambasadorom u BiH.

  • Misteriozna bolest ubila 89 osoba, SZO hitno poslala naučnike

    Misteriozna bolest ubila 89 osoba, SZO hitno poslala naučnike

    Svetska zdravstvena organizacija poslala je naučnike da istraže bolest koja je do sada odnela 89 života.

    U pitanju je Južni Sudan, a ministar zdravlja te zemlje naveo je da je do sada nepoznato oboljenje usmrtilo nekoliko desetina pacijenata u gradu Fangak.

    Ono što dodatno otežava situaciju jeste to što je oblast pogođena jednom od najtežih poplava u istoriji zemlje.

    Kako navode svetski mediji, uzorci preminulih su prethodno bili testirani na koleru i svi su bili negativni.

    “Odlučili smo da pošaljemo brzi tim da ode i proceni situaciju i rizik, kao i da istraži slučaj. Oni će uzeti uzorke bolesnih ljudi… Za sada je zabeleženo 89 osoba koje su preminule”, kazala je Šila Baja iz SZO za Bi-Bi-Si.

    Baja je navela da je tim došao do Fangaka helikopterom zbog velikih poplava i dovela da grupa naučnika čeka povratak nazad u prestonicu Južnog Sudana, Jubu.

    Bujice su dovele do širenja bolesti kao što su malarija, a problem je i glad kod dece, pošto je mala snabdevenost hranom.

    Tu ne prestaju muke lokalnog stanovništva, pošto im je i voda zagađena, javlja Dejli mejl.

    Usled poplava, naftna polja zagadila su vodu, a to je dovelo do izumiranja životinja.