Na protestu opozicije na Trgu Krajine, dignut je transparent na kojem piše “Od papaka crveni se bina, našu podršku samo Vukan ima”.
Zbog tog transparenta, nakon govora, Nenad Nešić, lider DNS-a sišao je sa bine i htio da se fizički obračuna sa ljudima koji drže transparent. U tome ga je spriječio Milan Radović, a nakon nekoliko trenutaka, Nebojša Vukanović uklonio je transparent.
Evropska unija trebala bi se proširiti na cijeli Zapadni Balkan do kraja decenije, prijedlog je nosilaca predsjedništva bloka što je naišlo na zaprepaštenje zemalja članica uoči samita na Brdu kod Kranja.
Ideju o ubrzanju priključenja zemalja Zapadnog Balkana, uključujući Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, iznjedrila je Slovenija uoči sastanka čelnika Evropske unije na kojem će se raspravljati o proširenju Unije koju sada čini 27 država.
Prijedlog je izazvao zaprepaštenje na sastanku ambasadora u Briselu, a neki su ga opisali kao potpuno nerealan s obzirom na privredne i političke izazove s kojima je regija suočena, piše Financial Times.
Proširenje je vrlo osjetljivo pitanje za Evropsku uniju, koja je podijeljena oko potrebe i brzine kojom se zemljama treba dopustiti priključenje. Unija je pod pritiskom da nastavi pregovore o pristupanju sa zemljama Zapadnog Balkana koje počinju razvijati bliže veze s Kinom i Rusijom.
Evropskoj uniji pridružilo se 13 država između 2004. i 2013. godini u vremenu brze ekspanzije. Nakon toga, bivši predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker obećao je da neće više primati države do 2019. godine, ali zemlje podnositeljice zahtjeva postaju sve nestrpljivije jer Brisel nastavlja s politikom odugovlačenja.
Čelnici svih zemalja članica Evrospke unije i šest zemalja Zapadnog Balkana (Albanija, BiH, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija) prisustvovat će samitu koji počinje u srijedu 5. oktobra.
Diplomati iz država članica koji žele da Brisel ubrza pregovore sa Zapadnim Balkanom, uglavnom s istoka i juga, zalažu se za “ambiciozan” jezik prilikom pristupanja, ali su priznali da bi postavljenja roka bilo politički eksplozivno.
“Treba nam deklaracija. To je od velike važnosti, ali jedan datum neće biti prihvaćen”, rekao je diplomata iz Evropske unije.
Dodatno komplicirajući stav EU prema regiji i izazov integraciji, otežava stav pet država članica (Kipar, Grčka, Rumunija, Slovačka i Španija) koje ne priznaju Kosovo, koje je 2008. godine proglasilo nezavisnost od Srbije.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen boravila je ove sedmice u posjeti zemljama Zapadnog Balkana uoči samita na Brdu kod Kranja, ponavljajući svoju podršku proširenju Unije.
Komisija, koja vodi proces ocjenjivanja napretka smatra da bi proces priključenja trebao krenuti s Albanijom i Sjevernom Makedonijom što je prije moguće. Te dvije zemlje trebale su započeti pregovore o članstvu u EU prošle godine, ali napredak ostaje blokiran nedostatkom jednoglasne podrške država članica.
Sjeverna Makedonija, jedna od zemalja koje su na putu ka članstvu, pozdravila je poticaj koji Slovenija daje za otvaranje pregovora smatrajući da je vrijeme da i Evropska unija to učini.
U javnost su isplivala nova saznanja o sumnjivim poslovima i umješanosti direktora Agencije za lijekove BiH Aleksandra Zolaka u aferu nabavke 100 respiratora vrijednih 10.530.000 KM. Kako se saznaje, respiratori su na Međunarodni aerodrom Sarajevo stigli 25. aprila prošle godine, međutim, isti se nisu mogli cariniti jer je roba dopremljena bez dozvole za uvoz koju izdaje Agencija, pa je tako Zolak da odlučio da ide mimo procedura i zakona. On je, svega dva dana kasnije (27. april), izdao dozvolu.
Nakon što je Zolak izdao dozvolu, šef carine Vehid Sadiković angažuje između 28. i 29. aprila carinike Amelu Bijedić i Admira Čoku (čiji je brat navodno inspektoru u FUP-u) koji vrše carinjenje robe. U predmetu “Respiratori” vidljivi su ovi navodi kroz potrebna dokumenta koja nisu bila predmet izuzimanja od strane Tuzilaštva BiH.
Podsjećamo, juče je u Sudu BiH nastavljeno saslušanje premijera FBiH Fadila Novalića, vlasnika “Srebrene maline” Fikreta Hodžića, suspendovanog direktora FUCZ Fahrudin Solaka, te osoba iz Agencije za lijekove BiH.
Saslušan je Mladen Čančarević koji je zaposlen kao pravnik u Agenciji, te Dragana Reljić i Strahinja Obradović.
Interventni uvoz
Prvi svjedok Mladen Čančarević, kao pravnik u Agenciji i pomoćnik direktora za pravne poslove bavio se dozvolama za interventni uvoz medicinskih sredstava te je koordinirao sa kolegama u predmetu o tome da li ispunjavaju uslove za interventni uvoz.
Za firmu “Srebrena malina” Fikreta Hodžića čuo je 23. aprila 2020. godine. Kada ga je nazvao direktor Agencije Aleksandar Zolak i rekao mu da ga je kontaktirao Miloš Stevanović, savjetnik direktora Uprave za indirektno oporezivanje koji se inetresovao za procedure za uvoz medicinskih sredstava radi uvoza respiratora za potrebe Vlade FBiH.
Medicinska oprema
Ponovo je Mladena Čančarevića kontaktirao direktor Agencije Zolak i rekao mu da ga je opet zvao Stevanović i da se hitno pristupi procesu vezano za uvoz respiratora i da oni upravo stižu.
Svjedoka je zatim, kako je ispričao pozvao Fikret Hodžić i rekao da se javlja po preporuci Stevanovića, a kojem je rekao da se mora upisati u registar veleprometnika medicinskom opremom i dao mu upustva za upis u registar, kao i upustva za interventni uvoz.
Čančarević je takođe kazao da je razgovarao s glavnom inspektorkom Agencije za lijekove Indirom Fazlagić koja mu je rekla da ju je pozvao Hasan Ganibegović, šef kabineta Fadila Novalića, da je hitan uvoz respiratora za potrebe FBiH.
Tužilac Džermin Pašić predočio je Čančareviću njegov iskaz sa saslušanja u Tužilaštvu BiH da mu je Fazlagić kazala da je imala poziv iz Vlade FBiH i da se hitno izrade rješenja za uvoz respiratora. Čančarević je kazao da je korisnik medicinskih sredstava FCUZ koji je poslao izjavu o nabavci opreme. Firma “Srebrena malina” je nakon dostavljanja dokumentacije za četiri do pet dana upisana u registar i dobila dozvolu za interventni uvoz respiratora.
Na hitnost izdavanja dozvola, kazao je Čančarević uticala je pandemija i sve ostalo pa i činjenica da Vlada FBiH stoji iza uvoza respiratora. Odgovarajući na pitanje člana vijeća, sudije Brace Stupara, Čančarević je kazao da za Agenciju nije bilo bitno za koje su djelatnosti registrovane firme, već da su upisane u sudski registar.
Čančaervić je takođe na pitanje predsjedavajuće vijeća sutkinje Džemile Begić, kazao da koliko zna u vrijeme pandemije se nije desilo da neko za četiri dana bude i upisan u registar i da mu je odmah izdata dozvola za interventni uvoz.
Dragana Reljić, farmaceutski inspektor u Agenciji za lijekove, kazala je da je u petak na stolu zatekla predmet na kojem je glavna inspektorica napisala “Hitno Vlada FBiH “, a radilo se ozahtjevu pravnog lica “Srebrena malina” za upis u registar veleprometnika medicinskom opremom.
Reljić je između ostalog izjavila da nikad nisu dobili fakturu koja im je bila bitna da se vidi datum kada su respiratori došli u skladište veleprometnika. Iz “Srebrene maline ” su ih obavijestili da je respiratore odmah preuzeo FUCZ i da zbog toga nisu izvršili prijem robe. Agencija je dobila su samo potvrdu od FUCZ-a da su preuzeli 80 komada respiratora.
Na insistiranje tužioca prilikom dodatnog ispitivanja, Reljić je pojasnila da pravno lice ne može dobiti dozvolu za interventni uvoz prije nego što bude upisano u registar.
Osim Novalića, u slučaju sporne nabavke respiratora optuženi su suspendovani direktor FUCZ Fahrudin Solak, ministar finansija FBiH Jelka Milićević i vlasnik preduzeća “Srebrena malina” Fikret Hodžić.
Novalić, Solak i Hodžić optuženi su za udruživanje radi činjenja krivičnih djela u vezi sa djelima zloupotreba položaja ili ovlaštenja, te primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem.
Njih optužnica tereti i za pranje novca, falsifikovanje ili uništenje poslovnih ili trgovačkih knjiga ili isprava, falsifikovanje službene isprave i povredu obaveze vođenja trgovačkih ili poslovnih knjiga i sastavljanja finansijskih izvještaja i njihovo falsifikovanje ili uništavanje.
Milićević je optužena za nesavjestan rad u službi
Na posljednjem ročištu održanom u srijedu, 29. septembra, član stručnog vijeća Agencije za lijekove BiH Harun Avdagić ispričao je da ga je iz Kabineta predsjednika Vlade FBiH zvao muškarac u vezi sa dobijanjem dozvole za uvoz medicinske opreme.
Avdagić je rekao da je moguće da ga je iz Kabineta premijera FBiH zvao Hasan Ganibegović, kojeg je uputio na glavnog farmaceutskog inspektora u Agenciji Indiru Fazlagić, što je ona to i potvrdila.
Prema saznanjima u vezi ove afere, premijer Fadil Novalić je radio po uputstvima direktorice KCUS-a Sebije Izetbegović i ratnog zločinca Nasera Orića.
Iako Savjet ministara još nije odlučio o zahtjevu UIO da im obezbijedi nedostajućih 63 miliona maraka za kupovinu nekretnine, Uprava je ipak od Radišića izdejstvovala produženje roka za pronalaženje tih sredstava i to do kraja ove godine.
Istekao je rok koji je vlasnik Grand trejda Mile Radišić dao Upravi za indirektno oporezivanje BiH za kupovinu njegove zgrade u Banjaluci, a za koju traži gotovo 100 miliona KM.
Iako Savjet ministara još nije odlučio o zahtjevu UIO da im obezbijedi nedostajućih 63 miliona maraka za kupovinu nekretnine, Uprava je ipak od Radišića izdejstvovala produženje roka za pronalaženje tih sredstava i to do kraja ove godine.
Uprava za indirektno oporezivanje BIH nije uspjela da do kraja septembra obezbijedi 63 miliona maraka, koliko im nedostaje za kupovinu zgrade Grand trejda u centru Banjaluke. Pošto Mile Radišić za nekretninu traži 98,5 miliona, a Uprava na svom računu ima oko 35 miliona KM, dodatna sredstva tražili su od Savjeta ministara BiH. Međutim, pošto nisu dobili taj novac, tražili su prolongiranje roka, na šta je Radišić pristao.
„Postupak donošenja odluke je u toku, te je zatražena saglasnost za produženje perioda važenja ponude do 31.12.2021. godine, na šta je ponuđač „Grand trejd” iz Banjaluke dao saglasnost – kazali su za BN u UIO BIH.
Sudeći po navedenom, UIO BiH nema namjeru da odustane od kupovine zgrade Mila Radišića, inače kuma Milorada Dodika. Očigledno je i to da računaju na sredstva iz Savjeta ministara BiH, kojim presjedava Zoran Tegeltija, kadar SNSD-a.
Iz opozicije podsjećaju da Savjet ministara ne može dati taj novac, jer je Predstavnički dom Parlamenta BiH prije nekoliko mjeseci usvojio inicijativu kojom se od Savjeta ministara BiH traži da se poništi tender za ovu nabavku. Svako kršenje te odluke je, poručuju, krivično djelo.
„Ja više ne znam gdje im staje i šta više rade sa tolikim novcima. A zakon je vrlo jasan. A propisi su vrlo decidni. Pazite, odluka parlamenta je iznad svih Savjeta ministara, iznad svih uprava, iznad svih podređenih institucija.“, kaže poslanik PDP-a u PD PS BiH Branislav Borenović.
– Narodni poslanik Nebojša Vukanović smatra da je u najtežoj poziciji direktor Uprave Miro Džakula, koji se, kako ističe, nalazi između dvije vatre – koalicije SNSD-HDZ sa jedne strane i odluke Parlamenta BIH i pritiska javnosti sa druge.
Vukanović kaže i da je nedavno glasanje srpskih predstavnika u Savjetu ministara BIH pokušaj Milorada Dodika da dobije podršku SDA za kupovinu zgrade.
„Prema mojim saznanjima Milorad Dodik je čak obećao Bakiru da će Bošnjak, iako poslije Kemala Čauševića i sadašnjeg Mira Džakule koji je predstavnik Hrvata, red je da Srbin bude direktor UIO BiH, on je spreman da preda tu ključnu finansijsku ustanovu koja godišnje prihoduje 5 milijardi maraka, da je preda Bošnjacima, samo ako kupe zgradu od 100 miliona u centru Banjaluke.“, navodi Vukanović.
Zgrada za koju Mile Radišić potražuje gotovo 100 miliona maraka, veličine je 17 hiljada kvadratnih metara. To znači da je Uprava spremna platiti 4.950 KM po kvadratu. Zanimljivo je da je ovo već treći put da Radišić pristaje na pomjeranje roka za prodaju.
U Bijeljini će danas biti održan narodni skup pod nazivom “Bijeljina mora bolje”. Skup, koji će biti održan na Gradskom trgu, počet će u 17:00 sati, najavljeno je iz Gradskog odbora SNSD-a.
Član Glavnog odbora SNSD-a Aleksandar Đurđević rekao je da Bijeljina kao grad više nema vremena za gubljenje i tapkanje u mjestu i da protestni skup ima za cilj da “razdrma” gradonačelnika Ljubišu Petrovića da konačno počne da radi svoj posao.
Gradski odbor SNSD-a u Bijeljini je u utorak, 28. septembra, pozvao Petrovića da deblokira grad ili će biti prinuđeni da pokrenu njegov opoziv.
Predsjednik tog odbora Vladimir Lazić rekao je da Petrović od početka svog mandata uporno opstruiše razvoj Semberije, zbog čega trpe građani koji su pozvani da izađu na trg u Bijeljini i pokažu svoje nezadovoljstvo.
Na Trgu Krajine u Banjaluci danas će biti održani protesti opozicije koja je ranije najavila da će sa ovog skupa poslati jasnu poruku vlasti Republike Srpske da je „dosta bahatosti i korupcije“.
Jedan od zahtijeva opozicije sa ovog protesta biće da se zaustavi gušenje medijskih sloboda i da se omogući BN TV, kao i svim ostalim televizijama, jednak status i pristup digitalnom signalu. U međuvremenu Republiku Srpsku je potreslo nekoliko afera, koje su postale dodatan „kec u rukavu“ za opoziciju za najavljene proteste.
I dok opozicija poziva građane da dođu na Trg Krajine u 17.30 časova, iz vladajuće koalicije poručuju da svako ima pravo da protestuje, ali da nema nikakvog osnova za tako nešto.
I dok vlast na najavljene proteste, naizgled gleda mirno i bez ikakve zabrinutosti, u pozadini je sasvim druga situacija.
Kako je za Srpskainfo ispričalo nekoliko izvora iz SNSD vlast se paralelno sa opozicijom, takođe, sprema na ove proteste, ali ne tako što će doći na Trg Krajine i “gađati ih jajima”, već objavom “rata” na društvenim mrežama i portalima.
Osim što će cenzurisati vijesti o protestima u medijima bliskim vlastima, SNSD je, kako nam je potvrđeno iz više izvora, pripremio internet kampanju koja podrazumijeva angažman brojnih aktivista čiji će zadatak biti da pišu negativne komentare ispod vijesti u kojima se pominju protesti.
Aktivisti ili „stranački botovi“ već su dobili instrukcije da komentarišu objave sa najmanje tri lažna profila, koja moraju da imaju ime i prezime, a ne pseudonim, kako obični građani ne bi prepoznali da je riječ o lažnim profilima.
Srpskainfo je imala priliku da se o ovome uveri i uvidom u neke od poruka koje su botovi zaduženi za sutrašnji skup dobili.
U njima se uglavnom obavještavaju aktivisti da budu spremni za akciju, te da će naknadno dobiti instrukcije koje vijesti trebaju komentarisati.
– SNSD je već napravio nekoliko grupa u kojima će biti objavljivani linkovi vijesti koje će „botovi“ potom komentarisati. Njihov zadatat je da pišu negativne komentare o tom skupu i o opoziciji, kao i da omalovažavaju navedeni skup. Osoba zadužena za koordinaciju botova dobijaće instrukcije iz vrha stranke, a potom slati linkove vijesti u grupe – naveo je naš izvor iz vrha SNSD.
Da političke stranke uz pomoć botova pokušavaju „ocrniti“ svoje političke protivnike nije nikakva novost u Srpskoj. Naime, na društvenim mrežama i informativnim portalima, već odavno traje rat komentarima osoba koji se bore da što više napadnu političke protivnike, te da pohvale „svoje partijske šefove“.
Riječ je o lažnim profilima napravljenim isključivo za pisanje komentara, čime je takozvano botovanje, koje je ranije bilo glavno oružje pojednih partija u regionu i svijetu, postalo popularno i u BiH.
Zaposleni u Agenciji za unapređenje stranih investicija u BiH, čiji je zadatak da kreira imidž o BiH kao o modernoj državi, te sigurnom partneru za ulaganje kapitala, koriste računare stare 10 godina, koji im se često kvare, a nemaju ni vozilo, pa često svojim idu na sastanke s investitorima.
Računari su, potvrđeno nam je, toliko zastarjeli da je na njima skoro nemoguće raditi, pa im serviseri često dolaze, što je slučaj i s fotokopir aparatom koji koriste, a koji se kvari bar jednom u desetak dana. U Prijedlogu programa rada za 2022. kao značajan rizik targetirali su višegodišnju nemogućnost nabavke računarske opreme, a zbog neblagovremenog usvajanja budžeta institucija BiH.
“Ta oprema je osnovni uslov za nesmetano obavljanje svakodnevnih aktivnosti, jer bi zaposleni u slučaju većeg kvara kompjuterske opreme ostali bez osnovnog sredstva za rad”, navedeno je u ovom dokumentu. Istaknuto je da je pretpostavka da će u i prvom dijelu 2022. ili dok ne prođe opasnost izazvana virusom korona, biti značajna potreba za online načinom rada. Naglasili su i da je potrebno hitno sprovesti nabavku automobila po usvajanju budžeta, a požalili su se i na manjak radnika.
“Nedostatak ljudskih resursa zbog nepopunjenosti radnih mjesta, dugotrajnih bolovanja, kao i odlazaka iz FIPA značajan je rizik koji je donekle anuliran dodatnim angažovanjem zaposlenih kao i smanjenim obimom poslovnih aktivnosti usljed pandemije”, naveli su iz FIPA.
Milica Marković, direktorica FIPA, ne krije da imaju sve ove probleme.
“Ja sam ovdje godinu dana. Prošle godine, kada sam preuzela dužnost, saznala sam da računarska oprema nije mijenjana 10 godina, tako da je u vrlo lošem stanju, o čemu govori i činjenica da često imamao razne vrste intervencija dobavljača koji nam održavaju tu opremu i koji to moraju da popravljaju”, rekla je Markovićeva za “Nezavisne novine”.
Još u prošloj godini je, dodaje, tražila namjenska sredstva za obnavljanje računarske opreme, što im je u određenoj mjeri i odobreno, ali ta sredstva nisu mogli da iskoriste.
“Mi smo tražili u ovoj godini da nam se odobre ta sredstva, ali evo još čekamo da prođe budžet kako bismo to mogli uraditi. Imamo ambiciju da do kraja godine, ako se usvoji budžet, zamijenimo bar tu kompjutersku opremu. To nam je najhitnija stavka. I to nije sve. Po sistematizaciji imamo odobrena 33 zaposlena, a ima nas 27. Nedostaje nam ljudi”, rekla je Markovićeva. Prema njenim riječima, imaju samo jedno vozilo koje je u voznom stanju, a za koje je predviđeno da vozi direktora. Zaposleni se snalaze kako znaju i umiju.
“Logistički auto nemamo, a jako nam je važno da imamo to vozilo za zaposlene koji imaju potrebe da odlaze kod stranih investitora odnosno da idu na teren. Bez tog auta jako je teško. Snalazimo se tako što ih ili na teren vozi auto koji inače vozi mene ili oni koriste svoj privatni, pa to onda regulišemo kao korištenje privatnog vozila u službene svrhe”, navela je Markovićeva.
Inače, u spomenutom prijedlogu navedeno je da će im ciljana tržišta za 2022. biti Njemačka, potom Austrija, Švajcarska, Italija, Norveška i Švedska.
“Ova tržišta će biti prioritetna za planiranje promotivnih događaja, ali će pažnja biti poklonjena i drugim zemljama poput Kine, Japana, Koreje, Rusije, Turske, Sjedinjenih Američkih Država i zemalja Bliskog istoka”, naveli su iz FIPA.
Vlada Republike Srpske, na inicijativu Tima za praćenje provođenja mjera Republičkog štaba, dobila je zahtjev da se stvore pretpostavke za proizvodnju medicinskog kiseonika u Republici Srpskoj, rekao je za RTRS Nenad Stevandić, zamjenik direktora UKC Republike Srpske.
On je emisiji Aktuelno naveo da su već napravljeni kontakti da firmama iz Republike Srbije.
– Firme iz Srbije će već u ponedjeljak ili utorak da dođu u Srpsku, riječ je o firmama koje su sposobne da brzo uvezu filtere, koji bi bili po evropskim standardima i da počnemo proizvodnju medicinskog kiseonika u Republici Srpskoj jer to je dio naše odgovornosti, da ga proizvodimu Srpskoj, da ne zavisimo ni od kakvih carinskih i drugih začkoljica ili političkih igara – istakao je Stevandić.
Poručio je da su posljednja dešavanja u vezi kiseonika nanijela nesagledive posljedice.
– Naša ogovornost je da iz ovog izvučemo pouku, da bi zaštitili naše građane, njihovo zdravlje, da počnemo vlastitu prizovodnju medicinskog kiseonika, kako bi se naši građani osjećali sigurno – naveo je Stevandić.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da će auto-puta od Banjaluke do Prijedora biti izgrađen, da je trasa korigovana koliko je to bilo moguće i da će biti ljudi koji će morati da sa te trase sklone imanja, ali će za to dobiti adekvatno obeštećeni.
“Nešto smo korigovali u dijelu u kojem je to moguće, neće biti i ne smije biti zastoja. Auto-put je najveće dostignuće koje možemo da uradimo za ovaj kraj i mi ćemo to učiniti”, rekao je Dodik novinarima u Omarskoj nakon sastanka s mještanima.
On je naveo da će to biti na zadovoljstvo svih ljudi i da je mnogo onih koji sve ovo prihvataju.
Oni čija će se imanja naći na trasi novog auto-puta, Dodik je rekao da će biti adekvatno obeštećeni, niko od njih neće biti ni bijeda ni sirotinja, naknade će biti takve da će oni koji su na srcu auto-puta moći da obezbijede novi život na kvalitetniji način.
“Dionica gdje je bila predviđena petlja biće korigovana u dijelu u kojem je to moguće, jer ako pravimo neke nove trase morali bismo da idemo u proceduru koja traje dvije godine, a mi za dvije godine namjeravamo krenuti u izgradnju i završetak u naredne tri i po godine”, objasnio je Dodik.
Ljude je zamolio za strpljenje i poručio da niko neće biti ostavljen, da Republika Srpska stoji iza njihove imovine i da ne treba da se plaše, iako ima raznih mešetara koji svašta pričaju.
“Dakle, bez obzira na to da li neko na trasi ima građevinsku dozvolu ili ne, njihov objekat biće adekvatno tretiran kao da ima građevinsku dozvolu. Neće niko nikoga istjerati iz kuće dok se ne obezbijedi kroz ugovaranje naknada. Nažalost, ja znam šta je zavičaj, šta je kuća, šta je imanje, ali mislim da će ovaj kraj doživjeti blagodeti kao i mnogi drugi, kao Prnjavor”, istakao je Dodik.
On je podsjetio na vrijeme kada je građen auto-put prema Doboju, a ljudi zabranjivali kamionima da prolaze preko njihovih njiva da dolaze do gradilišta.
“Niko nikoga ničim neće ugroziti. Dok se ne dobije adekvatna naknada koja ljudima omogućava da na nekoj drugoj lokaciji ili onako kako oni hoće obezbijede novi život na kvalitetan način, nećemo se mrdati odavde, znači niko neće biti oštećen”, zaključio je Dodik.
Gradonačelnik Prijedora Dalibor Pavlović rekao je da je jedan broj mještana tražio da se trasa izmjesti, da su bili dva puta razgovori u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, ali da se nije uspjelo naći adekvatno rješenje koje bi sve zadovoljilo.
On je naveo da su građani željeli da razgovaraju sa Dodikom koji je danas našao vremena da dođe u Omarsku i razgovara sa mještanima.
“Vidjećemo šta o svemu tome kaže struka, da li uopšte postoji mogućnost izmještanja te trase ili ne”, rekao je Pavlović.
Predsjednik Savjeta mjesne zajednice Omarska Željko Romanić rekao je da ima malih pomjeranja koja ugrožavaju stanovništvo i da se očekuje da se udovolji mještanima tamo gdje je to i moguće.
“Rečeno je da će biti obeštećeni skoro i duplo više nego što njihova imanja vrijede, a biće i dalje dogovora i sitnih pomjeranja”, rekao je Romanić.
Mještanin Potkozarja Milorad Vrhovac kaže da auto-put ide preko njegovog imanja, preko dvije kuće i tri pomoćna objekta, kaže da nije protiv auto-puta, ali da želi da zaštiti svoje imanje jer je mnogo oštećen. Njegov prijedlog je da mu se kuća zaobiđe.
Savo Dukić, mještanin Gornje Omarske, priča da auto-put ide pored njegove kuće i da je posljednja ograda auto-puta četiri metra udaljena od kuće, ali da ona nije predviđena za rušenje niti je ugrožena.
“Svi objekti koji se ruše su zabilježeni, a svi koji su ugroženi nisu obilježeni kao takvi. Takvih objekata od Verića do Lamovite ima 31 za rušenje i 27 ugroženih, plus sad kad je urađena parcelacija dodato je još pet objekata u Gornjoj Omarskoj”, rekao je Dukić.
Sastanku o trasi auto-puta Prijedor-Banjaluka prisustvovali su ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenka Golić, ministar saobraćaja i veza Nedeljko Ćorić, direktor “Autoputeva Republike Srpske” Dušan Topić, predstavnici Gradske uprave Prijedor i Gradskog odbora SNSD-a Prijedor.
Direktor Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) Republike Srpske Vlado Đajić izjavio je da je Srpska postala talac Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, a da je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković pokazao da ima neprijateljski stav prema sopstvenom narod.
Đajić je istakao da postoji problem sa nabavkom kiseonika i da ono što je uradio Stanivuković “može dovesti do žrtava”. – Napravio je (Stanivuković) predstavu, strah i paniku među građanima. Ovo je udar na Klinički centar, to je smišljeno. Udara preko Kliničkog centra na Srpsku i Banjaluku – rekao je Đajić za RTRS.
On je dodao da su zdravstveni radnici veoma zabrinuti i ogorčeni na Stanivukovića koji je pokazao “bolesne ambicije”.
– Situacija je složena. Nije lako pronaći kiseonik na svjetskom tržištu, ni cisterne, ni boce, ni tankove. Danas smo dogovorili još jednu cisternu sa kompanijom Meser, koja nas je obavijestila da njihove količine ne mogu zadovoljiti ni pola potreba Srpske. Imamo problem sa nabavkom. Da li ćemo morati ovo da dižemo na viši nivo, da tražimo pomoć od Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) – vidjećemo – rekao je Đajić.
Đajić je rekao i da gradonačelnik Banjaluke uopšte ne radi svoj posao, nego traži spektakle, kao i da je prvo htio “zavrnuti” kiseonik pacijentima UKC, a poslije toga ih “ostaviti bez hrane”.
Đajić je naglasio da nikada nije bilo trovanja pacijenata hranom.