Osnivanje i prva godina rada agencije za lijekove i medicinska sredstva Republike Srpske koštaće republički budžet 2,3 miliona maraka.
Nakon afere “Kiseonik”, koja više od mjesec dana trese Republiku Srpsku, sazvana je i posebna sjednica Narodne skupštine RS na kojoj je diskutovano o problemima u vezi sa isporukom kiseonika javnim zdravstvenim ustanovama u Srpskoj.
NSRS je po hitnom postupku usvojila Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima RS, te Informaciju o problemima isporuke kiseonika odgovarajućeg kvaliteta i koncentracije zdravstvenim ustanovama u Srpskoj za vrijeme vanredne situacije izazvane virusom korona.
Vlada RS je predložila osnivanje pomenute institucije kako bi riješili problem bolnica sa snabdijevanjem kiseonika, a izračunali su i da će agencija godišnje zarađivati 3,5 miliona maraka.
Ova agencija ujedno znači i vraćanje nadležnosti na nivo RS i obavljaće posao koji sada radi Agencija za lijekove BiH.
Pojedini poslanici ocijenili su da zakon nije ustavan, da krši Dejtonski sporazum i da će rezultovati međunarodnim sankcijama.
Premijer Radovan Višković odgovorio je da je spreman da trpi takvu vrstu sankcije i da ovaj potez nije želja Vlade RS, već iznuđena odluka.
– Kada institucija koja je napravila ovu zavrzlamu, i mogla bi da je riješi, to ne želi, onda smo prinuđeni da omogućimo menadžmentu zdravstvenih ustanova da nabave kiseonik za pacijente čistoće 99,5 odsto – rekao je Višković tokom rasprave.
Poslanici opozicije upozorili su da vlast pokušava zataškati nezakonitu isporuku kiseonika i činjenicu da pacijentima nije davan medicinski, već tehnički kiseonik.
Informacija o problemima isporuke kiseonika zdravstvenim ustanovama u Srpskoj je sramna i ne govori ništa, poručila je poslanica PDP Jelena Trivić.
– Naime, jasno je navedeno da je u zdravstvenim ustanovama korišten tehnički, a ne medicinski kiseonik – istakla je Trivićeva.
Ona je naglasila da je ključno pitanje ko i od kada zna da se tehnički kiseonik u zdravstvenim ustanovama u RS koristio u medicinske svrhe.
– To nije dozvoljeno, jer tehnički i medicinski kiseonik nisu isto. Razlika je u dopremanju, skladištenju i slično. Nema potrebe govoriti o kvalitetu, odnosno čistoći kiseonika, dovoljno je da je on medicinski – rekla je Trivićeva.
Prema njenim riječima, problem datira od ranije, a u javnosti se pojavio 22. septembra.
Podsjetimo, tada je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković javno rekao da je preduzeće „TGT Tehnogas“ Laktaši bez dozvole distribuisalo kiseonik zdravstvenim ustanovama, te da UKC RS za liječenje pacijenata koristi tehnički, umjesto medicinskog kiseonika.
Nakon toga, Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH je 27. septembra „TNT Tehnogasu“ zabranila proizvodnju i promet kiseonika, uz objašnjenje da firma nema dozvolu za ove djelatnosti.
Poslije toga je, kako je rekao direktor UKC RS Vlado Đajić, nastupio težak period za bolnice, koje su se suočile s problemom nabavke kiseonika.
– Svima je jasno da je kiseonik koji koriste zdravstvene ustanove u Srpskoj ispravan i da je liječenje njime pomoglo mnogim pacijentima. Imali smo dnevno stotine pacijenata na kiseoniku i, pitam se, šta bi se desilo s njima da je kiseonik bio neispravan?! Direktor ALMBiH trebalo je da dozvoli korištenje kiseonika koji smo i ranije upotrebljavali, a da se da rok za rješavanje administrativnih problema. Pitam vas, da li je bitnija neka formalnost, od života pacijenata – rekao je Đajić.
Smatra da je afera “Kiseonik” orkestrirani napad na zdravstveni sistem Srpske, onih kojima životi ljudi nisu bitni.
– Ovo je zaista težak period za zdravstvene radnike, kojima nije do igre, jer spasavaju živote. A doživjeli smo horor u bolesničkim sobama, nakon obustave isporuke kiseonika. Bili smo u poziciji da nabavljamo cisternu po cisternu, a u par navrata dospjeli smo u situaciju da trošimo posljednje kapi kiseonika. Bili smo na pragu da pacijentima budu ugroženi životi. Izdržali smo do sada, izdržaćemo i dalje – poručio je Đajić.
Povodom aktuelne situacije oglasili su se i iz Transparensi Internešenela u BiH, sa upozorenjem da Vlada Republike Srpske nije dala opravdane razloge za hitno usvajanje Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima u RS.
– Novi zakon bi se počeo primjenjivati tek šest mjeseci od objavljivanja, dok bi se ostavio rok od 60 dana od dana stupanja na snagu zakona za izbor rukovodstva nove Agencije. Vrijeme koje je potrebno da se uspostavi novi regulatorni okvir u oblasti prometa lijekovima i medicinskim sredstvima nikako ne opravdava hitnost u zaštiti zdravlja stanovništva, a koju Vlada navodi kao glavni razlog donošenja novog zakona – poručili su iz TI BiH.
