VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • “Dobar pomak što se Šmit neće obraćati u SB UN, ali ne treba likovati”

    “Dobar pomak što se Šmit neće obraćati u SB UN, ali ne treba likovati”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik smatra važnim to što se Kristijan Šmit neće obraćati u Savjetu bezbjednosti UN i da u tome može da se vidi dobar pomak.

    Dodik je upozorio da u BiH i dalje ostaje teška situacija, kao i da postoje i oni koji minimiziraju opasnosti ili pripisuju da je to nečiji hir.

    “Održavanje ili neodržavanje sjednice Savjeta bezbjednosti je činjenica i kako onda može biti moj hir”, rekao je Dodik.

    Ponovio je da Šmita nije imenovao Savjet bezbjednosti, koji sada neće da primi ni njegov izvještaj, niti da on govori.

    Dodik je istakao da “Šmita nema, da ne postoji”, ali da ne može da razumije “mozgove” koji ovdje, u Republici Srpskoj, Srbiji, na nekim drugim mjestima smatraju da on postoji.

    “To je isto kao kad bih ja sada otišao za Njujork, došao i rekao ‘evo ja bih nešto govorio na Savjetu bezbjednosti'”, rekao je Dodik i dodao da je taj izvještaj napisalo nekoliko ljudi ostrašćenih protiv Republike Srpske i Milorada Dodika.

    Prema njegovim riječima, onoliko puta pominjanje u negativnom konktekstu za svakog je neozbiljno, jer bi za ozbiljnu priču bile dovoljne dvije konstatacije.

    “Pokušati da na onaj način napišete izvještaj Savjetu bezbjednosti apsolutno je dokaz da je to čaršijska, sećijska, sarajevska priča koja služi za njihovo uveseljavanje. Tu nema ničega ozbiljnog. To nije izvještaj, to je samo pokušaj tog izvještaja”, rekao je Dodik.

    Ne zna, kaže, kako će se to na kraju završiti, ali je podsjetio na ranije iznesene stavove da ne vidi problem u tome da se produži mandat Euforu, odnosno sa ostane misija Altea.

    Izrazio je žaljenje što kod nas nema analitičkog kapaciteta da se može na pravi način reagovati na tvrdnje iz Sarajeva da je sve to razgradnja Bosne što, kako je istakao, nije tačno.

    “Tačno je da mi čitamo ustav i vidimo šta nam pripada i mi ćemo to nama i uzeti. Ono što pripada BiH neće niko uzeti, ali to u izvještaju niko ne pominje. Nigdje se ne pominje da tamo ima devet ovlaštenja koja ima BiH i neće ih dirati u Republici Srpskoj, da BiH predviđena Dejtonom nigdje nije sporna, ali jeste sve drugo”, naglasio je Dodik.

    Dodik je rekao i da je izvještaj Republike Srpske upućen Savjetu bezbjednosti UN pun odgovornosti, pa i za BiH, jer nigdje ne nastoji da ukine BiH.

  • Komandant EUFOR-a: Sigurnosna situacija u BiH je stabilna, nećemo slati trupe u Brčko

    Komandant EUFOR-a: Sigurnosna situacija u BiH je stabilna, nećemo slati trupe u Brčko

    Zapovjednik vojne misije EUFOR-a u BiH general Alexander Platzer ne vidi”načelno nikakvu klasičnu vojnu prijetnju u našoj zemlji uprkos najavama Milorada Dodika o otcjepljenju Republike Srpske.

    “Opća sigurnosna situacija u zemlji je stabilna”, rekao je Platzer u intervjuu za austrijski Der Standard.

    On odbacuje mogućnost slanja trupa u Brčko, mjesto koje dijeli Republiku Srpsku na dva dijela. Takav potez sugerirali su neki analitičari kako bi Dodika odvratili od daljnjih radnji.

    “Stalno me pitaju o prelasku trupa u Brčko i do danas nisam sasvim shvatio odakle je došao taj zahtjev. Mi smo tamo i trenutno ne vidimo potrebu za dodatnim prisustvom trupa. Mislim da bi bilo više eskalacije nego deeskalacije ako se trupe pošalju u Brčko”, navodi Platzer.

    Ističe da je temeljna zadaća EUFOR-a podrška lokalnim snagama u održavanju sigurnog i stabilnog okruženja. Uz 600 operativnih djelatnika, u oblasti snabdijevanja trenutno ima dodatnih vojnika. Osim toga, EUFOR ima dovoljno rezervnih snaga koje se po potrebi mogu angažirati u bilo kojem trenutku.

    Platzer naglašava da se međunarodna zajednica izjasnila protiv okupacijskog scenarija prepustivši odgovornost države vlastima.

    “Ne vidim potrebu da se to mijenja”, rekao je on.

    Rezervne snage bi mogle doći ih drugih zemalja Balkana, ali bi se mogao koristiti i KFOR s Kosova. Osim toga, još uvijek postoji strateška rezerva u potpunosti izvana. Po potrebi se može pozvati još 1.000 vojnika, a to se može i povećati.

    “Pripremamo se za određene scenarije. Na godišnju vježbu ove godine kao rezervni sastav došlo je oko 700 vojnika. To je bila planirana vježba koja nam je pokazala da su EU i međunarodna zajednica sposobni djelovati”, istaknuo je Platzer.

    Razmišlja se i o proširenju lokalnih posmatračkih stanica EUFOR-a po cijeloj zemlji, takozvanih LOT kuća, “kako bi se što dublje sagledalo šta se događa”. Ponude za to dolaze iz zemalja koje već daju vojsku. U principu, ako zapovjednik EUFOR-a vidi da je ugroženo sigurno i stabilno okruženje, može samoinicijativno aktivno reagirati, za to mu ne treba dopuštenje Brisela.

    “Osim toga, u svakom trenutku možemo vršiti i nenajavljene inspekcije na području cjelokupnog sektora naoružanja”, rekao je Platzer.

    Vezano za aktuelnu raspravu o proširenju misije EUFOR-a u Vijeću sigurnosti UN-a, Platzer ističe da su mandat EUFOR-a i njegove zadaće “potpuno odvojeni od civilnih zadataka visokog predstavnika”. Rusija želi ukloniti sve reference na visokog predstavnika (OHR) iz nove rezolucije EUFOR-a.

    “S vojnog stajališta, ne bi bilo nikakve razlike da se iz teksta mandata EUFOR-a izbrišu reference na OHR kako bismo produžili našu misiju. Da li bi to naštetilo Dejtonskom sporazumu, drugo je pitanje. Ne mogu to procijeniti”, kaže Platzer.

    Platzer ne vidi nikakav problem u vezi s dugim puškama u RS-u.

    “Vrsta opreme koju koristi policija u Republici Srpskoj odgovara međunarodnim standardima. I u Austriji imamo duge puške”, naveo je.

  • Bolnicama u RS odobreno 3.468.661 KM za izmirenje duga za kiseonik

    Bolnicama u RS odobreno 3.468.661 KM za izmirenje duga za kiseonik

    Upravni odbor Kompenzacionog fonda Republike Srpske danas je na 10. telefonskoj sjednici donio Zaključak o izmirenju dugovanja bolnica za utrošeni kiseonik u periodu od 01. januara 2021. do 30. septembra 2021. godine, saopšteno je iz Vlade RS.

    Na sjednici je odobrena isplata novčanih sredstava u ukupnom iznosu od 3.468.661,42 KM za neplaćene fakture iz navedenog perioda po osnovu troškova za potrošnju kiseonika.

    “Isplata se dobrava za UKC Republike Srpske, Univerzitetsku bolnicu Foča, bolnicu Gradiška, bolnicu Zvornik, Trebinje, ‘Srbija’ Istočno Sarajevo, ‘Sveti vračevi’ Bijeljina, ‘Dr Mladen Stojanović” Prijedor, bolnicu Nevesinje i ”Sveti apostol Luka’ Doboj”, zaključuje se u saopštenju.

  • “Ne donosi poboljšanje odnosa u BIH”: Kovačević smatra da je Šmit dodatni faktor razdora

    “Ne donosi poboljšanje odnosa u BIH”: Kovačević smatra da je Šmit dodatni faktor razdora

    Kristijan Šmit će, nakon svog jednostranog izvještaja o situaciji u BiH u kojem za sve krivi Republiku Srpsku i srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, biti isključivo dodatni faktor razdora, rekao je portparol SNSD-a Radovan Kovačević.

    Kovačević je rekao da je očigledno da Šmit, bez obzira na to kako se predstavljao, nije političar koji može doprinijeti poboljšanju odnosa u BiH.

    On je za Večernje novosti izjavio da Šmit u izvještaju za sjednicu Savjeta bezbjednosti UN nije napisao apsolutno ništa, kao što nije pisao ni Valentin Incko, bivši visoki predstavnik.

    “Ovakvu vrstu izvještaja pišu najradikalnije struje unutar bošnjačke političke struje. Svako ko se razumije u politiku u BiH to vidi u izvještaju”, naveo je Kovačević.

    On je rekao da je evidentno da je Šmitov izvještaj najradikalniji ikada napisan u OHR-u, i najjednostraniji.

    “Ovaj nazovidokument favorizuje bošnjačke političke predstavnike, a okrivljuje Dodika i predstavnike Republike Srpske za sve probleme u BiH”, napomenuo je Kovačević.

    Mediji prenose da je u Savjetu bezbjednosti usaglašena rezolucija prema kojoj institucija visokog predstavnika neće biti pomenuta u konačnoj verziji kojom se produžava mandat Eufora u BiH, kao i da se Šmit neće obraćati na sjednici.

  • Lideri PDP-a doživjeli debakl u Prijedoru: Opštinski odbor podržao saradnju sa SNSD-om

    Lideri PDP-a doživjeli debakl u Prijedoru: Opštinski odbor podržao saradnju sa SNSD-om

    PDP u Prijedoru ostaje u neformalnoj koaliciji sa SNSD-om, a lideri ove stranke koji su to pokušali da promjene doživjeli su pravi debakl u gradu na Sani, saznaje ATV.

    Kako saznajemo od izvora iz PDP-a, sinoć su u Prijedor na sjednicu Opštinskog odbora došli prvaci ove partije, Branislav Borenović, Draško Stanivuković, Jelena Trivić, Mira Pekić, Perica Bundalo i Milanko Mihajlica te pokušali da ubijede Opštiniski odbor da podrži kandidata DNS-a za gradonačelnika Prijedora.

    Kako nam je rečeno, nakon što su svi “ispričali svoju priču”, članovi odbora su se oštro usprotivili tome, te poručili da ostaju za saradnju sa SNSD-om, te da neće koaliciju sa DNS-om.

    Naš izvor otkriva da kada je predsjednik PDP-a vidio “raspoloženje” za njegove ideje, brzo je odustao od plana, te poručio da je to samo “informacija”, te da se ne mora glasati.

    Izvor ATV-a kaže da je Draško Stanivuković ranije napustio sastanak, a 45 od 47 članova odbora podržalo nastavak saradnje sa SNSD-om.

    “Borenović ne smije ići protiv njih, a ne može ih izbaciti, jer je su složni, pa bi morao da izbaci kompletan odbor”, kaže naš izvor.

  • Džaferović: Najvažnije je da se mandat EUFOR-a produžava, a OHR ostaje i to sa Bonskim ovlastima

    Džaferović: Najvažnije je da se mandat EUFOR-a produžava, a OHR ostaje i to sa Bonskim ovlastima

    Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović koji boravi na ekonomskom forumu u Azerbejdžanu prokomentarisao je i jučerašnje događaje u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija poručivši da je se dešava ono što je već bilo poznato.

    Podsjetimo, u Vijeću sigurnosti je usaglašen tekst rezolucije o produženju mandata EUFOR-a, s tim da će se iz rezolucije izbaciti rečenice gdje se spominje OHR s obzirom da Rusija i Kina ne priznaju Christiana Schmidta kao visokog predstavnika.

    “Nema tu ništa novo. Koliko ja vidim u ovom trenutku, kada je u pitanju usaglašenost stavova vezano za rezoluciju Vijeća sigurnosti, bit će produžen mandat vojnim snagama EUFOR-a u BiH i to je glavna stvar. OHR ostaje u svom kapacitetu, ostaje sa Bonskim ovlaštenjima, sa svim onim mehanizmima koji su propisani odgovarajućim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a. Ono što je novina kod usvajanja ove rezolucije, ako bude usvojena kako danas stvari stoje da neće u rezoluciji biti pomenut OHR kao što je to bilo svih dosadašnjih godina kada se produžavao mandat EUFOR-a. Ovo što se događa u Vijeću sigurnosti je ustvari ono što mi proživljavamo u BiH proteklih 10–15 godina jer mi nismo imali proteklih desetak godina nikakvih ozbiljnijih intervencija visokog predstavnika osim one kada je u pitanju zakon o zabrani negiranja genocida”, istakao je Džaferović.

    On tvrdi da ono što je za nas najvažnije je da se pokrenu mehanizmi unutar zemlje i unutar međunarodne zajednice kako bi se u samoj BiH i njenom sistemu izgradili mehanizmi kojima će biti moguće otklanjati blokade, sprečavati bojkote i kojima će se moći omogućiti da institucije BiH nesmetano, neovisno od bilo koga normalno funkcionišu.

    “To je posao koji nas čeka unutar BiH. Mislim da je sada vrijeme kada vrlo ozbiljno treba da promišljamo o izgradnji vlastitih mehanizama i uz pomoć međunarodne zajednice unutar same BiH. Kada će se to desiti ne znam, OHR postoji u BiH, postojat će i u budućnosti, ali je očigledno da i ova rezolucija Vijeća sigurnosti oslikava ono stanje djelotvornosti OHR-a kakvo je bilo proteklih desetak godina. Za mene, a i po međunarodnim dokumentima, OHR je potpuno legalan, legitiman i tu nema dileme, ima mogućnosti da koristi Bonska ovlaštenja, ali znate da određene članice, pogotovo neke od stranih članica Vijeća sigurnosti UN-a osporavaju OHR. Nisu u pravu, ali stvari stoje tako“, istakao je Džaferović.

    Na pitanje kako bi Rusija mogla prokomentarisati pomoć Azerbejdžana u snabdjevanju plinom, Džaferović je kazao kako smatra da je u interesu cijelog svijeta da postoji saradnja u okviru ukupne međunarodne zajednice.

    “Korist od Azerbejdžanskog plina imat će prije svega BiH, ja sam dužan da vodim računa o interesima BiH i mislim da to ne bi trebalo da bude smetnja ikome na svijetu. Mi u BiH koristimo i ruski plin, tu nema ništa nepoznato. Mislim da bi bilo značajno i da niko ne bi trebao da ima ništa protiv konkurencije”, kazao je.

    Osvrnuo se Džaferović i na trenutnu situaciju u BiH, gdje su građani u strahu da bi moglo doći do sukoba, te kazao kako su vlasti iz entiteta Republika Srpska “bespotrebno pokrenule tu kampanju unutar BiH”.

    “To se mora zaustaviti i ja sam uvjeren da nećemo doći u situaciju da stvari eskaliraju i da idemo u stanje sigurnosne prijetnje u BiH“, poručio je, te dodao i kako su SAD veliki prijatelji BiH i kako nema dileme da nastoji pomoći našoj zemlji da izađe iz krize.

    Džaferović će biti i jedan od govornika Foruma koji se ove sedmice održava u Bakuu, u Azerbejdžanu, a kojem je tema Svijet poslije pandemije, te je kazao kako je jedno sigurno, a to je da svijet nakon pandemije sigurno neće biti isti.

    “Neke krizne situacije su se dešavale i prije pandemije, pandemija samo ubrzala, ono što je najvažnije i što smo mogli naučiti je da niko sam ne može odnijeti pobjedu ni nad jednim izazovom pred kojim se svijet suočava. I prije pandemije smo imali krizu, svijet mora zajedno raditi i zajedno se boriti protiv izazova. Pandemija ne poznaje ni entitete ni narode ni države, ona pogađa cijeli svijet. Pitanje je hoćemo li svi otići u propast ili ćemo svi zajedno raditi da nam bude bolje. Trebamo prestati da sami sebi kopamo grob, početi da radimo zajedno i da koristimo nauku i naučna saznanja”, zaključio je Džaferović.

  • Vogel: Zapad spreman da popusti pred Rusijom

    Vogel: Zapad spreman da popusti pred Rusijom

    Politički analitičar Tobi Vogel objavio je da su SAD, Velika Britanija i Francuska, zbog nepažnje ili ravnodušnosti, spremne da popuste pred Rusijom i “da danas ili sutra odobre rezoluciju Savjeta bezbjednosti UN za obnovu mandata EUFOR-a.

    On je na Twitteru napisao i da će “minimalno referirasanje na OHR ili njegovo nespominjanje u rezoluciji poslati signal da Zapad više ne podržava OHR”.

    “Sposobnost EU da puca sama u sebe na polju spoljne politike nikad nije prestala da me zapanjuje”, napisao je Vogel, koji je i istraživač briselskog Centra za studije evropske politike.

    On smatra da su “ucjene Rusije mogle biti spriječene da su upućena pojačanja EUFOR-u”.

    Vogel je upozorio i prije usvajanja teksta rezolucije da vojna misija Evropske unije već 10 godina ima premalo vojnika.

    “Povećanjem broja vojnika, kako je to insistirala nevladina organizacija Savjet za demokratizaciju politike, EU i Zapad u cjelini, ne bi bili u ovako teškoj situaciji. Ali, članice EU odlučile su da to ne učine. Ovo je na njima”, napisao je Vogel.

  • “Solomonsko rješenje – ali Rusi dobili sve što žele” Politički analitičar Erol Avdović o tekstu rezolucije UN o BiH

    “Solomonsko rješenje – ali Rusi dobili sve što žele” Politički analitičar Erol Avdović o tekstu rezolucije UN o BiH

    Politički analitičar iz Amerike Erol Avdović oglasio se na Fejsbuku nakon što je usaglašen tekst rezolucije o produžavanju mandata EUFOR u BiH u čijoj konačnoj verziji OHR nije spomenut, što znači da se Kristijan Šmit neće obratiti pred Savjetom bezbjednosti UN.

    Avdović je objavio status koji počinje riječima: “Solomonsko rješenje ali Rusi dobili sve što žele”, prenosi RTRS.

    Avdovićev status prenosimo u cjelosti.

    – Pregovori iza zatvorenih vrata Savjeta bezbjednosti UN su završeni. Rusi su dobili što su htjeli. Moskva je praktično ultimatumom zahtijevala da se visoki predstavnik ne obrati UN, u zamjenu da se rezolucija o produženju EUFOR usvoji bez njihovog veta.

    Dobitnici i gubitnici – može li se bez Šmita.

    Tako ćemo imati novi tekst rezolucije, koji je zapravo usaglašavan već dugo, a ne samo posljednjih dana – da se OHR i visoki predstavnik nigdje ne spomenu u rezoluciji o EUFOR-u. Na kraju su izgleda i Amerikanci pristali na to iako je izgledalo da su se potrudili i da je njihova crvena linija bila – upravo zahtjev za obraćanjem Šmita. Odlučili su se za solomonsko rješenje i izgleda da su svi sada mirni, ako već svi nisu zadovoljni, jer EUFOR ide dalje.

    Rusima i dalje odgovara oko 700 vojnika u sastavu EUFOR, što je bolje nego slanje robusnijih NATO snaga. Zapad je na kraju “zadovoljan”, jer vjerovatno EU i SAD nisu u ovom trenutku bili spremni poslati više (hiljada) novih vojnika NATO-a u Bosnu i Hercegovinu, ako bi misija EUFOR bila okončana.

    A zadovoljno je izgleda i većina od 15 članica Savjeta bezbjednosti UN, jer su bar u pisanoj formi dobili (žestoki – superrealistični) Šmitov izvještaj, o kojem u srijedu imaju pravo debatovati. To što ovog visokog predstavnika neće biti ni u Njujorku, niti na video-linku iz Sarajeva – izgleda, već sada, nikog posebno ne uzbuđuje.

    Nije on Pedi Ešdaun – Kad Miljacka ovlaštenja odnese.”

  • Šmit neće govoriti u Savjetu bezbjednosti, EUFOR-u produžen mandat

    Šmit neće govoriti u Savjetu bezbjednosti, EUFOR-u produžen mandat

    Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija usaglasio je tekst rezolucije o Bosni i Hercegovini. Institucija visokog predstavnika neće biti pomenuta u konačnoj verziji kojom se produžava mandat EUFOR-a u BiH. Visoki predstavnik Kristijan Šmit neće govoriti na sjednici.

    To je, ukratko, epilog višednevnih pregovora koje su članice Savjeta bezbjednosti vodile u Njujorku.

    “Dnevni avaz” prenio je šta se navodi u rezoluciji:

    “Savjet bezbjednosti, utvrdivši da situacija na području bivše Jugoslavije i dalje predstavlja prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti, djelujući u skladu s Poglavljem VII Povelje Ujedinjenih nacija: ovlašćuje države članice koje djeluju kroz ili u saradnji s Evropskom unijom da u daljem razdoblju od dvanaest mjeseci, počevši od datuma usvajanja ove rezolucije, uspostave multinacionalne stabilizujuće snage (EUFOR Altea) kao pravnog nasljednika Sfora pod zajedničkom komandom i upravljanjem, koje će ispunjavati svoje misije u vezi sa sprovođenja Aneksa 1-A i Aneksa 2 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i njegovih aneksa (zajednički Mirovni sporazum, S/1995/999, Aneks ), u saradnji sa prisutnošću Glavnog štaba NATO-a, u skladu sa dogovorima između NATO-a i EU-a kako je saopšteno Savjetu bezbjednosti u njihovim pismima od 19. novembra 2004, u kojima se priznaje da će EUFOR Altea imati glavnu ulogu stabilizovanja mira u vojnim aspektima Mirovni sporazum, odlučuje obnoviti ovlašćenje iz stavke 11. svoje rezolucije 2183 (2014) za dalje razdoblje od dvanaest mjeseci počevši od datuma donošenja ove rezolucije.”

    Sjednica Savjeta bezbjednosti jutros je bila odložena, a kasno danas poslije podne saopšteno je da će biti održana sutra u 21 sat po srednjoevropskom vremenu.

  • Eskobar stiže u posjetu BiH krajem ove sedmice

    Eskobar stiže u posjetu BiH krajem ove sedmice

    Gabrijel Eskobar (Gabriel Escobar), specijalni izaslanik državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za zapadni Balkan trebao bi u nedjelju stići u posjetu Bosni i Hercegovini, saznaje portal “Avaza”.

    Eskobar, koji je i zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD za Evropu i Evroaziju, u Sarajevu će 8. novembra održati prve sastanke s bh. liderima i članovima Predsjedništva BiH.

    Posjeta Gabrijela Eskobara dolazi nedugo nakon boravka u BiH direktorice pri Evropskoj službi za spoljne poslove u Evropi Angeline Ejhorst (Angelina Eichhorst) i specijalnog izaslanika SAD za izbornu reformu u BiH Metjua Palmera (Matthew). Oni će, takođe, u Sarajevo ponovo stići sredinom mjeseca, prenosi Avaz.