VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Fild: Sankcije nisu protiv Republike Srpske i njenih građana

    Metju Fild, ambasador Velike Britanije u BiH, u svojoj video poruci, rekao je da su sankcije protiv Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva BiH i Željke Cvijanović, predsjednice RS, preduzete zbog aktivnosti koje podrivaju stabilnost, funkcionalnost i pravni okvir BiH.

    “Nedavne aktivnosti Milorada Dodika i Željke Cvijanović su direktno kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH. To su sankcije za dvije osobe koje su se neodgovorno ponašale na svojim funkcijama. Nisu sankcije Republici Srpskoj niti njenim građanima. Ovo je prvi put da se režim sankcija Ujedinjenog kraljestva koristi za BiH. Odluka je donesena nakon pažljivog razmatranja i detaljnih pravnih konsultacija”, rekao je Fild u svojoj video poruci.

    Takođe, naglasio je da sankcije nisu čarobni štapić niti rješenje probleme, te da današnja odluka treba da bude dio šireg pristupa naporima da se okonča okruženje bez posljedica u BiH kako za domaće tako i za međunarodne snage kako bi se političari držali odgovornim za svoje djelovanje.

    “Izabrani predstavnici se moraju fokusirati na rad za dobrobit građana i osiguranje podrške demokratskim institucijama uključujući i održavanje izbora i implementaciju njihovih rezultata. Ujedinjeno kraljevstvo će nastaviti da podržava sve one koji djeluju odgovorno i u najboljem interesu BiH”, rekao je Fild.

  • Cvijanovićeva: Apsolutno odbacujem sankcije, one su poruka građanima a ne meni

    Cvijanovićeva: Apsolutno odbacujem sankcije, one su poruka građanima a ne meni

    Željka Cvijanović, predsjednica Republike Srpske, rekla je da apsolutno odbacuje sve što je navedeno kao obrazloženje za sankcije koje joj je uvela Velika Britanija.

    Ona je istakla da su ove sankcije uvedene zato što je odbila pritiske na nju da vrati zakon o državnoj imovini koji je trebalo da potpiše. Prema njenim riječima, zakon je trebalo da bude vraćen u parlament, kako bi ista većina taj zakon onda stavila van snage.

    “Ja promovišem demokratske standarde a u demokratskim instititucijama su parlamenti koje su izabrali građani ti koji su nadležni da donose zakone. A vjerodostojnost ili ustavnost tih zakona je na redu da se ispituje pred nekim drugim mjestima i institucijama a ne da to rade predstavnici stranih vlada”, rekla je ona.

    Cvijanovićeva je ustvrdila da su sankcije njoj poruka građanima RS, te je naglasila da je ovo pokušaj Vlade Britanije da zaštiti zakon koji je donio njihov državljanin kao visoki predstavnik Pedi Ešdaun.

    Naglasila je da RS samo štiti svoje pravo i ustavnu poziciju i da nema namjeru da čini bilo šta nezakonito. Takođe je odbila ono što piše u obrazloženju da je radila u službi ruskog predsjednika Vladimira Putina.

  • Dodik reagovao na uvođenje sankcija

    Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, rekao da nije bio u Velikoj Britaniji već deset godina i da tamo nema nikakvu imovinu.

    On je reagujući na informaciju da su njemu i Željki Cvijanović, predsjednici RS, uvedene sankcije rekao je da mu jedino smeta što u obrazloženju te odluke piše da su u Republici Srpskoj bosanski Srbi.

    Rekao je da će on nastaviti Bošnjake da zove muslimanima dok se Srbe u RS bude zvalo bosanskim Srbima.

    “Vama je uvredljivo da vas zovemo muslimanima, a ne smeta vam kada nas zovu bosanskim Srbima”, rekao je Dodik.

    Rekao je da ga “zaboli” za britanske sankcije i dodao da ta zemlja nikad prema Srbima nije imala dobre namjere.

    Rekao je da se “pita hoće li se zabrinuti ljudi iz vrha PDP-a koji imaju imovinu u Londonu”.

  • Posebna sjednica parlamenta Srpske: Poslanici o pet odluka Predsjedništva BiH

    Posebna sjednica parlamenta Srpske: Poslanici o pet odluka Predsjedništva BiH

    Saradnja CiK-a sa OEBS-om i Državnom izbornom kancelarijom Mađarske, kao i učešće BiH u međunarodnim istraživanjima o obrazovanju – tačke su o kojima će sutra raspravljati narodni poslanici na posebnoj sjednici parlamenta Srpske.

    To je pet odluka Predsjedništva BiH koje su usvojene bez konsenzusa. Posebnu sjednicu zatražio je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva, jer smatra da su odluke veoma štetne po vitalne interese Republike Srpske. Istog je stava i Srđan Mazalica, poslanik SNSD-a u parlamentu Srpske.

    “Danas se Milorad Dodik, koji se suočava sa dva zapravo bošnjačka člana Predsjedništva prinuđen da štiti interese RS na ovaj način. Ja moram reći da na prošloj sjednici po prvi put se desilo da srpski član Predsjedništva nije dobio dotrećinsku podršku u Skupštini u istoriji i već se vidi da je to ohrabilo Komšića i Džaferovića”, kaže Mazalica.

    Hoće li PDP-ovi poslanici učestvovati na posebnoj sjednici – Jelena Trivić, poslanik PDP nije mogla sa stoodstotnom sigurnošću odgovoriti. U PDP-u kažu da će se njihovi poslanici tek sutra na sjednici kluba o svemu dogovoriti.

    “Mislim da ćemo učestvovati, ali ne mogu sad ništa da vam govorim. to ćemo zauzeti sutra na klubu. Mislim da se ovaj institut potezanja vitalnog entitetskog interesa zloupotrebljava i troši”, rekla je Trivićeva.

    “Mi smo u proteklom mandatu imali Mladena Ivanića kao srpskog člana Predsjedništva. Međutim, sa njim je bio Dragan Čović, hrvatski član predsjedništva, koji je u pravilu glasao kao Mladen Ivanić. Mi mislimo da je bilo nekoliko pitanja na koja je Mladen Ivanić trebao uložiti veto i trebao donijeti u Narodnu skupštinu”, rekao je Mazalica.

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, a ni SNSD se na bilo koji način ne igraju zaštitom vitalnog interesa Republike Srpske, ranije je rekao savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Radovan Kovačević.

    Za nas je jako bitno, kaže Kovačević, što svaki put, kada bilo kome u BiH padne na pamet da preglasava Srbe i Republiku Srpsku, Dodik neće oklijevati da iskoristi mehanizme koji su omogućeni Dejtonskim mirovnim sporazumom, Ustavom BiH i Poslovnikom o radu Predsjedništva BiH.

  • Eskobar: Članstvo u EU je strateški interes Srbije, vidi se napredak u tom smjeru

    Eskobar: Članstvo u EU je strateški interes Srbije, vidi se napredak u tom smjeru

    Članstvo u EU je vlastiti strateški cilj Srbije i ona u mnogim pogledima ostvaruje napredak u tom smjeru, ocijenio je specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar.

    On je u intervjuu za N1 Hrvatska na pitanje da li misli da bi politika Srbije trebalo da bude odlučnija, u smislu da treba da odluči da li naginje prema Istoku ili Zapadu odgovorio da je to pitanje za srpski narod, ali da je članstvo u EU strateški cilj Srbije.

    Eskobar je rekao da je Srbija evropska zemlja istorijski, kulturološki, a sve više i ekonomski.

    – Mislim da srpski narod to shvata i da će to očekivati. Stoga doista mislim da je Srbija sve zainteresovanija za svoj odnos s Evropom nego sa Istokom – dodao je Eskobar.

    Odgovarajući na pitanje koji je vremenski okvir za pristupanje Srbije Evropskoj uniji, on je rekao da bi trebalo ubrzati integracijske napore i ocijenio da su sve zemlje koje su ušle u EU postale demokratskije, stabilnije i prosperitetnije, uz gotovo nikakav trošak za ostale.

    – Upravo to želimo za sve zemlje zapadnog Balkana, uključujući Srbiju. Nadam se da će sve te zemlje imati jasan put u Europu, otvorena vrata, te da će moći dovršiti svoj proces u razumnom vremenskom roku – istakao je Eskobar.

    Objasnio je da stvarni vremenski rok zavisi od njihovog odnosa sa EU, ali da ih SAD ohrabruju da ostvare napredak, a da ohrabruju i evropske partnere da daju jasan signal da su te zemlje dobrodošle.

  • Eskobar poručio da političari korupciju kriju iza pojma “nacionalni interes”

    Specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar ocijenio je danas da je glavni problem u Bosni i Hercegovini korupcija koja se, kako smatra, prikriva pojmom nacionalnih interesa.

    Eskobar je u intervjuu za hrvatski N1 rekao da SAD vjeruju da postoji prostor za pregovore, fleksibilnost i kompromis o ograničenim izmjenama ustava i izbornog zakonodavstva u BiH.

    – I mislimo da bi se ove godine trebali održati izbori. Izbori su vrlo važan dio demokratskog procesa i demokratske evolucije. Stoga podstičemo sve strane da budu fleksibilne i otvorene te da se uz dobru volju uključe u pregovore – rekao je on.

    Upitan da li se pojam nacionalnih interesa korisit kako bi se prikrila korupcija Eskobar kaže: “Apsolutno!”

    Pogledate li probleme koje BiH ima, problem nije u tome što ljudi ne žele suživot s Hrvatima, Bošnjacima ili Srbima. Ugledne analize, poput one Transparensi internešenela, pokazuju da je Bosna i Hercegovina najkorumpiranija zemlja zapadnog Balkana i gotovo najkorumpiranija zemlja Evrope. Dakle, to je najhitniji problem – rekao je on.

    Kako je ocijenio, disfunkcija hrani korupciju i stvara prilike za više korupcije.

    – Ne mislim da u vezi s BiH postoji išta inherentno što bi je predodredilo da bude korumpirana zemlja. Mislim da to uveliko ima veze s nedostatkom političke hrabrosti lidera – rekao je.

    Na pitanje šta misli o tijesnoj saradnji Dragana Čovića i Milorada Dodika, Eskobar je rekao da misli da mnogo motivacije dolazi od korupcije.

    – Zato pozivam sve lidere da rade na dobrobit ne samo institucija, nego i naroda. Trebate gledati to djelovanje, ne u kontekstu etnonacionalizma nego produbljivanja korupcije, a to je ono što me najviše zabrinjava – rekao je Eskobar.

  • Dodik: Kurti da prestane sa destabilizacijom Kosmeta i Balkan će biti miran

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik poručio je predsjedniku Vlade samoproglašenog Kosova Aljbi Kurtiju da prestane sa destabilizacijom južne srpske pokrajne i cijeli Balkan će biti miran.

    Na pitanje Srne da prokomentariše Kurtijevu izjavu da je “Republika Srpska prijetnja stabilnosti za Zapadni Balkan”, Dodik je rekao da se od lažnog premijera lažne države ne očekuje ništa drugo do laži.

    “Prepoznat kao osoba koja ne poštuje sporazume i koja svako malo destabilizije južnu srpsku pokrajnu sad je dao sebi za pravo da dijeli lekcije po regionu. Kad se već drznuo da komentariše Republiku Srpsku, onda bi bilo pametnije da kaže da Republika Srpska treba da ima isti status kao Kosovo”, poručio je Dodik.

  • Kojić: Bramerc ponižava srpske žrtve

    Kojić: Bramerc ponižava srpske žrtve

    Predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Srebrenica Branimir Kojić rekao je da posjeta BiH glavnog haškog tužioca Serž Bramerc po ko zna koji put pokazuje da se sve radi kako bi se održala jednostrana priča o tome da su samo muslimani žrtve, čime se “brani mit” i ponižavaju srpske žrtve.

    “Skoro 30 godina međunarodna zajednica grčevito brani mito muslimanskim stradanjima dok se srpske žrtve ponižavaju što je zaista krajnje podlo i bezobrazno”, naglasio je Kojić.

    On je ocijenio kao “bezobrazluk” da neko dođe u Srebrenicu i sastane se samo sa muslimanskim udruženjima, dok srpske žrtve svjesno zaobiđe i to “pravda nekakvom izložbom”.

    “Poručujemo Bramercu da ćemo i mi organizovati izložbu sa slikama na kojima će biti žrtve koje je ubio Naser Orić i njegovi podanici, ako je on spreman doći, saslušati i nešto učiniti da se ubice naših najmilijih nađu pred licem pravde”, poručio je Kojić.

    Kojić je podsjetio da su imali takvu izložbu pred Sudom BiH, ali da je i Kristijan Šmit taj dan otišao u Srebenicu i “klanjao u Potočarima”.

    “Pitamo Bramerca hoće li nas primiti na sastanak da mu predočimo da se u Podrinju svake godine pali 3.267 svjeća za poginule Srbe, hoće li nas pogledati u oči i smije li nam obećati da će uraditi nešto da naše majke dočekaju pravdu?”, pita Kojić.

    On je pitao Bramerca da li priznaje srpske žrtve i da li Srbe smatra zločincima pa mu je zbog toga ispod časti da se sastane sa njima?

    “Hoće li nam reći da je njemu bitna Munira, a ne Ivanka, Mileva, Milica, da one ne treba da dočekaju pravdu za svoje sinove”, kaže Kojić i dodaje da srpske žrtve sa ovog područja imaju puno pitanja, a da odgovore dobile nisu.

    Kojić konstatuje da se Bramerc nalazi na odgovornoj funkciji i da bi, stoga, morao pokazati odgovornost, a ne “pokazivati podlost i neodgovornost”.

    “Očekujemo da nam se javno obrati i odgovori na ova naša pitanja, a eventualno ćutanje ćemo shvatiti kao dokaz da je on vojnik međunarodne zajednice koji ima zadatak da brani mit koji se ne može odbraniti, jer naša groblja su najbolja istina koju niko, pa ni on, ne može promijeniti”, poručio je Kojić.

    Bramerc je prije nekoliko dana u Srebrenici razgovarao sa tamošnjim bošnjačkim udruženjima, a tokom posjete Republici Srpskoj i Federaciji BiH nije imao vremena za srpska udruženja.

    Bramerc je za RTRS rekao da mu je bilo važnije da se danas sastane sa tužiocima u Banjaluci da bi razgovarali o nacionalnoj strategiji za ratne zločine.

  • CIK uputio novi zahtjev za finansiranje izbora: Obavijestili smo i međunarodnu zajednicu

    CIK uputio novi zahtjev za finansiranje izbora: Obavijestili smo i međunarodnu zajednicu

    Zbog neusvajanja budžeta na državnom nivou za 2022. godinu, institucije su na privremenom finansiranju što se koristi i kao izgovor za očigledan pokušaj opstruiranja održavanja ovogodišnjih općih izbora.

    Juče je Centralna izborna komisija uputila prijedlog odluke o finansiranju izbora iz sredstava akumuliranog viška od prethodnih godina. Prijedlog je upućen Vijeću ministara BiH iako nije jasno da li će se i kada ovaj zahtjev naći na dnevnom redu sjednica.
    “Sve ovo do sad su bili zahtjevi upućeni prema Ministarstvu finansija i trezora a bili su vezani za privremeno finansiranje koje je vezano za poračun iz 2020. godine gdje smo imali uvrštena sredstva za izbore. Pokušali smo prvo tim putem”, izjavio je za Klix.ba Željko Bakalar, član CIK-a.

    Navodi kako je zahtjev koji je upućen jučer zapravo pokušaj da se na drugi način dođe do cijelog iznosa sredstava potrebnih za organizaciju i provedbu izbora, a prije usvajanje budžeta za 2022. godinu, s obzirom na to da rokovi teku.

    “Ovaj zahtjev upućen juče uvjetovan je prethodnim mišljenjem koji smo dobili od Ureda za zakonodavstvo i Ministarstva finansija i trezora, doduše mišljenje Ureda za zakonodavstvo je pozitivno a mišljenje Ministra finansija i trezora je negativno”, istakao je Bakalar.

    Poslovnik Vijeća ministara predviđa da se uz prijedlog odluka prilažu mišljenja Ureda za zakonodavstvo i ministarstva finansija koja nužno ne moraju biti pozitivna.

    “Mi smo kompletirali taj zahtjev i uputili ga na odlučivanje Vijeću ministara i očekujemo da što prije bude stavljen na dnevni red”, ističe Bakalar.

    Sredstva su CIK-u potrebna već sad zbog obavljanja radnji koje su uvjetovane dodatnim finansiranjem koje se predviđa za organizaciju izbora.

    “U svakoj izbornoj godini mi ta sredstva imamo obezbjeđena, međutim posljednja dva izborna ciklusa taj dio se problematizira iz nekih razloga i mi faktički koliko jučer smo trebali imati na raspolaganju ta sredstva. Kada će to biti na dnevnom redu Vijeća ministara i da li će, to zaista ne znam”, kazao je Bakalar.

    Sa prijedlogom odluke iz CIK-a su dostavili još niz drugih propratnih akata Vijeću ministara. Sve to skupa upućeno je na znanje i predstavnicima OSCE-a, OHR-a i delegaciji EU u BiH.


    Podsjećamo da su jučer ambasadori Njemačke, Italije, Francuske, Nizozemske, Japana i Kanade zajedno sa visokim predstavnikom u BiH Christian Schmidtom i šefom Delegacije EU Johann Sattlerom uputili pismo bh. zvaničnicima, u kojem su od njih zatražili da izvrše svoju zakonsku obavezu usvajanja budžeta za 2022. godinu i tako omoguće rad institucija te finansiranje ovogodišnjih općih izbora.

  • Stiže pogoršanje vremena, Republička uprava civilne zaštite izdala upozorenje

    Iz Republičke uprave civilne zaštite Republike Srpske saopšteno je da se danas očekuje pogoršanje vremenskih prilika uz jak, na udare olujni vjetar.

    Očekuju se padavine, zahlađenje, pojava snijega i mogućnost formiranja snježnog pokrivača.

    Tek sutra uveče očekuje se razvedravanje, zbog čega će se u noći na ponedjeljak i u ponedjeljak ujutru javiti mraz.

    Pozivajući se na “Vode Srpske”, iz Republičke uprave civilne zaštite najavili su za naredne dane porast vodostaja na vodotocima u slivu rijeke Save, ali bez dostizanja kote redovne odbrane od poplava na hidrološkim stanicama na području Republike Srpske.