VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Dan Republike slavimo iz ljubavi, a ne inata

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da kad je riječ o obilježavanju Dana Republike namjera nikada nije bila da se neko iritira, već da se okupimo oko praznika koji je istorijski i suštinski važan za sve nas i mi ga proslavljamo iz ljubavi, a ne inata.

    – Ali, nažalost, mi živimo u zemlji u kojoj je i samo postojanje Republike Srpske iritantno za političko Sarajevo, tako da je njihov odnos prema tom prazniku samo manifestacija njihovog sveukupnog odnosa prema Srpskoj. I kad bi se svi povukli u svoje kuće i tamo svako za sebe u tajnosti obilježio Dan Republike, čak ni to ne bi bilo po volji sarajevskim političarima – istakla je Cvijanovićeva.

    Predsjednik Srpske je upitala u čemu je onda poenta recepta Mirka Šarovića da se Dan Republike obilježava na način da “nikoga ne iritira” ili da “nikoga ne dira”.

    – Ne znam dokle misli Šarović da bi Republika Srpska trebala ići u povlačenju pred sarajevskim što hirovima, što bezobrazlucima – rekla je Cvijanovićeva i poručila da se Dan Republike obilježavao i obilježavaće se na svečan način.

  • “Niti je to Sveto pismo, niti je on važan” Dodik o situaciji u BiH, dotakao se i kandidata za predstojeće izbore

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik smatra da BiH treba da pobjegne od mentaliteta u kojem “neki trećerazredni službenik Stejt departmenta može da nešto kaže o BiH, a da se to ovde doživljava kao Sveto pismo”.

    Niti je to Sveto pismo, niti je on važan. Važni smo mi koji živimo ovdje. Oni imaju svoje mandate ovdje, a mi imamo svoje živote. Zato treba da radimo tako da ljudi shvate da smo mi ti koji ovde odlučuju – rekao je Dodik.

    On smatra da je vidljivo da Zapad očekuje da iz BiH dobije jeftinu radnu snagu, koju će da transportuje ka Evropi, te istakao da je to nešto protiv čega se treba boriti.

    Dodik, koji je i lider SNSD, ponovio je da se SNSD neće vratiti u institucije BiH dok iz pravnog prometa ne budu isključene intervencije na Krivičnom zakonu BiH.

    – U februaru ili martu ćemo podnijeti izvještaje o tom pitanju i razgovaraćemo o tome na Narodnoj skupštini Srpske, te donijeti nove zaključke – rekao je Dodik.

    On je istakao da visoki predstavnik nije neko ko može parlamentu BiH da predlaže bilo šta, a kamoli da nameće intervencije na zakone ili donosi nove zakone.

    Komentarišući optužbe koje je na njegov račun iznio predsjednik SDS Mirko Šarović, Dodik je rekao da će narod odlučiti da li će biti bolje bez Milorada Dodika ili neće.

    – Ako on misli da neće biti bolja dok sam ja tu, ja mislim da ako bi on slučajno bio tu, ne bi ni bilo Republike Srpske, a to je vidljivo iz onoga što već radi – rekao je Dodik na konferenciji za novinare u Banjaluci.

    Dodik je dodao da Šarović ima probleme u svojoj organizaciji, te da je urušio SDS.

    – Ne želim nikakvu polemiku sa njim. On može da misli i govori šta hoće – rekao je Dodik.

    Govoreći o kandidatima za predstojeće izbore, Dodik je istakao da će SNSD tek odlučivati o njima i da još nije vrijeme da se govori o imenima.

  • Šarović: Preferirao bih da nikog ne iritiramo proslavom 9. januara

    Šarović: Preferirao bih da nikog ne iritiramo proslavom 9. januara

    • Predsjednik SDS-a Mirko Šarović izjavio je da se Dan Republike Srpske – 9. januar treba uvijek obilježavati, ali da bi preferirao da se time “niko ne iritira”.

    On je dodao da tom obilježavanju trebaju prisustvovati svi, bez obzira ko je na vlasti i da se toga ne treba nikada odreći.

    “Ja bih preferirao da nikog ne iritiramo našim obilježavanjem i našom proslavom. Biću i ja i drugi predstavnici SDS-a na obilježavanju kada to bude za nekoliko dana, jer je to tekovina od prije 30 godina za koju je najzaslužnija Vojska Republike Srpske i SDS i drugi koji su u tome učestvovali”, kaže Šarović.

    Šarović je u Banjaluci tokom novogodišnjeg prijema za novinare ocijenio da će naredna godina biti izazovna i teža u svim elementima od ove iz više razloga, ne samo zato što će biti izborna.

    On je naveo da će to biti zbog krize koja je podstaknuta, između ostalog, odlukom nametanja krivničnog zakona od bivšeg visokog predstavnika u BiH Valentina Incka.

    Na pitanje novinara da li će biti kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH na narednim izborima, Šarović je rekao da do sada niko, osim PDP-a, u Republici Srpskoj nije istakao svog kandidata i da će se prije konačnog dogovora praviti dogovor između SDS-a i PDP-a i drugih iz opozicije o tome koja će stranka dati kandidata za jednu od dvije inokosne funkcije.

    “Ne vidimo neku namjeru da se to desi u neko skorije vrijeme. Prije nego što će SDS izaći sa svojim kandidatom desiće se razgovori i dogovori sa drugim opozicionim strankama, prije svega sa PDP-om oko toga ko će imenovati svog kandidata za srpskog člana Predsjendištva i kandidata za predsjednika Republike Srpske”, naglasio je Šarović.

    On nije htio spekulisati o imenima za kandidata iz SDS-a, navodeći da će se preferirati to ko od ličnosti ili funkcionera SDS-a “može najviše da povuče”.

  • Vidovićeva poručila: Vraćanjem nadležnosti do efikasnije Srpske

    Vidovićeva poručila: Vraćanjem nadležnosti do efikasnije Srpske

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović poručila je da i u narednoj godini svi moraju više raditi i zalagati se na planu podizanja nivoa ekonomskog razvoja Srpske, ali i dobijanja izgubljenih nadležnosti, jer bi Srpska time sigurno mnogo efikasnije funkcionisala.

    Vidovićeva je u intervjuu Srni rekla da je upravo to poenta vraćanja nadležnosti Srpske, koje su prenesene na nivo BiH.

    “U to ne sumnjam. Smatram da ćemo te ciljeve ostvariti i da će Srpska u narednoj godini dobiti značajan broj investicija, uz dalja nastojanja da naš bruto domaći proizvod /BDP/ raste, a time i standard svakog građanina”, rekla je Vidovićeva.

    OSMIŠLJEN PLAN OSNIVANJA UPRAVE SRPSKE ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE
    Ona je sa aspekta resornog ministarstva rekla da je već osmišljen plan osnivanja uprave Srpske za indirektno oporezivanje u skladu sa vraćanjem nadležnosti.

    “Da li će u početnim mjesecima od osnivanja biti određenog gubitka prihoda, poremećaja i slično..? Možda i hoće, vjerovatno. Ali, mi sigurno možemo napraviti vrlo efikasnu upravu i onda da, na kraju krajeva, bude naša poreska politika, pa da procjenjujemo kakve poreske stope ćemo postavljati na planu indirektnog oporezivanja, i da, recimo, utičemo na cijene osnovnih životnih namirnica i slično”, rekla je Vidovićeva.

    USPON PRIVREDE U 2021. GODINI
    Ona je ocijenila da je aktuelna, 2021. godina, u kojoj se Srpska i dalje suočava sa pandemijom virusa korona, bila mnogo uspješnija nego 2020, koja je bila teška.

    “Privreda je doživjela uspon i mnogo se brže oporavila u odnosu na očekivanja. Da je postigla dobre rezultate u ovoj godini govore brojni makroekonomski pokazatelji. Imamo dosta visok rast BDP-a i računamo da će na kraju ove godine njegov prosječni rast biti 5,5 odsto u odnosu na godinu ranije. Mi smo projektovali za narednu, 2022. godinu, rast BDP-a od još 4,5 odsto na ovih 5,5 odsto, koje sam spomenula. Smatramo da je to realno, a budžet ostaje likvidan i izmirivaće se sve obaveze”, poručila je Vidovićeva.

    Ona je dodala da Srpska bilježi visok rast izvoza, povećan broj zaposlenih i rast plata od 6,2 odsto.

    “Svi ti i drugi povoljni parametri u ovoj godini rezultat su privrednog rasta. Naravno, pandemija nas još prati, pa smo i ove godine imali znatne troškove. Na primjer, u Kompenzacionom fondu smo planirali 90 miliona KM, ali morali smo dodati još 30 miliona KM. I u narednoj godini ćemo izdvajati određena sredstva za pomenuti fond, jer moramo biti spremni da odgovorimo na eventualne nove negativne posljedice pandemije”, rekla je Vidovićeva.

    BORIĆEMO SE PROTIV INFLACIJE
    Ona je rekla da se Srpska suočava i sa inflacijom, s obzirom na to da je u svijetu emitovana značajna novčana masa da bi se ublažile negativne posljedice pandemije.

    “Mi u Srpskoj i BiH, nažalost, nismo bili u situaciji da štampamo novac jer to nije moguće, ali inflacija se prelijeva kod nas kroz međunarodnu razmjenu. Drugi izazov inflacije je vrlo visoko i neprirodno poskupljenje energenata, struje, gasa i nafte”, kaže Vidovićeva.

    Ona ističe da su, ipak, očekivanja da će od marta naredne godine doći do stabilizacije tržišta energenata.

    “U Srpskoj imamo i dalje niske cijene električne energije što spašava stanovništvo. One jesu u određenom procentu povećane za privredu, ali mislim da je i to izdržljivo i održivo. Sve to izaziva inflaciju, ali borićemo se!”, poručila je Vidovićeva.

    Ona je pojasnila da Srpska nema snažne instrumente borbe protiv inflacije kao neke druge zemlje.

    “Ipak, mi smo u budžetu za narednu godinu u jednom potezu obavili najveće rasterećenje privrede Srpske ikada. Smanjili smo znatno opterećenja na rad s ciljem da podstaknemo privredu i poslodavce i da oni što više povećaju plate radnika kako bi ih zadržali u Srpskoj bez čega nema odvijanja proizvodnje, ali i dolaska investitora”, rekla je Vidovićeva.

    Ona je istakla da na nivou BiH, iako je to Srpska više puta predlagala, nažalost, nikada nije bilo dogovora da se smanjenjem indirektnih poreza na osnovne namirnice ublaže posljedice inflacije.

    Vidovićeva, ipak, očekuje da će se proizvodnja i industrija u Srpskoj u narednoj godini dobro držati, te navodi da će se Republika sa inflacijom boriti putem raznih mjera, poput rasterećenja privrede da bi se povećao izvoz, velikim investicijama u oblastima energetike i infrastrukture, te povećavanjem potrošnje uz posebnu brigu o stanovništvu koje ima manja primanja i koje je najugroženije.

    IZ MAĐARSKOG FONDA 100 MILIONA EVRA
    Ona kaže da bi uspostavljanje mađarskog fonda u Srpskoj, gdje će mikro, malim i srednjim firmama na raspolaganju biti 100 miliona evra pod povoljnim uslovima, trebalo uslijediti nakon predstojećih praznika.

    “To će na određeni način podstaći privredni rast jer su pomenuta preduzeća pretprpjela najveća štetu u pandemiji”, rekla je Vidovićeva.

    Ona je istakla da će formiranje Direkcije Srpske za investicije omogućiti investitorima efikasniji pristup dostupnosti potrebnih informacija, brže registracije firmi i početka rada.

    Vidovićeva je navela na tom planu da Srpska ima dobru poresku politiku, te da su u odnosu na okruženje najniži porezi i opterećenja.

    “Sve te olakšice su važne da bismo uspjeli kompenzovati i amortizovati nestabilnu političku situaciju koja je u BiH traje od kraja rata do danas, a investitori je smatraju rizikom”, rekla je Vidovićeva.

    Ona je rekla da će Srpska, kao i do sada, uspješno ispunjavati svoje obaveze kada je riječ o dugovanjima i zaduženjima, te da se na tom planu Republika kreće u zakonskim okvirima, što će biti nastavljeno.

    Vidovićeva je rekla da je pristalica stavova i teza da se Srpska, po uzoru na neke zemlje, i više zaduži ukoliko je to usmjereno na velike investicije koje će donijeti privredni rast, razvoj i slično.

    SKORO NOVI SISTEM FISAKLIZACIJE
    Ona je najavila da bi naredne godine trebalo uslijediti usvajanje akata u Narodnoj skupštini Republike Srpske o uvođenju novog sistema fiskalizacije u Srpskoj.

    “Otprilike dvije godine treba za to, tako da do kraja 2023, a vjerujem i ranije, bude završena fiskalizacija od čega se očekuju brojni pozitivni efekti. U budžetu će u vezi s tim biti sigurno više sredstava, a mnogo značajnije je što će poreski obveznici zaista biti u ravnopravnom položaju”, naglasila je Vidovićeva.

    Ona kaže da će to doprinijeti smanjenju sive ekonomije i stvaranju boljih uslova poslovanja, jer će se sa više sredstava subvencionisati privreda posebno u smislu nabavke novih tehnologija i mašina.

    Vidovićeva je poželjela građanima srećne novogodišnje i božićne praznike.

  • Savjet ministara: Donesena odluka o privremenom finansiranju institucija BiH

    Savjet ministara BiH donio je danas odluku o privremenom finansiranju institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za period januar-mart 2022. godine.

    Za finansiranje institucija BiH u ovom periodu odobrena su sredstva od 249.000.000 KM, što predstavlja jednu četvrtinu sredstava odobrenih za finansiranje institucija BiH u skladu sa Zakonom o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2020. godinu, saopšteno je iz Savjeta ministara.

    Nastavak finansiranja višegodišnjih projekata koji su usvojeni u budžetima prethodnih godina, kao i programa posebnih namjena, vršiće se iz sredstava koja su prenesena u skladu sa Zakonom o finansiranju institucija BiH, odnosno obezbijeđena namjenskim donacijama i drugim namjenskim sredstvima.

    Odluka o privremenom finansiranju donijeta je na telefonskoj sjednici, a na prijedlog Ministarstva finansija i trezora u Savjetu ministara

  • “U borbi za Srpsku biću saborac SNSD, a u Banjaluci žestoki protivnik “

    “U borbi za Srpsku biću saborac SNSD, a u Banjaluci žestoki protivnik “

    Imamo sistem kako se pobjeđuje, to sada treba primijeniti na nivou cijele Republike Srpske, što nije jednostavno, kaže u intervjuu za Srpskainfo gradonačelnik našeg najvećeg grada, Draško Stanivuković.

    Stanivuković je definitivno ispao iz trke za predsjednika Republike Srpske ili člana Predsjedništva BiH na opštim izborima iduće godine, jer je PDP kandidovao Jelenu Trivić, a ne njega.

    Sa gradonačelnikom Banjaluke smo razgovarali o tome, ali i o odnosima unutar opozicije, mogućem pomirenju opozicionara sa Nenadom Nešićem, o nacionalnim temama, a posebno o stanju u Banjaluci i „strahu SNSD od njega i želji da politički ne postoji, po cijenu da Banjaluka ne ide naprijed“.

    Govorilo se da je rejting jedan od odlučujućih faktora pri odabiru kandidata opozicije. Da li izbor Trivićeve znači da ona trenutno bolje stoji od vas?

    Nismo radili ta istraživanja, ali sam uvjeren da Jelena odlično stoji u cijeloj Srpskoj. Ono što je sjajno za cijelu opoziciju jeste da imamo mnogo dobrih kandidata. Stvarala se jedna vrsta pozitivnog pritiska i javnosti i ljudi unutar organizacije da se ta pitanja definišu do kraja godine. Do sada je uvijek bilo da vlast prva kaže svoje kandidate, a onda opozicija na to reaguje. Mislim da je scenario u Banjaluci bio fantastičan, izašli smo prvi s kandidatom, nametali ritam, postavljali teme i vlast je bila uvijek iza nas jedan ili više koraka.

    Šta je presudilo da Jelena Trivić bude kandidat, a ne vi?

    Najviše ideja da Jelena Trivić ide, zajedno sa Nebojšom Vukanovićem, sa Borenovićem, sa širim frontom opozicionara i građana, saboraca, koji su bili posvećeni našoj pobjedi u Banjaluci, a da ja kao gradonačelnik pružim podršku promjenama u cijeloj Republici. S druge strane, ogromne obaveze i odgovornost koje postoje pri vođenju najvećeg grada u Republici Srpskoj i sa treće strane, da nastavimo sa ovim što smo započeli u Banjaluci. Naša je procjena da jednak doprinos promjenama na toj poziciji može da pruži Jelena, kao kada bih bio ja. Ti ljudi su bili podrška promjenama u Banjaluci, vrijeme je da im Banjaluka vrati još većom podrškom od te koja je bila tada.

    FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJAFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
    Pominjete Vukanovića, da li to znači da bi on mogao da bude drugi kandidat opozicije?

    Ja sam u ovom trenutku najsrećniji čovjek jer taj teret slaganja kandidata nije na meni. Zaista ću biti vjetar u leđa onom najboljem, ko god to bio. Kada pričamo o Vukanu, radi se o fantastičnom čovjeku, saborcu, beskompromisnom, ali sa druge strane ne možete da zanemarite ni snagu SDS kao najveće opozicione stranke, ne treba zanemariti ni snagu i stavove manjih stranaka. Juče sam u naletu pozitivnih emocija, prije saopštavanja da će to biti Jelena, rekao da je kandidat za predsjednika Srpske, a zvanično je kandidat za jednu od dvije pozicije. Jer to je jedini način da pokažete poštovanje i prema SDS i drugim koalicionim partijama, pošto između ključnih stranaka opozicije još nije dogovoreno koja pozicija pripada jednima, koja drugima.

    Da li je moguće pomirenje opozicije sa Nenadom Nešićem, ili je realnija opcija formiranje tzv. trećeg bloka?

    Valjda ste shvatili da je u politici sve moguće. Nije bilo vjerovatno prije dvije godine da će DNS biti dio opozicije, danas je to realnost, iako to neko ne želi da vidi. Mislim da je politika sabiranje. Može biti da ispadne da neko kaže ne trebaju nam neke političke organizacije i da ipak pobijedimo za inokosnu funkciju. Vidite, ja sam pobijedio, ali nemam skupštinsku većinu. Dakle, mogu da pobijede za inokosne pozicije možda bez pojedinih organizacija, ali ne znam da li će sabrati onaj broj koji trebaju sabrati. I sada vidite u kojim izazovima je Banjaluka. Ima i u mojim redovima ljudi koji se meni ne dopadaju, vjerovatno ima i onih kojima se ja ne dopadam. Prošao sam kroz to da u jednoj fazi politike protiv mene nisu radili samo politički oponenti, radili su i ljudi koji pripadaju redovima u kojima ja jesam. Ali to morate prihvatiti. Na kraju smo imali situaciju kao u školskom razredu, nekoga smatrate prijateljem, a kada dođe kontrolni, neće da ti pomogne. A kamo li u politici gdje je interes.

    Mislite da je prepisivanje u školi pomoć?

    Nekada je ključno da prođete. Ja sam uvijek pomagao i mislim da ne treba biti škrt.

    Izjavili ste da ste protiv sankcija Miloradu Dodiku i da podržavate vraćanje nadležnosti Srpskoj. Kako su u opoziciji reagovali na to i da li ste to rekli samo zato da biste istakli nacionalnu crtu svoje politike?

    Ja ću otići i korak dalje i reći da je Banjaluka zvanično zauzela stav da jeste za vraćanje nadležnosti, kao najveći grad Republike Srpske. Mislim da se pita, iako oni koji vraćaju nadležnosti ne žele baš da se Banjaluka pita. To je nadstranački, nacionalni potez. Ali, pozvao sam ih da ne budu licemjerni, čuvate nadležnosti Republike, a dirate u nadležnosti Banjaluke. Šta je Banjaluka ako nije Srpske? Zar nije interes SNSD da se prave mostovi, asfaltiraju putevi? Na ključnim nacionalnim, vitalnim pitanjima za Srpsku u meni neće imati opoziciju, imaće saborca. Ali po pitanju kriminala i korupcije, po pitanju onoga što rade u Banjaluci, imaće najgoreg i najtežeg oponenta.

    I jesam protiv sankcija, ne samo Dodiku, nego sam i protiv sankcija Željki Cvijanović, bilo kom pojedincu. Protiv sankcija u smislu da zapad, istok, sjever ili jug, bilo ko van granica RS, tuži, procesuira naše ljude, naše lidere, kakvi god da su. Kako treba da se radi? Pod A izborima, pob B institucijama, pravosuđem. Ali mi to treba da učinimo. Najveća srpska politička greška kroz vrijeme je što smo izručivali naše ljude i tome se radovali. Uzmite stvari u svoje ruke i sudite im vi. Možda danas politički to meni može odgovarati, a za deset godina možda ja budem taj, ili neko drugi.

    Pozvali ste rukovodstvo Republike na sastanaka na temu zajedničkih projekata u gradu. Da li se iko odazvao?

    Premijer ne, predsjednica Republike da. U velikoj su gužvi, mogu iza 9. januara. I to je nešto. Ali, mislim da su u 365 dana trebali doći. Ja sam bio u Vladi četiri puta, jednom oko sastanaka za projekte gdje je obećano 50 miliona KM. Mi smo vidjeli samo 750.000 KM i to za dvoranu na Laušu. Pola mi, pola oni. Ali u redu, neću da gledam u retrovizor, da vidimo šta možemo dalje. Nevjerovatno je da i dalje smanjuju porez na nepokretnost, smanjili su komunalne takse i naknade. Kroz smanjivanje tih prihoda smanjili su u budžetu deset miliona KM. I uzeli su devet miliona KM kroz amandmane. U prevodu, 20 miliona smo prihodovali, uzeli su 19. Ostavili su milion da vidimo šta ćemo s tim.

    Da li ste u prvoj godini mandata gradonačelnika uradili što ste planirali, uzimajući u obzir da nemate skupštinsku većinu?

    Ukupno 150 tačaka dnevnog reda nismo stigli da predložimo Skupštini grada jer imamo dvije sjednice minusa, znači nismo uradili sve što smo htjeli, ali ne zato što smo nesposobni. Imali smo septembarsku sjednici koja je trajala oktobar i novembar. Poslije smo dobili uputstva od predsjednika Skupštine da predlažemo što manje tačaka da bi usvajali one strateški važne, rebalans i budžet. Na ovoj sjednici smo predložili 30-40 tačaka, a imali smo spremnih 200. Ali bih onda zasigurno ja bio kriv što sjednica neće završiti do kraja godine, a nama treba budžet. Umjesto da Skupština bude sito kroz koje prolazi ono najbolje, a ostaje što ne valja, imali smo branu koja je sve zaustavila.

    Da li je usvajanje rebalansa budžeta za 2021. bez SNSD prvi znak pukotina u skupštinskoj većini, a spekuliše se i da je zvanični Beograd kumovao takvom ishodu?

    Definitivno da je brod prepolovljen na pola, Titanik se prepolovio. Kada se nešto tako desi, definitivno će imati recidiv. I danas koalicija nije jedinstvena oko suludih i izmišljenih amandmana budžet za 2022. Danas ni SNSD nije jedinstven. Šta mislite zašto jedan dio odbornika SNSD ne dolazi na sjednice, zašto se jedan dio odbornika nije obraćao za mikrofonom, kada su saopštavali amandmane? Ne mogu ljudi da budu saučesnici najvećeg amandmanskog zločina nad građanima Banjaluke i najvećeg političkog masakra nad budžetom.

    Šta mislite o konkretnom amandmanu SNSD kojim za svakog penzionera iz budžeta traže po 100 KM, za električnu energiju?

    Pomoć penzionerima, ili bilo kojoj drugoj kategoriji, je imperativ. Ali trebamo se vratiti na nadležnosti. Kada su poskupili struju, sada se prave frajeri i humanisti jer ne kontrolišu budžet. Zašto to nikada nije uradio Radojičić? Ovo je još veći izazov nego prvi budžet, teži su amandmani sa aspekta da će više koštati budžet i razvojne projekte. Uplaćivali su sredstva svojim ustanovama, Centru za socijalni rad, Domu zdravlja, Elektroprivredi, da bi onda kao djeda mrazovi dijelili pare najvećeg grada u RS. Što govori od strahu koji imaju od mene i želji da politički ne postojim, po cijenu da Banjaluka ne ide napred.

    Kada ste me pitali o Srbiji, ova godina će ostati upamćena kao prva godina u kojoj je jedna država uradila više nego sopstvena zemlja za svoj najveći grad. Zamislite da je Francuska ili Austrija pomogla više Berlinu nego Vlada Njemačke. Srbija je Banjaluci dala više od šest miliona KM, a Vlada RS 750.000 KM. Nemojte računati ono što su obećali. Znate šta su oni rekli: imate projekat, kada nešto završite, dobićete nešto. Ne. Ono što je leglo na račun Banjaluke je 750.000 maraka. Ono što je leglo od Vlade Srbije je više od šest miliona KM. Vlada RS nam je pomogla za pola dvorane, Vlada Srbije za čitavu školu, atletsku stazu i početak gradnje najvećeg gradskog parka.

    Nama su u budžetu za iduću godinu skinuli pare sa konkursne komisije za centralno spomen obilježje poginulim borcima. To je van svake pameti! Skinuli su sredstva u kojima UNDP i ostali naši partneri kažu dajte marku, mi dajemo drugu marku. I kažu da su oni za razvoj Banjaluke. Amandmanom su skinuli pare za vidikovac, za reciklažno dvorište, pare za ulice u Šargovcu, Motikama, Kuljanima, skinuli sredstva za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa mosta u Česmi. Austrougari su mila majka za njih. Danas možete da vidite neki austrougarski put, aleju, od ovih nismo mogli da vidimo ni aleje.

    Šta su vam prioriteti u razvoju grada u narednoj godini?

    Imamo 17 miliona KM veći rebalans. Ponavljam to kao papagaj, ali, izvinite, Igor je imao tri miliona godišnje. Nije to slučajno. Majke mi, štedili smo, čuvali. S druge strane, 20 miliona je veći budžet, to je ukupno 37 miliona. Vratili smo 12 miliona kredita, a nismo se zadužili ni za marku. Ranije nije bila godina u kojoj se Radojičić nije zadužio.

    Šta planiramo? Četiri mosta: most u Česmi, most u Docu, most u Trapistima obnoviti i izgraditi most u Kaluđericama. Hoće li neko skinuti novac s tog plana? Neka ljudi vide. Radimo šest putnih pravaca – Motike, Kuljani, Priječani, Debeljaci, Srpske Toplice, Kola Bukvalek. Pravimo centralno spomen obilježje, najveći gradski park, školu u Adi, dvoranu na Laušu, završavamo dajak pristanište. Za godinu i po ide 20 miliona KM za vodosnabdijevanje, devet miliona za kanalizaciju, najviše sredstava za čišćenje grada, košenje, za javnu rasvjetu. Sve su to projekti pred nama. Najveći sportski centar od pet miliona KM na Laušu, pored dvorane. Dajemo najveća sredstva Domu zdravlja, za kulturu, sport, potencijalno vraćanje Demofesta. Grad će finansirati svjetsko prvenstvo u raftingu. Sve to se nalazi u ovom budžetu. Ja maštam o takvoj Banjaluci, ali nemam partnere, a čovjek sam ne može.

    To je budućnost. Sadašnjost je da imamo problem sa javnom rasvjetom, sa gužvama u saobraćaju… Da li imate strategiju kako da rješevate ove probleme?

    Imamo i radimo na tome. Ali nije moguće, ako isplaniramo 300.000 KM i neko nam ostavi samo 20.000 KM. Opet su isto uradili. Skinuli su šest miliona sa komunalne i infrastrukturne potrošnje. Kako ćete sa šest miliona manje postizati iste rezultate? Znate li koliko je to manje kada se prevede na asfaltiranje rupa, puteva, saniranje klizišta i ostalo? Po dubini u Gradskoj upravi i dalje su njihovi ljudi. Mogu da iskontrolišem svoj kabinet, ali ne mogu ostalo. Oni imaju potpunu zaštitu.

    Hoćete li imenovati načelnike odjeljenja?

    Mi ćemo raspisati konkurs, ali ne znam da li će Skupština to verifikovati. Nemam ni svog zamjenika. Još jedna stvar, u Banjalici se promijenio gradonačelnik i srce Gradske uprave, ali ustanove su ostale iste. Centar za socijalni rad, SC „Borik“ vodi SNSD, raspitajte se ko vodi Centar za predškolsko vaspitanje. I Skupština je njihova. Imam 30 odsto kapaciteta, ali potrudićemo se da dovedemo do sto odsto promjena.

    Vaša uprava je u „Akvani“, kakvi su njihovi rezultati?

    U datim okolnostima najbolji. Prvi put u ovoj godini su isplaćeni svi porezi i doprinosi. To možda nije veliki uspjeh, ali jeste ako znamo da je tamo bilo 13 zaostalih plata koje smo isplatili. Imali smo blokiran račun, pa smo ga odblokirali, grad je dao finansijsku injekciju.

    Ili u „Vodovodu“, naša mjesečna dobit je kao njihova godišnja, 250.000 KM. Mi ćemo za pola godine imati dobit 1,2 miliona, Zoran Popović je ranije prikazao 200.000. Radi se o tome da neko više ne krade. Još nešto da naglasim, sve što smo postigli, uradili smo sa javnim nabavkama i ugovorima od ranije, koje nismo mogli mijenjati. Javni prevoz je potpisan prije mog dolaska i to na sedam godina. Tako je sa čišćenjem, grada, košenjem trave. Sve su to njihove cijene za koje smatramo da su monopolističke u velikom dijelu. Ipak sam prezadovoljan rezultatima koje smo postigli, imamo 85 odsto ispunjenih riječi, onoga što smo govorili.

  • “Ostanite ovdje, izgradite ovu zemlju” Novogodišnja poruka Šmita građanima BiH, posebno je upućena mladima

    “Ostanite ovdje, izgradite ovu zemlju” Novogodišnja poruka Šmita građanima BiH, posebno je upućena mladima

    Kristijan Šmit uputio je novogodišnju poruku građanima BiH.

    Svaki građanin i svaka građanka i svaka porodica može da se odluči da ostane ovdje, naročito mladi ljudi, a to znači da mora za njih da se napravi bolje okruženje ekonomsko, socijalno, bolja stabilnost, bolje saobraćajnice su im potrebne, to su stvari koje ljudima trebaju i ja se nadam da ćemo naredne godine 2022. moći reći da smo pobijedili pandemiju – kazao je Šmit, prenosi N1.

    On je pozvao građane BiH da se vakcinišu.

    – U BiH sada ima vakcina i da zajednički radimo, moj je cilj da se građanke i građani uključe u političke diskusije – dodaje visoki predstavnik u BiH za N1.

    Poručio je da je dobio mnogo pisama od mladih ljudi koji pitaju da li trebaju biti zabrinuti za budućnost u BiH.

    – Ja sam dobio mnogo pisama od mladih ljudi od učenika, studenata koji kažu: ‘Gospodine Šmit, šta će biti, da li da se brinemo” i ja kažem naravno ima stvari koje nisu dobre, ali ako zajednički radimo na zajedništvu i razvoju zajedništva onda BiH ima prilično velike šanse, zbog toga mladi ljudi ostanite ovdje u zemlji, izgradite ovu zemljju i pomozite u njenoj izgradnji, prije svega zbog toga jer i vaše porodice zavise od vas u svojoj zemlji i nadam se da ćemo zajednički moći dati svoj doprinos tome. Ja ću to svakako uraditi, biću ljubazan, ali ću biti određen, ne treba nikad nikoga potcjenjivati bez obzira u kojem gradu u BiH, svi treba da znaju da sam ja došao odlučan u ovu zemlju da pomognem zemlji da krene naprijed i to je i dalje moj cilj i cilj su evropske integracije, i to korak po korak, ali prije svega zdrav način života i lijepa okolina. Želim svima u BiH sve najbolje u narednoj godini – rekao je Šmit.

  • Zašto je obustavljena istraga protiv Mehmedovića nakon skandalozne izjave

    Dobojsko tužilaštvo obustavilo je istragu protiv Šemsudina Mehmedovića, a koji je prošle sedmice izazvao buru u javnosti kada je Srbe i Hrvate nazvao „genocidašima i UZP-ovcima“, saznaje Srpskainfo.

    Mehmedović je poslanik SDA u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, a prošle sedmice je na svom Fejsbuk profilu ostavio poruku kojom je vrijeđao Srbe i Hrvate.

    Između ostalog, on je u svom statusu napisao „Ne pregovarati sa EU. EU nas je na isti način prodala 1992. godine i isporučila genocidašima i UZP-u“.

    Nakon toga, drugog dana je ponovo na svom profilu napisao „Svi koji su počinili genocid s prvom se mogu tako nazivati, (MUP RS i VRS)“.

    Ovi njegovi statusi izazvali su burne reakcije građana, ali i političara iz Republike Srpske.

    I pored toga, tužilac je odlučio da se istraga protiv njega obustavi.

    Pravnici za Srpskainfo tvrde da u ovom slučaju ima elemenata krivičnog djela i da istraga se nije smjela obustaviti.

    Advokat i potpredsjednik Narodne skupštine Srpske Milan Petković rekao je za Srpskainfo da smatra da se izjavom Šemsudina Mehmedovića, u kome on jedan narod naziva “genocidašima”, ostvaruju elementi bića krivičnog djela Povreda ugleda Republike Srpske i njenih naroda iz Člana 280a Krivičnog zakonika RS, jer je počinjeno na način da se narod označi genocidnim.

    – Tužilac je taj koji ima diskreciono pravo i koji disponira istragom, ali moje je mišljenje da je u konkretnom slučaju bilo dovoljno saznanja i osnova sumnje da se donese naredba o sprovođenju istrage – poručio je Petković.

    Isti dan nakon objavljivanja poruke, Policijskoj upravi Doboj je prijavljeno da ovaj status vrijeđa Republiku Srpsku i njen narod.

    Osim Mehmedovića, policiji je prijavljen i izvjesni Omer Hodžić, koji je takođe u svom komentaru vrijeđao Srbe i Republiku Srpsku.

    Odmah nakon toga dobojska policija je pokrenula istragu protiv njih dvojice.

    Portparol PU Doboj Dragana Kerkez tada je rekla da je o svemu obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Doboj koji se izjasnio da navedeno ima obilježje krivičnog djela povreda ugleda Republike Srpske i njenih naroda.

    – Policijski službenici Sektora kriminalističke policije Policijske uprave Doboj preduzimaju neophodne mjere i radnje u cilju dokumentovanja navedenog predmeta, nakon čega će nadležnom Tužilaštvu biti dostavljen Izvještaj o izvršenom krivičnom djelu protiv svih osoba koja se dovode u vezu sa izvršenjem – istakla je Kerkezova.

    Kako Srpskainfo saznaje, tužilac je, nakon što je utvrdio da u ovom slučaju ima elemanata krivčnog djela, rekao policiji da ne poduzimaju ništa bez konsultacija sa njim.

    Mehmedović je drugi dan došao u Doboj i slikao se u centru grada, kako bi dokazao da nije uhapšen, niti priveden zbog svog statusa.

    Izvor Srpskainfo pojašanjava da ga policija nije mogla privesti na razgovor bez naloga tužioca.

    – Međutim, tužilac je u međuvremenu donio novu odluku. On je obavijestio policiju da Mehmedović nije počinio krivično djelo, dok Hodžić jeste. Nakon toga policija je morala obustaviti sve radnje koje je poduzimala protiv Mehmedovića – ističe naš sagovornik.

    Prema našim inforamacijama, tužilac je tvrdio da on u svom statusu nije direktno Srbe i Hrvate nazvao genocidašima.

    Izvor Srpskainfo dodaje da je dobojska policija do sada dobila tri prijave protiv Mehmedovića.

    Banjalučki advokat Aleksandar Jokić rekao je da je predmetnom objavom ostalo nejasno na koga se odnosi termin “genocidaši” i da li je isti bio upućen svim građanima Republike Srpske.

    – To je činjenica koja se morala utvrditi prije odluke o pokretanju istrage. Ukoliko je Tužilaštvo utvrdilo da se ne radi o kvalifikaciji čitavog naroda kao genocidnog, tada zaista ne može biti riječi o krivičnom djelu. Naknadne objave govore u prilog tome da se kvalifikacija odnosila na uže grupe ljudi, a ne na čitav narod – kaže Jokić.

    Dodaje da ovaj i slični primjeri govore u prilog besmislenosti ovakvih krivičnih djjela, kako famoznog “Inckovog zakona” tako i ovog krivičnog dela i da je ovo očigledna zloupotreba prava u političke svrhe.

  • Dodik: Obavještavam Komšića da je rat završen

    Dodik: Obavještavam Komšića da je rat završen

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je Srni da Željko Komšić ni nakon 26 godina mentalno nije izašao iz rata i tzv. Armije BiH.

    Upitan da prokomentariše Komšićevu prijetnju silom ako, kako kaže, vlasti Republike Srpske nastave ovako, Dodik je odgovorio: “Ako je to što Komšić govori najbolje što zna, obavještavam ga da je rat završen i da je Republika Srpska dobila svoja prava Dejtonskim mirovnim sporazumom koja brani na miran i demokratski način”.

    “Ako je željan još jednog ‘zlatnog ljiljana’ preporučujem mu da se pridruži islamskim ratnicima po različitim ratištima. Ratni film sa sobom u glavnoj ulozi u BiH neće gledati, a ako nastavi da prijeti njime očekujem da i pravosuđe FBiH počne da radi svoj posao”, poručio je Dodik.

  • Srpska bliže osnivanju Agencije za lijekove

    Srpska bliže osnivanju Agencije za lijekove

    Ukazom predsjednice RS Željke Cvijanović o proglašenju Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima Srpska je bliže osnivanju sopstvene Agencije za lijekove i medicinska sredstva.

    Naime, ukazom predsjednice RS objavljenim u “Službenom glasniku RS” navodi se da je ovaj zakon usvojila Narodna skupština (NS) RS na posebnoj sjednici 20. oktobra, kojim se propisuje osnivanje Agencije za lijekove i medicinska sredstva RS.

    Takođe stoji da je ranije Vijeće naroda RS obavijestilo Narodnu skupštinu RS da ovaj zakon spada u pitanje povrede interesa bošnjačkog naroda, zbog čega je ovaj zakon potom dostavljen Vijeću za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda RS, koji je donio odluku da nije prihvatljiv zahtjev Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS.

    Kako se ukazom dalje navodi, Agencija za lijekove i medicinska sredstva RS, čije će sjedište biti u Banjaluci, biće ovlašteni organ nadležan za oblast lijekova i medicinskih sredstava koji se proizvode i upotrebljavaju u medicini u Republici Srpskoj.

    Agencija će se finansirati iz budžeta Republike Srpske, a direktora i zamjenika direktora imenuje Vlada Srpske, uz prethodno sproveden postupak javne konkurencije.

    Mandat direktora i zamjenika direktora biće četiri godine, a dužnosti ih razrješuje Vlada RS.

    Kako je navedeno, Agencija će imati i stručni savjet kao i pet komisija.

    “Agencija u svom sastavu ima kontrolnu laboratoriju i glavnu kancelariju za farmakocigilansu”, navodi se u ukazu pedsjednice.

    Podsjećamo da je usvajanje ovog zakona uslijedilo nakon afere sa kiseonikom, kada je dovedeno u pitanje da li se u bolnicama u Srpskoj koristi mehanički ili medicinski kiseonik.

    Tada je Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH posjetom kompaniji “TGT Tehnogas” utvrdila da se ova kompanija bavi prometom i proizvodnjom medicinskog kiseonika za prostor Republike Srpske, za šta nisu imali dozvole.

    Kao jedan od razloga usvajanja novog Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima, kako su tada naveli predstavnici Srpske, jeste i vraćanje otetih nadležnosti.

    O tome je ranije govorio i Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS, koji je tada kazao da bi osnivanjem republičke Agencije za lijekove i medicinska sredstva, ova agencija postala dio rješenja, a ne dio problema.

    “Bila bi to naša agencija sa kojom bismo imali komunikaciju, sa kojom bi trebalo da rješavamo probleme u vanrednoj situaciji, da sjednemo i da se dogovorimo, da nađemo neka prelazna rješenja i da agencija bude dio rješenja, a ne dio problema”, rekao je Šeranić.