Poslanik SDS u Narodnoj skupštini Srpske Miladin Stanić, rekao je da niko ne može poništavati odluke Parlamenta Srpske, a povodom odluke Kristijana Šmita da obustavi Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske.
Ne može on navijati za jednu stranu i poništavati odluke Parlamenta Srpske. Republika Srpska ima pravo na to. Protivim se takvoj odluci, poručio je Stanić, prenosi ATV.
Profesor ustavnog prava Siniša Karan, komentarisao je današnju odluku nelegitimnog visokog predstavnika Kristijana Šmita, da poništi Zakon o nepokretnoj imovini Repulike Srpske. Karan je kazao da BiH nema suverenu vlast, te je naglasio da je najveća krivica na Ustavnom sudu BiH.
“BiH nema suverenu vlast, vlast imaju entiteti, ovo je sada klasičan protektorat. Najveća krivica je na Ustavnom sudu BiH, koji je to dozvolio poslije prve odluke visokog predstavnika”, naveo je Karan.
Predsjednik DNS-a Nenad Nešić, rekao je da svi moraju ustati protiv odluke nelegitimnog visokog predstavnika Kristijana Šmita i njegovog poništenja Zakona o nepokretnoj imovini Republike Srpske.
Nešić ističe da je cilj ovakve odluke jasan, a to je da Republika Srpska ostane prazna ljuštura, bez imovine, bez institucija, bez ovlašćenja.
“Ovo zahtjeva ozbiljan odgovor Republike Srpske. I pozicije i opozicije. Sada je u pitanju Srpska. Svi moramo ustati protiv odluke Kristijana Šmita. Ne prihvatamo više donošenje odluka i nametanje zakona od istog. Ovdje je jasan cilj, a to je da Srpska ostane prazna ljuštura. Bez imovine, bez institucija, bez ovlašćenja. Cilj Šmita, njegovih mentora kao i bošnjačkih političara jeste unitarna BiH. Ovo je možda i glavni korak ka tom cilju. Odgovor mora biti jasan, u pitanju je Republika Srpska”, rekao je Nenad Nešić.
Kristijan Šmit rekao je danas da je obustavio Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.
On je rekao da je Zakon o nepokretnoj imovini “u suprotnosti sa odlukama Ustavnog suda BiH” .
Dodao je da ga je obustavio do odluke Ustavnog suda BiH.
“Ovo se primjenjuje na sve nivoe vlasti u BiH. To ne znači da se nepokretna imovina ne treba raspoređivati između entiteta države i drugih nivoa vlasti u BiH. To se ne može riješiti jednostranim mjerama već samo procesom u Parlamentarnoj skupštini BiH”, rekao je Šmit.
Evo šta je Kristijan Šmit napisao u svojoj odluci koju prenosimo u cijelosti:
“Koristeći se ovlaštenjima koja su mi data članom V Aneksa 10 (Sporazum o civilnoj implementaciji Mirovnog ugovora) Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojem je visoki predstavnik konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja pomenutog Sporazuma o civilnoj implementaciji Mirovnog ugovora; i posebno uzevši u obzir član II. 1. (d) gore navedenog Sporazuma, prema kojem visoki predstavnik “pruža pomoć, kada to ocijeni neophodnim, u iznalaženju rješenja za sve probleme koji se pojave u vezi sa civilnom implementacijom”;
Pozivajući se na stav XI. 2. Zaključaka Konferencije za implementaciju mira održane u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine, u kojem je Vijeće za implementaciju mira pozdravilo namjeru visokog predstavnika da iskoristi svoj konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja Sporazuma o civilnoj implementaciji Mirovnog ugovora kako bi pomogao u iznalaženju rješenja za probleme, kako je prethodno rečeno, “donošenjem obavezujućih odluka, kada to bude smatrao neophodnim”, u vezi sa određenim pitanjima, uključujući (u skladu sa tačkom (c) ovog stava) i “mjere u svrhu osiguranja implementacije Mirovnog sporazuma na čitavoj teritoriji Bosne i Hercegovine i njenih entiteta”;
Pozivajući se na stav 4 Rezolucije 1174 (1998) Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih naroda od 15. juna 1998. godine, prema kojem Savjet bezbjednosti, u skladu s poglavljem VII Povelje Ujedinjenih naroda “…ponavlja da je visoki predstavnik konačni autoritet za tumačenje Aneksa 10 o civilnoj implementaciji Mirovnog ugovora i da u slučaju spora može davati svoja tumačenja i preporuke, te donositi obavezujuće odluke, kako god ocijeni da je neophodno, o pitanjima koja je obrazložilo Vijeće za implementaciju mira u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine”;
Podsjećajući takođe da je Savjet bezbjednosti Ujedinjenih naroda više puta potvrdio, putem svojih rezolucija usvojenih u skladu s poglavljem VII Povelje Ujedinjenih naroda, da uloga visokog predstavnika kao konačnog autoriteta u zemlji u pogledu implementacije Aneksa 10 Opšteg okvirnog sporazuma za mir obuhvata “ovlast da donese obavezujuće odluke, kada procijeni da je to neophodno, o određenim pitanjima, kako je to obrazložilo Vijeće za implementaciju mira u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine”;
Prisjećajući se da je Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira, svojom Deklaracijom donesenom 24. septembra 2004. godine na nivou političkih direktora, zahtijevao iznalaženje trajnog rješenja u vezi s pitanjem državne imovine;
Prisjećajući se takođe da je Odlukom Savjeta ministara Bosne i Hercegovine u decembru 2004. godine uspostavljena “Komisija za državnu imovinu, utvrđivanje i raspodjelu državne imovine, određivanje prava i obaveza Bosne i Hercegovine, entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine u upravljanju državnom imovinom” (u daljem tekstu: Komisija), u čijem su se sastavu nalazili stručnjaci predstavnici iz oba entiteta Bosne i Hercegovine, Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine i institucija Bosne i Hercegovine, (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine”, br. 10/05, 18/05, 69/05 i 70/05);
Ponovo potvrđujući da je visoki predstavnik, s ciljem da interese Bosne i Hercegovine i administrativnih jedinica u njenom sastavu zaštiti od moguće štete koju predstavljaju daljnja raspolaganja državnom imovinom prije donošenja odgovarajućeg zakonodavstva, donio zakone na nivou države i entiteta kojima se privremeno zabranjuje raspolaganje državnom imovinom, to jest Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine” br. 18/05, 29/06, 85/06, 41/07, 74/07, 99/07 i 58/08), Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine” br. 20/05, 17/06, 62/06, 40/07, 70/07, 94/07 i 41/08) i Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske” br. 32/05, 32/06, 100/06, 44/07, 86/07, 113/07 i 64/08) (u daljem tekstu pod zajedničkim nazivom: Zabrana raspolaganja državnom imovinom);
Prisjećajući se da je 27. februara 2008. godine Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira definisao “prihvatljivo i održivo rješenje pitanja raspodjele imovine između državnog i drugih nivoa vlasti” kao prvi od pet ciljeva koje vlasti Bosne i Hercegovine trebaju realizovati prije tranzicije Kancelarije visokog predstavnika, te je zahtijevao od “visokog predstavnika da preduzme sve neophodne mjere kako bi osigurao ispunjenje navedenih ciljeva”;
Uzimajući u obzir Odluku visokog predstavnika o izmjenama i dopunama Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine od 12. aprila 2022. godine, prema kojoj: “Bez obzira na odredbe bilo kojeg drugog zakona ili propisa, državnom imovinom može raspolagati isključivo Bosna i Hercegovina, kao njen titular, u skladu s odredbama ovog zakona”, i prema kojoj: “Privremena zabrana raspolaganja državnom imovinom u skladu s ovim zakonom ostaje na snazi do stupanja na snagu zakona na državnom nivou kojim se uređuju prava vlasništva i upravljanja državnom imovinom, a koji je usvojila Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, odnosno sve dok visoki predstavnik drukčije ne odluči”;
Podsjećajući da je svojim konačnim i obavezujućim odlukama (Odluke Ustavnog suda BiH u predmetima br. U 1/11 od 13. jula 2012. godine; br. U 8/19 od 6. februara 2020. godine, br. U 9/19 od 6. februara 2020. godine i br. U 4/21 od 27. septembra 2021. godine) Ustavni sud Bosne i Hercegovine, između ostalog, utvrdio da je Bosna i Hercegovina titular državne imovine i da kao njen titular Bosna i Hercegovina ima isključivo pravo da uređuje pitanja državne imovine;
Podsjećajući na dopis visokog predstavnika upućen Zajedničkom kolegijumu Parlamentarne skupštine BiH od 3. decembra 2021. godine, u kojem je pozvao Parlament da preuzme odgovornost i uspostavi ekspertnu Radnu grupu za državnu i vojnu imovinu, koja bi formulisala i razmotrila mogućnosti za postizanje prihvatljivog i održivog rješenja ovih pitanja;
Konstatujući da je u svom komunikeu od 8. decembra 2021. Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira ponovio svoju punu podršku i opredijeljenost za blisku saradnju sa visokim predstavnikom u vršenju njegovog značajnog mandata kao i za njegove izvršne ovlasti, te pozdravio njegov angažman sa političkim liderima BiH u ispunjavanju Agende 5+2, uključujući i formiranje Radne grupe za državnu i vojnu imovinu;
S obzirom da je Narodna skupština Republike Srpske 10. februara 2022. godine usvojila Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 29/22) te da obim “nepokretne imovine”, kako je utvrđen navedenim zakonom, ne izuzima izričito državnu imovinu, nego istovremeno uključuje i državnu imovinu;
Konstatujući takođe da proglašavanjem takve imovine vlasništvom Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti zanemaruje niz konačnih i obavezujućih odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine;
Smatrajući dalje da primjena Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti onemogućava postizanje prihvatljivog i održivog rješenja pitanja državne imovine;
Konstatujući da je najavljeno podnošenje najmanje jednog zahtjeva za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 29/22) pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine;
Imajući u vidu da Ustavni sud Bosne i Hercegovine, između ostalog, treba utvrditi da li je zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti dospustiv, te ako jeste dopustiv, da li je Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti (“Službeni glasnik Republike Srpske” br. 29/22) u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine;
Uzimajući u obzir to da je, sve dok Ustavni sud ne donese konačnu odluku u predmetu koji se tiče osporavanog zakona, za očuvanje vlasničkih interesa države Bosne i Hercegovine potrebna obustava primjene pravnih akata po kojima se mogu uspostaviti nova prava vlasništva na državnoj imovini, kojima se dovodi u pitanje država Bosna i Hercegovina kao titular državne imovine, kao i isključiva nadležnost države Bosne i Hercegovine i Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za uređivanje pitanja državne imovine;
Uzevši u obzir, konstatujući, te imajući na umu sve prethodno spomenuto, visoki predstavnik ovim donosi sljedeći nalog:
NALOG
o obustavljanju primjene Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti
Član 1.
Primjena Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 29/22) ovim se putem obustavlja do stupanja na snagu konačne odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o navedenom zakonu.
Član 2.
Ovaj Nalog donosi se na osnovu međunarodnog mandata visokog predstavnika i ne donosi se supstituisanjem bilo kojeg domaćeg organa vlasti. Nalog će imati prvenstvo u odnosu na bilo koje nekonzistentne odredbe bilo kog zakona, propisa ili akta, bilo postojećeg, bilo budućeg. Ovaj nalog izravno se primjenjuje i nije potrebna nijedna dodatna radnja radi osiguranja njegovog pravnog dejstva.
Član 3.
Ovaj Nalog stupa na snagu odmah i objavljuje se na službenim internetskim stranicama Kancelarije visokog predstavnika.
Ovaj Nalog objavljuje se odmah u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”.
Sarajevo, 12. april 2022.”
Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić izjavila je Srni da ne postoje bonska ovlašćenja, jer ne postoji visoki predstavnik, te samim tim njegove odluke nemaju nikakvo pravno dejstvo.
“Po svemu sudeći, Kristijana Šmita je Bisera Turković vodila na Tekiju na Mejtašu, pa je omađijan kao i ona. Jedan turista da se tako ponaša u tuđoj zemlji baš je cirkuzantski”, rekla je Vulićeva.
Da je BiH ozbiljna zemlja, istakla je ona, Šmit bi bio proglašen personom non grata.
“U Republici Srpskoj ste nepoželjni, kao i bilo koje drugo lice koje izaziva opšti nemir i nesigurnost”, poručila je Vulićeva njemačkom diplomati Šmitu reagujući na njegovu odluku da obustavi Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti
Protivim se takvim odlukama, rekao je Nebojša Vukanović, poslanik SDS-a, reagujući na odluku Kristijana Šmita da poništiZakon o imovini Republike Srpske.
Vukanović je rekao da ovo sigurno može da bude uvod u novu političku krizu.
Kristijan Šmit rekao je danas da je obustavio Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.
Šmit je rekao novinarima u Sarajevu da je Zakon o nepokretnoj imovini “u suprotnosti sa odlukama Ustavnog suda BiH” i da ga je obustavio do odluke Ustavnog suda BiH.
Predsjednik NDP-a Darko Banjac izjavio je Srni da Kristijan Šmit nema prava da nameće ni ukida zakone.
“I kada bi Šmit bio visoki predstavnik, što nije jer nije izabran po proceduri, niti potvrđen u Savjetu bezbjednosti UN, ni po Dejtonskom sporazumu, niti po jednom aktu međunarodnog ugovora ni po bonskim ovlaštenjima, nema prava da nameće ni ukida zakone”, rekao je Banjac.
On je rekao da to nikada nije imao ni jedan visoki predstavnik, te da je to nametnuto silom i prećutnom politikom merđunarodne zajednice.
“Što se tiče Kristijana Šmita, to bi bilo isto kao kada bih ja rekao da zakon kojeg je donio Bundestag ne važi. Na takav način to treba posmatrati”, dodao je Banjac.
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 10. februara Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.
Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović objavila je Ukaz o proglašavanju ovog zakona 7. aprila, a Zakon treba da stupi na snagu u četvrtak, 14. aprila.
Poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Srđan Mazalica, kazao je da u današnjoj odluci Kristijana Šmita da poništi Zakon o nepokretnoj imovini Republike Sprske ništa nije utemeljeno.
“U toj odluci ništa nije pravno utemeljeno. Ustav Srpske jasno kaže da Srpska ima pravo da raspolaže svojom imovnom”, naveo je Mazalica.
U Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država komentarisali su današnju odluku Kristijana Šmita, visokog predstavnika kojeg Republika Srpska ne priznaje kojom je poništio Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske.
Poručili su da je vlast u Republici Srpskoj jednostrano antiustavno djelovala po ovom pitanju.
“Lideri u Republici Srpskoj su nažalost odbili biti konstruktivni po pitanju državne imovine. Umjesto toga odlučili su se na antidejtonsko, antiustavno i jednostrano djelovanje”, istakli su.
Ocijenili su da je odbijanje da dobronamjerno djeluju u državnim institucijama te da razgovaraju o državnoj imovini primoralo, kako su naglasili u Američkoj ambasadi, da reaguje.
Ministar inostranih poslova BiH Bisera Turković oglasila se na svom zvaničnom Fejsbuk profilu povodom korištenja bonskih ovlaštenja, te je istakla da je Šmitova odluka bila očekivana.
Odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita da poništi Zakon o nepokretnoj imovini Srpske je očekivana, zakonita i neophodna imajući u vidu da je pomenuti zakon direktno kršio Ustav BiH, napisala je ona.
– Vjerujem da će i ova odluka, kao i one jučerašnje, biti još jedan jasan signal i poruka da se obustavi i poništi svaki drugi pokušaj da se pravnim nasiljem i zloupotrebom entitetskih institucija podriva država, njene nadležnosti, institucije i postignuti napredak. To je preduuslov za nastavak reformskih procesa i efikasan rad na rješavanju brojnih izazova sa kojima se suočavaju građani BiH – napisala je Turkovićeva, prenosi Avaz.
Podsjećamo, Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH kojeg ne priznaju vlade Rusije, Kine i vlasti Republike Srpske, upotrijebio je bonska ovlaštenja i donio odluku da suspenduje Zakon o nepokretnoj imovini koji se koristi u Republici Srpskoj, a koji je trebalo da stupi na snagu u četvrtak u Republici Srpskoj.