Kategorija: Vijesti

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izrazio je zadovoljstvo što su uslovi studiranja u Republici Srpskoj svaki dan sve bolji, te što studenti imaju mogućnost da postanu ugledne ličnosti i akademski građani.

Stevandić je upravi Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjaluci čestitao 50 godina rada, te izrazio zadovoljstvo što se sa studentima ovog fakulteta sastane dva puta godišnje.

“Imamo zajedničke sastanke, te evidentiramo probleme i trudimo se da ih riješimo. To pokazuje da je Republika Srpska odgovorno društvo”, rekao je Stevandić, koji je danas prisustvovao svečanoj akademiji povodom obilježavanja 50 godina rada Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjaluci.

On je izrazio zadovljstvo jer je evidentno da su uslovi studiranja u Srpskoj sve bolji, te što Republika Srpska kao odgovorno društvo ima mogućnost da reaguje, razgovara i dogovara buduće politike, u čemu učestvuje zakonodavna i izvršna vlast.

Svečanoj akademiji povodom pola vijeka Pravnog fakulteta prisustvovali su i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Željko Budimir, te rektor Univerziteta u Banjaluci Radoslav Gajanin.

Tadašnja Skupština opštine Banjaluka donijela je 6. februara 1975. godine odluku o osnivanju Pravnog fakulteta kao samostalne organizacije udruženog rada iz oblasti nauke i visokog obrazovanja, a na istoj sjednici je donesena odluka i o osnivanju Ekonomskog fakulteta u Banjaluci.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je danas u Banjaluci da moraju biti otkriveni i procesuirani oni koji su fizički napali bivšeg ministra bezbjednosti u Savjetu ministara Dragana Mektića.

– Svako fizičko nasilje je neprihvatljivo i sigurno je da će se organi Republike Srpske potruditi da sve bude rasvijetljeno – rekao je Stevandić novinarima.

Mektić je napadnut sinoć ispred zgrade u kojoj živi u Prnjavoru.

Na suđenju za ratne zločine nad srpskim civilima na području Visokog, svjedok Tužilaštva BiH Dalibor Topalović izjavio je da je tokom zatočeništva u kasarni „Ahmet Fetahagić“ bio premlaćivan, a da su prisutni bili optuženi Hajrudin Halilović, Amir Murtić i Asim Čizmić.

Topalović je svjedočio da su ga „Mrčo“ Halilović i Murtić udarali nogama i gazili po podu.

Prema njegovom iskazu, 4. jula 1992. godine, dok je bio maloljetan, odveden je u Policijsku stanicu Visoko, a potom u kasarnu „Ahmet Fetahagić“, gdje je proveo 23 dana u sobi broj četiri zajedno sa komšijama.

Jednom prilikom, zajedno s izvjesnim Slavenom, odveden je u podrum na ispitivanje, gdje su ih pretukli.

– Stali smo uza zid, nakon čega sam čuo Slavena kako vrisne i padne. Pogledao sam i vidio Halilovića kako drži držalicu od lopate. Udario je Slavena po leđima, nakon čega je pao – izjavio je Topalović.

Nakon toga, njemu je naređeno da se okrene ka zidu, svjestan da ga čeka isto. Halilović ga je udarao iz sve snage po licu, usljed čega je izgubio svijest.

Topalović je dodao da je tokom boravka u logoru saznao da je upravnik bio Zijad Kadrić, ali da on nikoga nije fizički zlostavljao.

Odbrani je potvrdio da pretpostavlja da je Kadrić mogao nešto preduzeti, ali da ne zna koje su bile njegove mogućnosti.

Za ratni zločin nad civilnim stanovništvom u Visokom optuženi su Zijad Kadrić, Hajrudin Halilović, Asim Hamzić, Miralem Čengić, Samir Selimović i Amir Murtić.

Prema navodima optužnice, oni su u vrijeme zločina bili pripadnici Opštinskog štaba Teritorijalne odbrane Visoko, Oružanih snaga takozvane Armije BiH, Stanice javne bezbjednosti i Vojne policije takozvane Armije BiH u Visokom.

Svjedok Milenko Kuvač: Tukli su me dok ne priznamo za oružje
Svjedočenje je dao i Milenko Kuvač, koji je ispričao da je kao sedamnaestogodišnjak, zajedno s roditeljima, pod pratnjom pripadnika Teritorijalne odbrane, odveden u jednu kuću gdje su proveli sedam dana, a potom prebačeni u kasarnu u Visokom.

U početku su bili zajedno, ali su ih kasnije razdvojili. Tek nakon 12 ili 13 dana ispitivanja saznao je da se nalazi u logoru.

Na prvom ispitivanju kod Asima Hamzića, gdje je prisutan bio i Hajrudin Halilović, od njega su tražili da prizna gdje mu otac drži oružje.

– Kad kažem da ne znam – batine – rekao je Kuvač.

Prema njegovim riječima, tukao ga je „Mrčo“, udarajući ga palicom po rukama.

Na ispitivanju je bio i s ocem, koji je takođe premlaćivan, a od posljedica batina mu je ostao trajni zdravstveni problem.

– Neko mi je nož stavio pod vrat dok otac ne prizna za oružje – dodao je Kuvač.

U logoru je proveo šest mjeseci, a oslobođen je 24. decembra 1992. godine posredstvom Međunarodnog Crvenog krsta.

Suđenje optuženima trebalo bi da bude nastavljeno u srijedu, 12. februara.

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, svjedočio je danas u Sudu BiH na suđenje koje se protiv njega i Miloša Lukića, vršioca dužnosti direktora “Službenog glasnika RS” vodi zbog “nepoštovanja odluka Kristijana Šmita”.

Dodik je tom prilikom rekao da visoki predstavnici koji su legalno birani nikada nisu direktno donosili odluke u BiH, kao što je to uradio Kristijan Šmit, koji je, kako je ponovio Dodik, nelegalan.

Na samom početku, kako prenose mediji, Sena Uzunović, predsjedavajuća Sudskog vijeća je obrazložila da je svjedok dužan da govori istinu i da ne mora odgovoriti na pitanje ukoliko ga odgovor može izložiti krivičnom gonjenju.

Dodik je istakao da ostaje pri ranijim iskazima. Naveo je da mu je poznata praksa da legalno izabrani visoki predstavnici nisu donosili odluke preko noći, već su to radili prvo putem parlamenta.

“Prvo bi dali rok domaćim političarima da riješe problem. Ukoliko ne postoji volja za to, u tom slučaju bi reagovao visoki predstavnik”, kazao je Dodik, te je poručio da su za njega odluke Kristijana Šmita bile iznenađenje.

“Smatrao sam da to neće uraditi ni Šmit. Bilo je priče o tome da bih mogao krivično odgovarati, ali kao predsjednik Republike Srpske dužan sam poštovati ustav entiteta”, rekao je Dodik, odgovarajući na pitanje da li je vjerovao da je odlukom Šmita propisano kao krivično djelo nepoštivanje njegovih odluka.

On je kazao da poštuje Ustav Republike Srpske i BiH, te da je on usaglašen sa Ustavom BiH, zbog čega je u svom radu uvijek konsultovao savjetnike.

Dodik je pojasnio da je ukaz potpisao dan prije nego što mu je predočeno da je Šmitova odluka objavljena u “Službenom glasniku BiH”.

“Uvijek sam oko sebe imao ljude koji imaju autoritet. Svojim savjetnicima vjerujem. Neki su svjedočili ovdje u Sudu. Rekli su mi da nema ništa u Službenom glasniku da bi moglo postojati krivično djelo. Oni su mi objasnili da ništa nije objavljeno u Službenom glasniku. Kako su mi rekli, ako ne potpišem ukaz prijeti mi 12 godina zatvora, a da je odluka koju je donio Šmit nije zakon nego odluka”, naveo je Dodik.

Predsjednik Srpske, koji je i prvoptuženi u ovom postupku, kazao je da je imao mogućnost da vrati zakone u Narodnu skupštinu RS, ali da to nije uradio iz jednog razloga, a to je jer se Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS nije pobunio na zakone za koje je potpisao ukaze.

Svoje pravo na unakrsno ispivanje iskoristilo je i tužilaštvo, koje je, kako prenose mediji, pitalo Dodika da li je tačno da je on bio predlagač zakona.

Tu je prigovor odmah uputila Dodikova odbrana, te on, kako se navodi, nije odgovorio na ovo pitanje.

Goran Bubić, Dodikov branilac, kazao je da u ovom predmetu ne postoje nikakvi argumenti za osuđujuću presudu.

“Imamo primarne, sekundarne argumente, bilo je dosta govora o tome javnosti a biće prilike da o tome govorim kad za to dođe vrijeme. Što se tiče današnjeg glavnog pretresa, predsjednik je saslušan u svome predmetu. To je bilo kratko saslušanje, gdje se predsjednik očitovao da nije mogao vjerovati da je uistinu Kristijan Šmit postupio kako je postupio, s obzirom na raniju praksu gdje su visoki predstavnici kad su bili legitimni, određena rješenja nudili Parlamentarnoj skupštini BiH, pa tek ako to Skupština ne usvoji, onda je intervenisao. Tako da je potvrdio, vjerovao da su bila očekivanja da je bilo slično i u ovom slučaju. Međutim, par dana kada je poslije potpisivanja ukaza stigao ‘Službeni glasnik BiH’ ispostavilo se da je gospodin Šmit nametnuo te odluke ignorišući ne samo pitanje njegovog legitimiteta, već samo jednu uobičajenu praksu koju su imali raniji visoki predstavnici”, rekao je Bubić.

Naveo je da je Dodik tokom svjedočenja potvrdio da je, uključujući i potpisivanje dva ukaza, slijedio savjete svojih zvaničnih stručnih savjetnika, kao i da je imao šire konsultacije sa pravnim ekspertima.

“Nakon toga je rekao da je uz ukazivanje da je nepotpisivanje ukaza kršenje Ustava Republike Srpske, koji je usaglašen sa Ustavom BiH, bio motivisan da potpiše navedena dva ukaza”, naveo je Bubić, te je dodao:

“Ovdje za osuđujuću presudu ne postoje argumenti iz više razloga, uključujući i ovo što smo se mogli uvjeriti danas, a to je da mi na dan potpisivanja ukaza nemamo izmjene Krivičnog zakona BiH, prema pravilima pravnog poretka BiH”.

Na pitanje novinara da li bi to značilo da ukoliko Milorad Dodik bude oslobođen, znači da su sve odluke visokog predstavnika zapravo ništavne, te da je on zaista nelegalan i nelegitiman u BiH, Bubić je odgovorio:

“U ovom slučaju oslobađajuća presuda se može donijeti po više argumenata. Ja sam sad evo pomenuo ovu zabranu retroaktivnosti. U tom pogledu, oslobađajuća presuda se može donijeti praktično da sud pređe preko ovih argumenata. Tako da ne mora značiti da će to pitanje biti definitivno razriješeno u ovom postupku”.

Bubić je na pitanje da podsjeti kolika ja zaprijećena kazna u ovom slučaju, ukoliko presuda bude okrivljujuća, rekao da je to maksimalno do pet godina.

Nakon završetka današnjeg svjedočenja, završen je dokazni postupak, te je navedeno da će završno ročište na suđenju Dodiku i Lukiću biti održano 19. februara u 11 časova.

Sena Uzunović, predsjedavajuća Sudskog vijeća, poručila je da je Tužilaštvu BiH potrebno sat vremena za završne riječi koje će biti dostavljene u pisanoj formi, dok je Dodikov advokat Goran Bubić planirao dva sata za iznošenje završne riječi, koliko će biti potrebno i Dodiku za njegovo izlaganje tim povodom.

Branilac Miloša Lukića, advokat Miljkan Pucar, imaće priliku da iznese svoju završnu riječ u trajanju od sat i po vremena.

Završne riječi će Sudu biti dostavljeno i u pisanoj formi.

Ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Nedeljko Čubrilović i generalni direktor Pošta Republike Srpske Miladin Radović, uz prisustvo članova Uprave, održali su danas radni sastanak na kojem su razmatrani tekući izazovi i planovi za dalji razvoj ovog preduzeća, saopšteno je iz ovog Ministarstva.

Generalni direktor UKC Republike Srpske Vlado Đajić rekao je za RTRS da su njegov tim i on spremni da pregledaju prvog predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića bez bilo kakve nadoknade čim dobiju odobrenje za to.

Iz medija smo saznali da je ugroženo zdravstveno stanje Karadžića. Tim ljekara sa UKC Srpske na čijem čelu bih bio ja spreman je da svojim sredstvima plati odlazak u Veliku Britaniju, da ga pregledamo i utvrdimo kakvo je njegovo stanje – rekao je Đajić.

Podsjetio je da su već išli da pregledaju generala Ratka Mladića, Stojana Župljanina i Miću Stanišića u Hag.

– Odredio bih koliko ljekara treba da ide, na osnovu informacija koje ima tegobe Karadžić – dodao je on.

Podsjećamo, Karadžić je smješten u zatvor Albani na ostrvu Vajt gdje, nakon što je osuđen u Haškom tribunalu, izdržava doživotnu kaznu. Riječ je o zatvoru koji ima reputaciju jedne od najgorih zatvorskih ustanova u Velikoj Britaniji i ne ispunjava brojne uslove koji su predviđeni standardima u većini evropskih država.

U nekoliko navrata Karadžićeva kćerka Sonja ukazivala je na veoma teške uslove u kojima je njen otac i na njegovo teško zdravstveno stanje zbog toga što mu ne omogućavaju ljekarske preglede niti adekvatno liječenje.

Darko Partalo, predsjednik Izvršnog odbora Udruženja drvoprerađivača Republike Srpske, rekao je nakon sastanka predstavnika ovog udruženja sa Savom Minićem, ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS te sindikalcima i upravom u JP “Šume Republike Srpske”, da ovo preduzeće tone u posljednjih 10 godina i da im je onemogućeno da dobro rade.

Podsjetio je da je pad drvoprerade skoro 40 odsto te sa najavljeno povećanje debbo šumskog sperimenta nije opravdano, ali da je veći problem da se stane sa proizvodnjom.

“Mi smatramo da bi mogli prihvatiti negdje između 6-8 odsto. Sa nama pregovara Vlada Republike Srpske, do njih je, ali rješenje nije ulica i protesti, jer nas ima mnogo više”, rekao je Partalo.

Blažo Prodanović, predsjednik Sindikata zaposlenih u Šumama Srpske, naveo je da je do sada realizovan samo jedan zahtjev radnika a to je radnici imaju zdravstveno osiguranje.

“Imamo obećanje od ministra i Uprave Šuma da bi se do kraja februara mogle isplatiti sve plate i dugovanja po tom pitanju. Mi ne tražimo povećanje cijene sortimenata, već samo prava radnika a to je moguće samo povećanjem sortimenata koje traži uprava preduzeća”, poručio je Prodanović.

On je na pitanje koliko plata se duguje, ponovio je da je to teško reći i da to zavisi od gazdinstva do gazdinstva.

“Evo sad je Kneževo dobilo za oktobar. Za 2024. bi trebalo isplatiti sve plate. To se može kroz novac koji se dobija od prerađivača i od kredita”, dodao je Prodanović, te istakao da ne odustaju od svojih zahtjeva.

Vlado Pavlović, predsjednik Granskog sindikata prerade drveta i papira naveo je da su imali tri zahtjeva.

“Redovnost isplate plata, povećanje plata i osiguranje radnika. Dobili smo čvrsta obećanja da će do kraja ovog mjeseca biti isplaćene sve plate od prošle godine, a do kraja aprila da će se sustići plate za januar i februar ove godine”, naglasio je Pavlović.

Rekao je da je ispunjene ovih uslova na socijalnu sigurnost radnika u Šumama Srpske.

“Izvori za obezbeđenje tih sredstava su pouzdani i daju nam za pravo sa vjerujemo da će ovo biti riješeno”, poručio je Pavlović.

Radenko Laketić, pomoćnik ministra šumarstva Srpske, rekao je da je Vlada Srpske donijela izmjenu statuta u Šumama čime organizacione jedinice mogu da raspolažu finansijama.

“Takođe, izmjena se tiče i izbora direktora. Izmene cjenovnika su pripremljene, idu na Vladu u četvrtak”, rekao je Laketić.

Što se tiče isplate plata, rekao je da će to ići preko dizanja kredita i isplate potraživanja od dobavljača.

“Teško je bilo očekivati da sa 84 odsto izvršenja u prošloj godini da se izmire sve obaveze”, poručio je Laketić.

Rekao je da su sa upravom Šuma razgovarali o tome koliko će novca trebati putem kredita.

Nije mogao da kaže koliko će biti poskupljenje cijena drvnih sortimenata, ali da se pratilo stanje u Federaciji BiH.

Blaško Kaurin, vršilac dužnosti direktora JP “Šume Republike Srpske”, poručio je da su 90 odsto stvari koje su dogovorili prošle sedmice ispunili i da će se sutra oglasiti detaljnije po tom pitanju.

“Što se tiče povećanja cijene drvnih sortimenata, nastavlja se razgovor do četvrtka i vjerujem da će naći zajednički jezik da svi budemo zadovoljni”, poručio je Kaurin.

Ni on nije znao da kaže koliki kredit će biti potreban za zaostale plate.

“Danas u toku dana ćemo definisati to, koliko novca treba da naplatimo, a vidjećemo i za avanse sa drvoprerađivačima”, pojasnio je Kaurin.

Resorni ministar Savo Minić, poručio je da je uzet reprogram za poreske dugove koji iznose 17 miliona KM.

“Još u 11. mjesecu prošle godine donijeli smo zaključak koji se tiče izmirenja poreza i doprinosa”,rekao je Minić.

Ponovio je da će doći do poskupljenja drvnih sortimenata od 10 odsto.

“Zbog dva povećanja minimalne cijene rada, te usklađivanja cijena na tržištu. Postoji još jedna druga stvar koja će pomoći drvoprerađivačima, jeste da se ovo usklađivanje neće ni osjetiti jer ćemo stati u kraj reketiranju koje je bilo do sada”, poručio je Minić.

Najavio je da će uskoro biti objavljena imena svih koji su oštetili Šume Srpske.

“Iz ovog ministarstva otišlo je 175 izvještaja prema policiji i sigurno ćemo utvrditi brojne nepravilnosti te da je bilo onih koji su ovdje stekli debelu protivpravnu imovinsku korist”, kazao je Minić.

Poručio je da procjene govore da će kredit trebati oko 20 miliona KM za plate radnika.

Kazao je da je obaviješten da brojni radnici rade bez zaštitne opreme.

“Treba da znate da u Šumama nema na lageru DŠS. Drvoprerađivači uplaćuju značajna sredstva u budžet Srpske, a mi ćemo sada da uskladimo cijene. Ovo je jednostavno tržišna ekonomija. Ja njih razumijem kao i radnike”, poručio je Minić.

Naglasio je da loše stanje traje decenijama.

“Shvatam potrebu da se ovo što prije riješi i realno je da u narednih 6-8 mjeseci vidimo rezultate. U 2025. moramo imati realno izvršenje od 115 ili 120 odsto”, kazao je Minić.

Najavio je da će izvršiti reviziju svih radnika koji imaju probleme sa alergenima u saradnji sa Ministarstvom zdravlja Srpske.

Na pitanje kad će biti smjena u ŠG Banjaluka jer direktor nije šumarski inženjer, poručio je da će to biti čim novi statut stupi na snagu.

Novinari su ga podsjetili da je bivši ministar šumarstva 2021. rekao da će stručni ljudi doći u u Šume, pa se ovo desilo, ali Minić nije želio da se po tom pitanju vraća u prošlost.

“Evo imali smo i prijedlog da nastavnik likovnog bude direktor ŠG. Iako nije izabran. Novim ugovorima sa dobavljačima, spriječićemo da bude reketiranja kakvog je bilo do sada po pitanju da se ne izvrše obaveze, a da se onda prave reklamacije sa njihove strane”, naveo je Minić.

Dodao je da je protiv šest direktora ŠG poslat izvještaj o počinjenim krivičnim djelima.

Minić je kazao i da je u ovom preduzeću vanredno stanje, da ne zna situaciju u drugim javnim preduzećima i da nema ništa protiv da se održi posebna sjednica Narodne skupštine

Republike Srpske o stanju u javnim preduzećima, za koju je PDP podnio zahtjev.

“Ili ćemo spasiti Šume ili idemo u nepovrat”, poručio je ministar Minić.

Još je naveo da će biti na snazi moratorijum na nova zapošljavanja.

“Biće bolnih stvari, neće biti otpuštanja ali uradićemo reviziju radne i životne sposobnosti 400 radnika, od čega bar 200 treba da ide. Nema novih zapošljavanja, po važećoj sistematizaciji mi imamo previše radnika. 125 ide u redovnu starosnu penziju, a za dio ćemo obezbijediti stimulativne odlaske u penziju”, zaključio je Minić.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da prvi predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić zaslužuje liječenje prema Ženevskoj konvenciji i to mu treba omogućiti.

“Od trenutka deportovanja u Veliku Britaniju 2021. godine, Radovanu Karadžiću uskraćena je adekvatna medicinska njega, a uslovi služenja kazne daleko su od sklada sa poštovanjem ljudskih prava i Rezolucije UN”, napisao je Dodik na društvenoj mreži “Iks”.

Prema njegovim riječima, ovakvo ponašanje britanskih vlasti krajnje je neodgovorno.

“Karadžić zaslužuje liječenje prema Ženevskoj konvenciji i to mu treba omogućiti”, naveo je Dodik i objavio sliku poziva za potpisivanje peticije, koju su pokrenuli građani kojom traže poštovanje ljudskih prava Karadžića, prenosi Srna.

Radovan Karadžić je smješten u zatvor Albani na ostrvu Vajt gdje, nakon što je osuđen u Haškom tribunalu, izdržava doživotnu kaznu.

Riječ je o zatvoru koji ima reputaciju jedne od najgorih zatvorskih ustanova u Velikoj Britaniji i ne ispunjava brojne uslove koji su predviđeni standardima u većini evropskih država.