Viktor Orban, predsjednik Vlade Mađarske, odgodio je posjetu BiH, potvrđeno je “Nezavisnim novinama” iz Savjeta ministara BiH.
Razlog odgađanja posjete je, kako nam je rečeno, komplikovana epidemiološka situacija u Mađarskoj
Orban je trebao doći u Sarajevo 25. januara na poziv predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH Zorana Tegeltije.
Na današnjoj svečanoj primopredaji komandne dužnosti snaga EUFOR-a, koja je organizovana u bazi Butmir kod Sarajeva, bilo je riječi i o bezbjednosnoj i političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini.
General Brice Houdet je naglasio kako je nedavno predstavio bezbjednosnu situaciju u BiH ambasadorima evropskih država te je pojasnio kako je trenutna kriza u BiH političke, a ne bezbjednosne prirode.
“Rekao sam da trenutne poteškoće imaju političku prirodu, a ne bezbjednosnu. Prije 26 godina sam bio ovdje i znao sam šta znače poteškoće bezbjednosne prirode i to nije slučaj danas. Još uvijek ima prostora za politički dijalog i ekonomske aktivnosti kako bi se situacija poboljšala”, rekao je Houdet.
Novoimenovani komandant EUFOR-a Anton Wessely također je izjavio kako ne želi komentarisati politička previranja u BiH, ali je jasno naglasio kako je EUFOR jedan od aktera koji rade na održavanju bezbjednosti u državi.
“Kao što su rekle kolege, ovo su pitanja političke prirode. Ne želim komentarisati političku retoriku, ali mi ćemo izvršavati našu misiju i mi smo jedan od aktera u BiH koji rade na održavanju sigurnosti i mi ćemo nadzirati situaciju. U okviru toga je pozitivna stvar upravo saradnja sa sigurnosnim agencijama i Oružanim snagama BiH. EUFOR će raditi svoj posao i nećemo se baviti hipotetičkim razmatranjima mogućih rezultata političkih previranja”, rekao je Wessely.
Na kraju, riječ je ponovno uzeo general Houdet, koji je poslao poruku kako međunarodna zajednica sigurno neće praviti greške kao što su one iz devedesetih godina.
“Postoji dio populacije u zemlji koju ova previranja plaše i to je nešto što moramo imati na umu. Ja sam živio ovdje u Sarajevu tokom rata. Najteže vrijeme, zimu 1993. godine, proveo sam u ovom gradu i imao sam priliku vidjeti kako je funkcionisao lanac komandovanja u okviru snaga UN-a. Postojao je izražen nedostatak odlučnosti u okviru lanca komandovanja na najvišem nivou u New Yorku”, rekao je Houdet.
Na kraju je zaključio kako svi znaju gdje su pravljene greške tokom devedesetih godina.
“Međunarodna zajednica se dobro sjeća svega onoga što je pogrešno urađeno devedesetih i znamo gdje smo griješili i zašto su se stvari dešavale kako su se dešavale. Odlučni smo da te greške ne ponovimo i ja sam apsolutno odlučan da se situacija nikada više ne pogorša do one mjere kako je to bilo prije 26 godina”, zaključio je general Houdet, prenosi Klix.ba.
U vojnoj bazi Butmir kod Sarajeva danas je održana svečana primopredaja komandne dužnosti snaga EUFOR-a u BiH, a dužnost komandanta je od Alexandera Platzera preuzeo austrijski general Anton Wessely.
U uvodnom dijelu konferencije sada već bivši komandant snaga EUFOR-a Alexander Platzer izjavio je kako se tokom upravljanja snagama EUFOR-a trudio da osigura mir i stabilnost Bosne i Hercegovine.
“Tokom svog mandata na ovoj funkciji usmjerio sam se na glavni zadatak EUFOR-a da pružimo podršku BiH i promoviramo stabilnost. Moj drugi fokus bilo je poboljšavanje spremnosti da odgovorimo na bilo koju situaciju. Na kraju, treći prioritet mi je bio da održim vidljivost EUFOR-a širom zemlje. Zaista se moram zahvaliti svim vojnicima i kolegama koji rade na predanosti. To su ljudi koji dolaze iz 19 zemalja i obavljaju izvanredan posao”, rekao je Platzer.
Nakon toga Platzer je izdvojio i najvažnije momente tokom komandovanja EUFOR-om.
“Ako bih trebao izdvojiti najvažnije momente, to bi bila vježba ‘Brzi odgovor 21’, koja je bila primjer uspješne saradnje, produženje vojnog mandata EUFOR-a u Vijeću sigurnosti UN-a i pomenuo bih donaciju EU od 10 miliona eura za deminerski bataljon Oružanih snaga BiH. Kada već pominjem Oružane snage BiH, moram reći da sam impresioniran pripadnicima ove vojske i njihovom profesionalnošću”, ističe Platzer.
Na kraju obraćanja Platzer je uputio poruku i novom komandantu.
“Na kraju, ostaje mi da poželim dobrodošlicu generalu Wesselyju, koji će održati kontinuitet ove misije. Kada sam došao na dužnost, Johann Sattler mi je rekao da mi ovdje neće biti dosadno i to je jedina poruka koju mogu poslati novom komandantu – ni tebi neće biti dosadno”, zaključio je Platzer.
Nakon toga novoimenovani komandant Anton Wessely je izjavio kako je velika čast preuzeti upravljanje snagama EUFOR-a u BiH.
“Meni je, kao nekome ko preuzima dužnost komandanta, lako reći šta ćemo raditi jer ćemo imati zadatak da nadograđujemo uspjehe koje su postigli vojnici pod prethodnom komandom. To znači da ćemo mi nastaviti podržavati aktivnosti i dodatne obuke koje bi uključile i predstavnike sigurnosnih institucija”, pojašnjava Wessely.
U kratkom obraćanju Wessely je također naglasio kako je najvažnije ostvariti vidljiv napredak za sve građane Bosne i Hercegovine.
“Ključna stvar koju ćemo se truditi da postignemo jeste mjerljiv napredak za sve ljude u BiH i to ćemo raditi kroz saradnju s vlastima i sigurnosnim institucijama, ali i predstavnicima međunarodne zajednice”, zaključio je Wessely.
Na kraju konferencije medijima se obratio i general Brice Houdet.
“General Platzer je veliki profesionalac koji je tokom komandovanja izuzetno predvodio snage uprkos teškoćama s kojima se suočavao. Imali smo pandemiju, a bilo je i puno političkih previranja, naročito u periodu produžavanja mandata EUFOR-a. Satima bih mogao govoriti o dobrim stvarima koje je Platzer postigao, ali najvažnije je to što je osigurao još jednu godinu mira. Budućnost je u rukama generala Wesselyja i očekujem i od njega da osigura još jednu godinu mira i to će biti najviše što on može postići”, rekao je Houdet.
Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković komentirala je, između ostalog, materijalno stanje građana naše zemlje. Prema onome što je rekla, dalo bi se zaključiti da je u BiH sve “med i mlijeko”.
Turković je gostovala u programu televizije Hayat gdje je komentirala aktuelnu političku situaciju u BiH, a pred kraj intervjua analizirala je i ekonomsku situaciju u zemlji i njen utjecaj na život građana.
“Situacija svakim danom postaje sve bolja, znate. Ništa se ne dobiva bez napora i rada. Postojale su i druge zemlje, znate, evropske zemlje, moćne zemlje koje su prošle kroz to, kroz sukobe i negiranja, kroz puno historijskih upitnika. Ne znam zašto bismo mi bili pošteđeni i imali nekakav idiličan život. Treba da se dokažemo, da se izborimo”, navela je ona.
Na komentar novinarke da su ljudi možda umorni od borbe, Turković odgovara da “niko nema pravo biti umoran, ako ima nešto da pojede”.
“Niko ne treba da bude umoran od toga. Niko. Svi mi imamo jako dobar život. Onaj ko ima toplinu u domu, svjetlo, ko ima nešto da pojede, ne može biti umoran. Mislim da smo mi razmaženi”, ocijenila je ministrica.
Dodala je da nju u Sjednjenim Američkim Državama, kao vrhuncu razvoja demokratije i ljudskih prava, iznenadi kada vidi “šatore oko State Departmenta u Washingtonu, u koje su smješteni beskućnici”.
“Vi ovdje oko Predsjedništva BiH i Vijeća ministara BiH i parlamenata nemate šatore s beskućnicima”, konstatovala je.
Na kraju je priznala da, kako kaže, tu i tamo i u BiH ima teških slučajeva.
“Mi imamo teških slučajeva, tu i tamo, ne treba zatvarati oči pred tim. Ali većina našeg naroda može sastaviti kraj s krajem. Ali kad se govori o većini naroda, mi imamo solidan život”, zaključila je Turković.
Ogromni ledeni brijeg pod nazivom A58 svakodnevno u okean ispušta više od 1,5 milijardi tona svježe, odnosno slatke vode zbog topljenja leda.
Riječ je o količini vode koja je 150 puta veća od one koju dnevno iskoristi cijela Velika Britanija. A68 je u kratkom periodu bio najveći ledeni brijeg na svijetu, njegova površina je iznosila gotovo 6.000 kvadratnih kilometara kada se odvoio od Antarktika 2017. godine. No, do početka 2021. godine je nestao, kao i bilion toina njegovog leda.
Tim s Univerziteta Leeds je analizirao satelitske podatke kako bi dobio uvid u promjene dimenzija ledenog brijega dok se kretao sjeverno kroz Južni okean i ulazio u Južni Atlantik.
Istraživači su procijenili varijacije u topljenju brijega koji postoji tri i po godine. Jedan od ključnih perioda je bio onaj kada se A68 približavao toplijim klimama i Južnoj Georgiji. Postojala je zabrinutost da bi se ogromni ledeni blok mogao nasukati u okolnim plitkim vodama te blokirati rute miliona pingvina, foka i kitova, no to se nije dogodilo. Istraživači su ustanovili da je A68 izgubio dovoljno svoje dubine da bi mogao nastaviti plutati.
Do aprila 2021. godine A68 se raspao na mnogo manjih fragmenata koji se više ne mogu pratiti. No, utjecaj na ekosistem će biti trajan. Fragmenti imaju značajan utjecaj gdje god se pojave, a njihova slatka voda će mijenjati lokalne struje. Željezo, drugi minerali i organska tvar koju su “pokupili” tokom svog “života” će završavati u okeanu i “posijati” biološku produkciju.
Britanci su postavili uređaje u blizini brijega A68 dizajnirane za praćenje uvjeta, a prikupljeni podaci su interesantni.
“Postoje snažni pokazatelji o promjeni flore fitoplanktona oko brijega A68, kao i u taloženju materijala na dubljim dijelovima okeana”, zaključili su istraživači.
Tokom njenog boravka u BiH, Pauer će se susresti s trojicom ratnih zarobljenika koji su danas lideri procesa pomirenja, a planirano je i službeno pokretanje partnerstva između BiH i Trip Advisora, najavljeno je iz USAID-a.
Administratorica USAID-a Samanta Pauer (Samantha Power) boravit će danas i sutra u Bosni i Hercegovini te tokom posjete potvrditi posvećenost Sjedinjenih Američkih Država partnerstvu s građanima BiH na njihovom putu izgradnje demokratske i prosperitetne budućnosti u stabilnoj i funkcionalnoj državi.
Tokom njenog boravka u BiH, Pauer će se susresti s trojicom ratnih zarobljenika koji su danas lideri procesa pomirenja, a planirano je i službeno pokretanje partnerstva između BiH i Trip Advisora, najavljeno je iz USAID-a.
Američka vlada do danas je osigurala dvije milijarde pomoći, prvenstveno putem USAID-a, za podršku ekonomskom, demokratskom i društvenom napretku u BiH, dok Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) predvodi napore Vlade za okončanje ekstremnog siromaštva i promociju demokratskih društava.
Posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske, na kojoj bi trebalo da bude osnovan Visoki sudski i tužilački savjet Republike Srpske, mogla bi biti održana 1. februara, a nije isključena mogućnost da bude održan sastanak svih parlamentarnih političkih partija iz RS poslije 25. januara, nezvanično saznaju “Nezavisne”.
“Na toj posebnoj sjednici, osim o VSTS-u, biće govora o stavljanju van snage Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom, koji je nametnuo Pedi Ešdaun, bivši visoki predstavnik u BiH”, ispričao je izvor “Nezavisnih”.
Takođe nezvanično saznajemo da bi prije posebne sjednice NS RS Milorad Dodik, lider SNSD-a, mogao organizovati sastanak s liderima parlamentarnih političkih partija iz Republike Srpske, a u vezi s posebnom sjednicom NS RS, ali i molbom Aleksandra Vučića, predsjednika Republike Srbije, o vraćanju u zajedničke institucije Bosne i Hercegovine. Ovaj sastanak, prema nezvaničnim informacijama, ne bi trebalo da bude održan prije 25. januara. U toj sedmici, tačnije 27. januara, biće održan i veliki samit Republike Srpske i Srbije, a nije isključena mogućnost da se vlast i opozicija iz Republike Srpske tu sastanu s predstavnicima Republike Srbije.
Ono što je zasad sigurno, jeste da se srpski zvaničnici u parlament BiH, Savjet ministara BiH i Predsjedništvo BiH neće vratiti da odlučuju bez odluke Narodne skupštine Republike Srpske, uz uslov da se iz pravnog sistema povuku nametnute izmjene Krivičnog zakona BiH kojim se, između ostalog, zabranjuje negiranje genocida u Srebrenici, a koje je nametnuo Valentin Incko, bivši visoki predstavnik u BiH.
“Zasad slijedimo stavove Narodne skupštine Republike Srpske i u ovom trenutku stav je da nema povratka u institucije BiH dok se ne povuče nametnuti Inckov zakon. Čuli ste da je najavljeno razmatranje te situacije i smatram da je jedino mjesto za to Narodna skupština Republike Srpske”, rekla je za “Nezavisne” Snježana Novaković Bursać, šefica Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, istovremeno ističući da bi bilo dobro da eventualnoj sjednici NS RS na tu temu prethodi širi sastanak političkih partija iz Republike Srpske.
I u PDP-u još ranije su istakli su da je za povratak u zajedničke institucije BiH uslov rješenje izmjena Krivičnog zakona BiH, koje su nametnute Inckovom odlukom, a što je u skladu sa zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske.
“PDP smatra da je potrebno obezbijediti normalno funkcionisanje institucija BiH, ali samo donošenjem izmjena Krivičnog zakona prihvatljivih i za Republiku Srpsku”, naveli su nedavno u PDP-u.
Milan Miličević, predsjednik Glavnog odbora SDS-a, rekao je za “Nezavisne” da još nije bilo zvaničnog poziva za organizovanje sastanka parlamentarnih političkih partija iz Republike Srpske, ali da svakako ima elemenata za njegovo organizovanje.
Elemenata za organizovanje takvog sastanka ima posebno nakon molbe Vučića za povratak u zajedničke institucije BiH, ali odluku o učešću na tom sastanku vjerovatno će donijeti Predsjedništvo SDS-a, kao što je i do sada bio slučaj”, rekao je Miličević.
Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih Milorad Kojić tvrdi da su rokovi u Revidiranoj strategiji za rad na predmetima ratnih zločina bili realno postavljeni, ali su ih blokdama nerealnim učinili bošnjački politički predstavnici.
Kojić je pojasnio da su bošnjački predstavnici dvije godine blokirali usvajanje strategije na nivou BiH, a da do danas ne dozvoljavaju formiranje nadzornog tijela koje je jedino nadležno za praćenje realizacije dogovorenih ciljeva.
On je pojasnio da je u Revidiranoj strategiji jasno definisano da manje složeni predmeti budu preneseni na entitete, a da se najsloženijima bavi Tužilaštvo BiH.
“Uvidjeli smo da su se u Tužilaštvu bavili manje složenim predmetima, a ne optužnicama protiv visokopozicioniranih Bošnjaka za zločine nad Srbima koje spadaju u kategoriju složenijih. To samo po sebi govori da se Strategija ne implementira, ali i ne može, jer ne postoji ni nadzorno tijelo”, rekao je Kojić za “Glas Srpske”.
Prema njegovim riječima, to nadzorno tijelo treba da procijeni da li nosioci pravosudnih funkcija sprovode ciljeve i mjere, a ako ne da bude pokrenuto pitanje odgovornosti.
Kojić tvrdi i da Visoki sudski i tužilački savjet nije nadležan za praćenje realizcije Strategije i da oni ne mogu da budu svojevrsni bajpas, kako je i ranije skrenuo pažnju pojedinima. On smatra da sve dok ne bude nadzornog tijela praktično nema ni Revidirane strategije, a dok je tako nosiocima pravosudnih funkcija se ostavlja mogućnost da rade šta i kako hoće.
Revidirana strategija je nakon dvogodišnje blokade od strane Bošnjaka usvojena 24. septembra 2020. godine u Savjetu ministara, a tome su prethodili dani usaglašavanja o aneksu koji je postao njen dio, u čemu su učestvovali i predstavnici EU.
Tada je usaglašeno da će, između ostalog, Ministarstvo pravde u Savjetu ministara dostaviti prijedlog odluke o formiranju nadzornog tijela za praćenje sprovođenja strategije. Iako je bilo pokušaja da taj organ bude imenovan, do toga nije došlo jer su se bošnjačke strukture protivile predloženim kadrovima u ime Srpske, među kojima je predložen i Kojić, podsjetio je “Glas Srpske”.
Najbolji teniser sveta Novak Đoković tužice Vladu Australije, prenose engleski mediji.
Engleski tabloid “San” prenosi da će Đoković tužiti Vladu Australije za 3,8 miliona evra, pozivajući se na pouzdane izvore i dobro obaveštene ljude bliske srpskom teniseru.
Oni navode da će Đoković tužiti Vladu Australije zbog lošeg tretmana.
“Dobro je poznato da Novak i njegova porodica smatraju da je bio loše tretiran tokom karantina u hotelu u Melburnu. Njegova majka je otkrila kako je soba bila puna insekata. Držali su ga kao zatvorenika”, pišu Englezi.
Oni se pozivaju na izvor blizak Đokovićevom agentu Adoardu Artladiju.
Novak Đoković deportovan je iz Australije jer mu je ministar za Imigracije Aleks Hok ukinuo vizu.
Srpski teniser žalio se na odluku, ali je Federalni sud podržao Aleksa Hoka i Đoković je morao da napusti Australiju.
Trenutno se nalazi u Beogradu.
Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS) BiH danas je imenovao Mirjanu Kulić za predsjednika Opštinskog suda u Živinicama i ona će stupiti na dužnost 14. februara.
Za glavnog tužioca Kantonalnog tužilaštva u Mostaru imenovan je Zdenko Kovač.
VSTS je saopštio da je pri donošenju Odluke o imenovanju, između ostalog, uzeo u obzir kriterijume poput stručnog znanja, radnog iskustva i radnih rezultata, te stručne sposobnosti kandidata zasnovane na dosadašnjim rezultatima u karijeri.
– Pri imenovanju, VSTS BiH primjenjuje odgovarajuće ustavne odredbe kojima se uređuju jednaka prava i zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih, te poštuje ravnomjernu zastupljenost polova – saopšteno je iz ove pravosudne institucije.