VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Varhelji: Zapadni Balkan napreduje na putu proširenja Unije

    Varhelji: Zapadni Balkan napreduje na putu proširenja Unije

    Zapadni Balkan napreduje na putu proširenja Evropske unije, napisao je evropski komesar za proširenje i susjedsku politiku Oliver Varhelji na Twitteru.

    On je naveo da je cilj Brisela da potpuno integriše region u EU – ekonomski, socijalno i politički – i naglasio da takvu namjeru podržava Ekonomski i investicioni plan za zapadni Balkan.

    Varhelji se danas na marginama Antalijskog diplomatskog foruma sastao sa članovima Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom i Šefikom Džaferovićem i odvojeno sa potpredsjednikom Crne Gore Dritanom Abazovićem.

    Srpski član Predsjedništva BiH rekao je da nema ništa od ubrzanog članstva u EU, kako za Ukrajinu, tako i za BiH.

    Dodik je naveo da je tokom današnjeg susreta u Antaliji komesar za proširenje EU insistirao na funkcionalnosti u BiH kako bi EU mogla da nastavi sa svojim razvojnim projektima.

  • Delegati Doma naroda odlučuju o stotinama miliona KM bez ikakve analize

    Delegati Doma naroda odlučuju o stotinama miliona KM bez ikakve analize

    Dom naroda parlamenta BiH razmatraće zakone ili paket mjera težak stotine miliona maraka, i to bez ikakve prethodne analize i odgovora na pitanje šta će to na kraju značiti po budžete u Bosni i Hercegovini i koji su efekti tih mjera.

    Kada je riječ o zakonu o izmjenama Zakona o akcizama, kojim se predviđa suspenzija akciza na naftu i naftne derivate u periodu od najmanje šest mjeseci, gubitak budžeta biće oko 250 miliona KM i tu nije toliki problem, međutim po pitanju PDV-a i eventualnog uvođenja diferenciranih stopa od 5, 17 i 22 odsto, u ovom trenutku niko ne zna koliko će to koštati.

    “Očigledno je da precizne analize nisu rađene i nije poštovana procedura kada je riječ o PDV-u i to svakako nije dobro. Ti zakoni su rađeni na paušalan način i pokušava se socijalna politika riješiti sa centralnog nivoa. Analiza nije rađena ni kada je riječ o akcizama, ali tu je relativno jasnija situacija. Natjerani smo da idemo u pravcu smanjena akciza i to smo podržali, jer imamo značajan rast cijena goriva. Kod PDV-a je trebalo reagovati drugačije, raditi dužu pripremu i analizu i to je naš stav”, rekao je Predrag Kožul (HDZ), predsjedavajući Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma.

    Upravo zbog nedostatka ozbiljnih analiza i posljedica po budžete, Dom naroda parlamenta BiH, odnosno delegati u tom domu još ne znaju na koji način će se glasati. Iz nezvaničnih razgovora može se zaključiti da suspenzija akciza i nije toliko sporna, jer se manje-više zna o koliko se novca radi i koji su efekti po građane, međutim kod PDV-a situacija je malo drugačija. Gruba računica pokazuje da bi samo smanjenje stope PDV-a sa 17 na pet posto na osnovne životne namirnice budžete u BiH koštalo blizu milijardu KM.

    “Ne znam da nema analize, ali je neko trebalo to da sačini da se vide efekti. Godina 2022. je u toku, budžeti su usvojeni, inflacija je prisutna i pitanje je koliko bi efekta imala ijedna i druga mjera. Tome treba ozbiljno pristupiti i to treba početi početkom fiskalne godine kako bi se uračunali efekti po budžete. Sada je veoma teško procijeniti u kojem pravcu to ide i na koji način će se to odraziti”, rekla je Željka Stojičić (SNSD), predsjednica Odbora za finansije i budžet Narodne skupštine Republike Srpske, dodajući da kao predsjednica Odbora očekuje materijale u vezi s tim pitanjem, a u skladu sa zaključcima NS RS kada je riječ o djelovanju predstavnika Republike Srpske u institucijama BiH.

    Ona ističe da je Odbor i prije razmatranja izmjena Zakona o PDV-u i Zakona o akcizama trebalo da ima dostavljenu informaciju kako bi dali svoje mišljenje, međutim do toga nije došlo.

    I Husein Roščić (SDA), predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma parlamenta FBiH, kaže da su efekti usvajanja zakona u vezi s akcizama i PDV-om nepoznanica.

    “Trebalo je uraditi kompletnu analizu koja će pokazati uticaj na prihodovne strane. Vijest jeste pozitivna, ali nadam se da u konačnici neće biti pogrešan potez. Izmjenama Zakona o akcizama suspendovan je član 17, a to su bili direktni prihodi budžeta svih nivoa vlasti i tu ćemo vrlo brzo, ako budu usvojene, znati efekte i koliki je manjak po tom osnovu. Kada je riječ o PDV-u, tu nije urađena nikakva analiza i to je trebalo da uradi Vijeće ministara. U svakom slučaju, velika je nepoznanica za finansijski sistem”, rekao je Roščić.

  • EUFOR: Dodatne trupe u BiH aktivirane iz predostrožnosti

    EUFOR: Dodatne trupe u BiH aktivirane iz predostrožnosti

    Komandant EUFOR-a u BiH Anton Veseli izjavio je danas da je aktivirao rezervne snage EUFOR-a iz predostrožnosti, a ne zbog pogoršanja situacije.

    “Procjena EUFOR-a je da trenutno ne postoji prijetnja po bezbjedno i stabilno okruženje, zbog koje bi bio potreban angažman EUFOR-a. Kao razborita mjera iz predostrožnosti, u svjetlu pogoršane međunarodne bezbjednosne situacije, odlučeno je da se aktiviraju rezervne snage kako bi se ostvarila spremnost za sve nepredviđene situacije”, rekao je Veseli.

    On je na ceremoniji kojom se obilježava “dostizanje inicijalnog operativnog kapaciteta EUFOR-a u bazi Butmir u Sarajevu”, naveo da vjeruje da će raspoređivanje rezervnih snaga predstavljati dodatno sredstvo da se unaprijedi i ojača partnerstvo EUFOR-a s institucijama i građanima BiH.

    “Vjerujem da je moja odluka bila iz obaveze kao vojnika da budem spreman da odgovorim na bilo koju situaciju. Svaki vojnik koji stoji pred vama je u službi EUFOR-a i BiH. Porodice nekih od njih bliže su ratu u Ukrajini nego vi ovdje. U vremenu nesigurnosti, njihova služba je testament posvećenosti očuvanju mira. Posebno sada u vremenu narušene sigurnosti”, rekao je Veseli.

    On je naglasio da je upravljanje rezervnim snagama temelj svake vojne operacije, prenosi Klix.ba.

    “Ako to budem smatrao razboritim korakom i ako to bude potrebno, mogu pozvati dodatne snage. Važno je u ovom trenutku iskazati podršku institucijama BiH”, poručio je Veseli.

    Ceremonijom je označen, kako navodi Klix.ba, uspešan završetak dvosedmičnih intenzivnih priprema i obuke, nakon kojih su, kako se navodi, ove snage operativno spremne da EUFOR-ovim partnerima iz oblasti bezbjednosti pruže podršku u održavanju sigurnog i stabilnog okruženja za sve građane.

    Ceremoniji su, izmedu ostalih, prisustvovali i specijalni predstavnik EU u BiH Johan Zatler i predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.

    Ranije danas je objavljeno da, nakon što je kontingent snaga EUFOR-a u BiH prije nekoliko dana postao brojniji za 500 pripadnika rezervnih snaga ove organizacije, donijeta je i odluka o konačnom raspoređivanju ovih trupa na teritoriji Bosne i Hercegovine.

  • Dodik razgovarao sa Stoltenbergom “Dešavanja u Ukrajini ne mogu se porediti sa BiH”

    Dodik razgovarao sa Stoltenbergom “Dešavanja u Ukrajini ne mogu se porediti sa BiH”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik i generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg danas su, na marginama Diplomatskog foruma u Antaliji, razmijenili mišljenja o izazovima sa kojima se suočava svijet, kao i aktuelnim dešavanjimaa u Evropi i region.Tom prilikom, Dodik je naglasio da se ukrajinska kriza ne može porediti, niti dovoditi u bilo kakvu vezu sa BiH.

    Dodik je naglasio da u BiH vlada mir.

    Srpski član Predsjedništva BiH prisustvuje Diplomatskom forumu u Antaliji, a prema programu ovog skupa, obratiće se sutra u okviru panela lidera “Budućnost BiH”.

  • Dodik iz Antalije poručio: Nema ništa od ubrzanog članstva BiH u EU

    Dodik iz Antalije poručio: Nema ništa od ubrzanog članstva BiH u EU

    Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da nema ništa od ubrzanog članstva u EU, kako za Ukrajinu, tako i za BiH.

    Dodik je naveo da je tokom današnjeg susreta u Antaliji komesar za proširenje EU Oliver Varhelyi insistirao na funkcionalnosti u BiH kako bi EU mogla da nastavi sa svojim razvojnim projektima.

    “Jasno je rečeno ako budu primorani da to neće biti samo kažnjavanje RS-a, nego obustava pomoći za BiH što je razlog da sjednemo i raščistimo u BiH neke stvari”, rekao je Dodik nakon sastanka sa Varhelyijem na marinama Diplomatskog foruma u Antaliji.

    Dodik je istakao da je nemoguće očekivati da Republika Srpska, nakon stavova koje je zauzela Narodna skupština, zaboravi ono što se desilo prije šest mjeseci i da se njeni predstavnici pognute glave vrati u institucije BiH i odlučuju onako kako bi želio bošnjački član Predsjedništva Šefik Džaferović.

    “To se neće desiti, bez obzira što su uspjeli da smuvaju dio opozicije u Republici Srpskoj za neke svoje projekte! Neka oni to sa njima završavaju, neka to izguraju sa njima. Mi ćemo se sa tim zakonima vratiti u Narodnoj skupštini RS-a kao što je zaključeno i pitati parlament RS-a kako će glasati delegacija u Domu naroda BiH. To je način kako ćemo djelovati, svidjelo se to nekome ili ne!”, poručio je Dodik.

    Član Predsjedništva BiH iz RS-a je poručio da su apeli Varhelyija korektni i da ukoliko nema funkcionalnosti u BiH, Evropska komisija ima problem da realizuje planove i projekte što je i suština današnjih razgovora.

    Na pitanje da li je iko pominjao ubrzano članstvo BiH u EU, Dodik poručuje da od toga nema ništa.

    “Rekao je Varhelyi da nema za Ukrajinu, pa ni za BiH. To je ono što ne vidi opozicija u Republici Srpskoj koja ne vodi interese RS-a. Ne vide ih Šarović i Borenović i glasaju za zakone oko Visokog sudskog i tužilačkog vijeća i ostalo, glasaju ili su dio tih odluka na nivou BiH kako bi napravili neku štetu Republici Srpskoj, a ne korist. Dakle, od toga nema ništa”, naglasio je Dodik.

    On ističe da u razgovorima na Antalijskom diplomatskom Forumu u Turskoj niko nije spominjao sankcije.

    “Normalno i pristojno sam se ispozdravljao sa generalnim sekretarom NATO-a. Kada slušate Ivanića i ostale to ispadne Bog zna šta. Ne bi ni bilo sankcija da to ne traže Šarović i Borenović, to su nam rekli”, navodi Dodik.

    Dodik se na marginama Foruma u Antaliji ranije sastao i sa izaslanikom EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslavom Lajčakom, a očekuju se susreti i sa visokim predstavnikom EU za spoljnu politiku i sigurnost Josepom Borrellom, te predsjednikom Slovenije Borutom Pahorom.

    Razgovarao je i sa šefom NATO-a Jesnom Stoltenbergom prilikom čega je Dodik, kako kaže, naglasio da se ukrajinska kriza ne može porediti, niti dovoditi u bilo kakvu vezu sa BiH ističući da ovdje vlada mir.

    Dodik i Džaferović, prema programu samita, obratit će se sutra u okviru panela lidera “Budućnost BiH”, najavljeno je iz Predsjedništva BiH.

  • Košarac: Neće biti prijedloga zakona o uslugama na nivou BiH

    Košarac: Neće biti prijedloga zakona o uslugama na nivou BiH

    Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara neće predložiti zakon o uslugama na nivou BiH, jer je to pitanje isključivo u ustavnoj nadležnosti entiteta, rekao je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac.

    Košarac je rekao Srni da on isključivo zagovara i sprovodi politiku očuvanje ustavnih kapaciteta i nadležnosti Republike Srpske.

    Osvrćući se na jučerašnju konferenciju na Jahorini, na kojoj se, između ostalog, govorilo o potencijalnoj izradi zakona o uslugama na nivou BiH, Košarac je naveo da su se predstavnici federalnih institucija pozivali na zaključak prošlog saziva Savjeta ministara iz 2019. godine, kojim se Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa zadužuje da izradi nacrt ovog zakona.

    “Štiteći interese Republike Srpske, spriječili smo usvajanje ovog zakonskog rješenja i ispravili grešku mog prethodnika Mirka Šarovića, koji je u ministarskom mandatu 2019. godine podržao sporni zaključak Savjeta ministara i glasao za usvajanje zakona o uslugama na nivou BiH, iako je to isključiva ustavna nadležnost entiteta”, naveo je Košarac.

    Prema njegovim riječima, donošenje zakona o uslugama BiH nije uslov EU u procesu integracija.

    “Pokušaji da se ovaj prenos nadležnosti opravda potrebama na evropskom putu predstavljaju jeftin trik da se sprovede puzajuća unitarizacija BiH. U samoj EU postoji primjer Njemačke u kojoj nema saveznog zakona o uslugama, nego je ova oblast uređena zakonodavstvom pokrajina u ovoj zemlji”, naveo je Košarac.

    Košarac je rekao da je vidljivo da Mirko Šarović svaki put u svom političkom djelovanju želi da zagrabi dio nadležnosti Republike Srpske i prenese ih na nivo BiH.

    “Šarović je u ministarskom mandatu, prilikom usvajanja akciza na gorivo, na uštrb entitetskih budžeta tražio da dio sredstava bude usmjeren na zajedničke institucije, kako bi se sa ovog nivoa mogli plaćati određeni podsticaji za poljoprivredu. Takvi podsticaji se ne mogu plaćati sa nivoa BiH, jer je poljoprivreda u ustavnoj nadležnosti entiteta i to rade ministarstva i vlade Srpske i FBiH”, naglasio je Košarac.

    On je istakao da je prethodnih dana u kontekstu aktuelne teme o ukidanju akciza na gorivo bila plejada opozicionih izjava o navodnoj brizi za građane, što je klasična manipulacija javnim mnjenjem.

    “Šarovićevi potezi u vezi sa zakonima o akcizama i PDV-u dokazuju da prioritetno želi da zavuče ruku u budžet Republike Srpske, pri čemu krši procedure. On se zalaže za manje novca za Republiku Srpsku, dok istovremeno licemjerno priča o pravima boraca, čije se naknade isplaćuju upravo iz budžeta Srpske”, rekao je Košarac.

    On je podsjetio da je na jučerašnjem sastanku predsjedavajućeg Savjeta ministara sa entitetskim premijerima razgovarano o ekonomskim mjerama, pri čemu je konstatovano da će u slučaju eventualnih poremećaja na tržištu svi nivoi vlasti u skladu sa svojim nadležnostima odgovorno pristupiti mogućim ekonomskim izazovima.

    “Niko ne osporava potrebu smanjenja PDV-a i ukidanja akciza, ali Šarovićeva nastojanja bila su sporna entitetskim premijerima. Bio bi pravi politički šamar da je Šarović čuo šta zapravo misle o njegovim prijedlozima”, rekao je Košarac.

    Komentarišući Šarovićeve prozivke na račun SNSD-a u vezi sa održavanjem sjednice Doma naroda parlamenta BiH na čijem se dnevnom redu očekuju prijedlozi o smanjenju PDV-a i ukidanju akciza, Košarac je rekao da je to odraz političkog bezobrazlika i politikantstva. “Da li Šarović zna da SNSD nije jedina stranka u Domu naroda? Zašto Šarović ne proziva SDA, čije želje on danas ispunjava?”, pitao je Košarac.

  • Džaferović i Dodik se u Antaliji sastali s Lajčakom, razgovarano o kandidatskom statusu BiH

    Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović i Milorad Dodik sastali su se sa specijalnim izaslanikom Evropske unije za Zapadni Balkan Miroslavom Lajčakom, na marginama Antalija diplomatskog foruma.

    Razgovarano je o aktuelnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini i regiji Zapadnog Balkana, u kontekstu sigurnosnog stanja u Evropi nakon ruske invazije na Ukrajinu.

    Posebna tema razgovora bio je kandidatski status Bosne i Hercegovine.

    Član Predsjedništva BiH Džaferović kazao je da Evropska unija treba proširenje posmatrati kao geopolitičko, a ne administrativno pitanje, te da treba pokazati senzibilitet za ubrzanje procesa prijema Bosne i Hercegovine.

    Član Predsjedništva BiH Džaferović kazao je da će Bosna i Hercegovina ispuniti uslove postavljene od Evropske komisije za kandidatski status, u slučaju da Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH potvrdi zakone o VSTV-u i sukobu interesa, koje je već usvojio Predstavnički dom PSBiH.

    Usvajanje ovih zakona sa evropske agende stabilizovalo bi situaciju u Bosni i Hercegovini i doprinijelo smirivanju krize, što treba biti imperativ za sve političke aktere u zemlji i pokazatelj njihovog odgovornog pristupa prema ljudima u BiH i zahtjevima trenutne sigurnosne situacije u Evropi.

  • Dodik: Šmit nedostojan da ga komentarišem

    Dodik: Šmit nedostojan da ga komentarišem

    On će određivati ko ide u političku penziju, jedan obični picopjevac koji je nedostojan da ja njega komentarišem, rekao je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, reagujući na izjavu Kristijana Šmita nakon sastanka sa Analenom Berbok, ministrom spoljnih poslova Njemačke da Dodik nije dostojan pozicije koju obavlja i da treba da ide u političku penziju.

    “Ja 18 godina pobjeđujem na izborima, a on je prvi put postao poslanik i on nešto da govori o tome”, rekao je Dodik.

    Dodik kaže da razumije interes Njemačke kao vladajuće zemlje Evropske unije.

    “Sve mogu da shvatim, ali da njihov parlament stavi izaslanika koji je ostrašćen, koji mrzi, njemu je glavni cilj da se obračuna sa Srbima, mogu da razumijem individualno jer je njegova porodica izbjeglička, otišla iz Kotor Varoša”, rekao je Dodik.

  • Dodik: Susret Šmita i Berbokove – susret dva zemljaka u trećoj državi

    Dodik: Susret Šmita i Berbokove – susret dva zemljaka u trećoj državi

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je Srni da ministar spoljnih poslova Njemačke Analena Berbok nije morala doći u Sarajevo da kaže da je Kristijan Šmit visoki predstavnik, jer su te poruke i ranije stizale iz Berlina.

    Dodik je pojasnio da to nije Šmita učinilo visokim predstavnikom, jer da bi on to i bio trebalo bi prvo da ispuni uslove iz Ankesa 10, kojim je i osnovan visoki predstavnik, i da dobije konačnu verifikaciju od Savjeta bezbjednosti UN.

    • Pošto on to nije pribavio, Kristijan Šmit je za Republiku Srpsku i dalje neko ko se lažno predstavlja u BiH, a njegov jučerašnji susret sa gospođom Berbok vidim kao susret dva zemljaka u trećoj državi – istakao je Dodik.
  • Višković očekuje realizaciju svih pet projekata EU

    Višković očekuje realizaciju svih pet projekata EU

    Premijer Republike Srpske Radovan Višković istakao je da će realizacija svih pet projekata koje je BiH predložila EU ići jedinstveno i naglasio da Federacija BiH ne može biti protežirana.

    Ništa nije suspendovano. Ništa ne može biti suspendovano na jednom dijelu teritorije BiH, a da teče na drugom – izjavio je Višković novinarima, govoreći o projektima koje je odobrila EU za BiH u okviru iz ekonomsko-investitcionog plana za zapadni Balkan.

    On je naveo da bi se bilo kakva eventualna izolacija jednog entiteta, odrazila na štetu drugog.

    – Ovdje ne može biti nikakva sankcija za Republiku Srpsku, a da bude protežirana FBiH, jer je takav pravni sistem BiH i tako će funkcionisati i ubuduće – naglasio je Višković.

    Višković je novinarima rekao da je na sastanku u Sarajevu sa predsjedavajućim Savjeta ministara Zoranom Tegeltijom i premijerom Federacije BiH Fadilom Novalićem usaglašeno, kao što je i ranije dogovoreno, da EU zajedno bude predloženo pet projekata u ime BiH, da su svi prošli, te da njihova realizacija može ići samo u jedinstvenom stavu.

    On kaže da se nijedan projekat, bilo da je riječ o kreditu ili grant sredstvima, ne može odobriti BiH, bez obzira ko bio finansijer, ukoliko nema saglasnosti obje entitetske vlade i Savjeta ministara.