Kategorija: Vijesti

Dodik: Zabrana ulaska Koviću je atak na Srpsku i srpski narod

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da zabrana ulaska univerzitetskom profesoru Milošu Koviću u BiH predstavlja atak na Republiku Srpsku i srpski narod, kao i klasični pokušaj dizanja međunacionalnih tenzija.

Dodik je naglasio da muslimansko političko Sarajevo pravljenjem nekih, samo njima znanih, spiskova navodno “sumnjivih ljudi koji predstavljaju opasnost po bezbjednost” žele da stvore osjećaj nesigurnosti na graničnim prelazima u Republici Srpskoj.

“Apsolutno mi je nepoznato ko je donio takvu odluku i čekam odgovor političkog Sarajeva ko je, kada i po čijem nalogu zabranio ulazak profesoru Koviću u BiH. Ovo je još jedan skandalozan čin političkog Sarajeva i muslimanskih obavještajnih krugova koji mimo znanja bilo koga iz Republike Srpske donose odluke o zabrani ulaska srpskim intelektualcima i to na teritoriju Srpske”, istakao je Dodik.

Dodik je podsjetio da su u BiH slobodno ulazili borci sa stranih ratišta, dobijali pasoše i državljanstva BiH, a sa druge strane univerzitetski profesor za političko Sarajevo predstavlja, kako kažu, prijetnju po bezbjednost.

“Ovo je skandalozno i sramotno i još je jedna potvrda da bez obzira koliko se trudili da razgovaramo i počnemo da vodimo normalan život, druga strana to uporno odbija i čini sve da BiH učini nemogućom zemljom. Republika Srpska i ja lično nećemo odsutati dok ne dobijemo zvanični odgovor na pitanje čija je to odluka. BiH je sastavljena od dva entiteta i tri naroda i ne može niko ništa da uradi na štetu bilo koga”, rekao je Dodik.

On je ponovio da neće dozvoliti da se ruši ustavni poredak u BiH i da muslimansko političko Sarajevo nameće svoju volju i svoju viziju BiH u kojoj su druga dva naroda potlačena.

Granična policija BiH na graničnom prelazu Vardište juče nije dozvolila profesoru Koviću da uđe u BiH, uz obrazloženje da “predstavlja opasnost po bezbjednost BiH”.

Ković je profesor na Odjeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu i već 13 godina je gostujući profesor Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

13 Marta, 2022
Cvijanović: Nalogodavci anticivilizacijske odluke su stvarna prijetnja po bezbjednost

Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da zabrana ulaska u BiH profesoru Milošu Koviću predstavlja skandalozan i anticivilizacijski čin, koji dodatno komplikuje ionako opterećene odnose u BiH.

“Označiti univerzitetskog profesora kao prijetnju po bezbjednost, bez bilo kakvog obrazloženja, mogu samo protivnici slobode kretanja, misli i izražavanja. To mnogo više govori o sarajevskoj percepciji slobode i ljudskih prava, nego o samom profesoru Koviću, koji se nije ogriješio ni o jedan zakon BiH”, istakla je Cvijanovićeva.

Predsjednik Srpske je naglasila da, kada se ovo dešava sada, užasava sama pomisao na to u kakvom bismo mraku živjeli da se realizuje koncept države koju zagovara političko Sarajevo.

“Bila bi to država terora, zabrane misli, govora i izražavanja, kao i predavanja i učenja isključivo onih lekcija propisanih od istog tog Sarajeva. U vremenu u kojem treba da težimo jačanju regionalne saradnje, boljem razumijevanju i ukidanju barijera, Sarajevo još jednom manifestuje svoj destruktivni potencijal, podižući tenzije i dodatne ograde između ljudi i zemalja. Zbog toga zahtijevamo hitno povlačenje ove sramne odluke i pozivamo na odgovornost nalogodavce”, poručila je Cvijanovićeva.

Ona je ukazala da su upravo oni koji iza ovoga stoje jedina stvarna prijetnja po bezbjednost BiH, rušioci ustavnopravnog poretka i najveći neprijatelji zajedničke države i njenog dugoročnog opstanka.

Granična policija BiH, na graničnom prelazu Vardište, zabranila je juče ulazak u BiH profesoru Milošu Koviću uz obrazloženje da “predstavlja prijetnju po bezbijednost BiH”.

13 Marta, 2022
Tegeltija o zabrani ulaska Koviću u BiH

Političko Sarajevo demonstriralo je silu zabranom profesoru Milošu Koviću da uđe u BiH da bi pokazalo da je BiH samo njihova država, ocijenio je danas savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Milan Tegeltija.

Nije zabrana Koviću zbog njega, nego demonstracija Sarajeva koja treba da nam pokaže da je BiH njihova i samo njihova država i da su oni ti koji određuju šta su `nacionalni interesi BiH i ko je dobrodoša – rekao je Tegeltija.

Za zabranu ulaska u BiH profesoru Koviću je rekao da je to “izuzetno opasan potez po BiH”.

– Bojim se da su potezi i izjave iz političkog Sarajeva usmjereni na svjesno i opasno približavanje nekoj vrsti eskalacije prilika u BiH, jer suzdržanost Republike Srpske doživljavaju kao slabost – smatra Tegeltija.

Tegeltija je istakao da Republika Srpska ne želi eskalaciju, već se ponaša razumno, ali da bi bila “strašna greška da to političko Sarajevo doživi kao slabost i odsustvo odlučnosti Srpske da se brani”.

Granična policija BiH juče je zabranila ulazak u BiH profesoru Koviću uz obrazloženje da “predstavlja prijetnju po bezbjednost BiH”

13 Marta, 2022
Mazalica: Kriminalizacija stavova koji se ne sviđaju jednom narodu

Zamjenik šefa kluba poslanika SNSD u Narodnoj skupštini Republike Srpske Srđan Mazalica izjavio je da je neprihvatljiv argument da je istoričar Miloš Ković prijetnja po bezbjednost i ustavni poredak BiH, kao i da to predstavlja zabranu i kriminalizaciju iznošenja stavova koji se ne sviđaju jednom narodu.Profesor Ković u javnost je iznosio određene istorijske argumente, vjerovatno kao reakciju na neke od tvrdnji Bakira Izetbegovića o autohtonosti Bošnjaka u BiH, iznoseći istorijske činjenice po kojima je u prošlosti u BiH živio samo jedan narod, da je Tvrtko Kotromanić (srednjovjekovni kralj Bosne) bio Srbin i slično – rekao je Mazalica.

Mazalica smatra da zabrana profesoru Koviću predstavlja i ugrožavanje slobode kretanja, te da nema nema narušuvanja ni bezbjednosti niti ustavnog poretka posebno kada se iznose mišljenja i stavovi o događajima iz prošlosti od istoričara kojima je to posao.

U ovom slučaju, kaže, to je pokušaj da se od jednog naroda ne samo uzurpiraju institucije BiH kao što su OBA, CIK, Tužilaštvo BiH, već i da se zajedno sa dopunama Krivičnog zakona od bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka uvede diktatura verbalnog delikta- zabrana i kriminalizacija iznošenja stavova sa ugrožavanjem slobode kretanja zbog stavova koji se ne sviđaju samo jednom narodu u BiH i njegovim političkim predstavnicima.

– To je izuzetno opasno i ovakve stvari su kroz istoriju dovodile do raspada država i federalnih zajednica. Upravo je ovo razlog da se pokrene priča o tome da li OBA treba funkcionisati na nivou BiH. Moje mišljenje je da sljedeća nadležnost koju treba vratiti Republici Srpskoj je obavještajna služba – naveo je Mazalica.

Ta služba, smatra, treba da bude utvrđena u okviru MUP Srpske, a da se sadašnjoj OBA zabrani rad na području Srpske.

Mazalica je rekao da OBA radi protiv, a ne u korist Republike Srpske, te da to predstavlja diskriminaciju Srpske i srpskog naroda, a u o Kovićevom slučaju diskriminaciju ljudi koji predstavljaju institucije srpskog naroda – profesori fakulteta, istoričari.

Granična policija BiH zabranila je juče ulazak u BiH profesoru Milošu Koviću uz obrazloženje da “predstavlja prijetnju po bezbijednost BiH”.

13 Marta, 2022
Stevandić poručio da se zabranom ulaska Kovića u BiH opasno dižu međunacionalne tenzije

Zabranom ulaska u BiH beogradskom istoričaru Milošu Koviću opasno se dižu međunacionalne tenzije i ugrožava pravo intelektualca da iznosi svoje vrijednosne sudove, izjavio je danas šef Srpskog kluba u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Nenad Stevandić.

Nama je potpuno nepoznato ko je to učinio i da li je iko od ljudi iz Republike Srpske, koji rade u zajedničkim organima BiH, obaviješten o tome – rekao je Stevandić.

On je istakao da ta zabrana pokazuje da se radi o paralelnim sistemima, da se međunacionalne tenzije dižu time što se optužuju i zabranjuje ulazak u BiH licima koji su naučnici i istoričari i nemaju nikakve veze vezama za ranije utvrđenim incidentima, nasiljem ili bilo čime što izlazi van intelektualnog kruga.

– To govori da neko u BiH ili pokušava da nametne stanje incidentnih situacija i da izazove povratno lošu reakciju, ili se radi o potpunom odsustvu demokratske kontrole i otuđenosti institucija koje se bave ovim poslom koje je potpuno preuzela bošnjačka elita – rekao je Stevabndić.

Pripadnici Granične policije BiH juče su na prelazu Vardište zabranili ulazak u BiH profesoru na Odjeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu Milošu Koviću uz obrazloženje da “predstavlja prijetnju po bezbjednost BiH”.

13 Marta, 2022
Profesoru Milošu Koviću zabranjen ulazak u BiH

Pripadnici Granične policije BiH danas su na prelazu Vardište zabranili ulazak u BiH profesoru na Odjeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu Milošu Koviću uz obrazloženje da “predstavlja prijetnju po bezbjednost BiH”.

Profesor Ković izjavio je Srni da mu je ulazak u BiH zabranjen danas oko 16.00 časova na osnovu rješenje koje je doneseno 28. februara, a koje je odbio da potpiše.

“Od mene je zatraženo da potpišem rješenje o zabrani ulaska u BiH koje nisu dali ni da pročitam. Pitao sam pripadnike Granične policije u čemu je moja krivica, ko je donio tu odluku i na osnovu kojeg člana i kog zakona, ali odgovor nisam dobio”, istakao je profesor Ković.

On je rekao da pretpostavlja da je nekome u Sarajevu zasmetala njegova javna riječ i mišljenje, jer ne vidi bilo kakav drugi razlog da se univerzitetskom profesoru zabrani ulazak u BiH, odnosno u Republiku Srpsku.

“U BiH se izgleda kažnjava mišljenje, sloboda misli i govora. Ako je to ogrešenje jednog univerzitetskog profesora onda to više govori o vlastima u Sarajevu, nego o meni”, konstatovao je Ković, koji je 13 godina i gostujući profesor na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu.

On je dodao da je posljednji put u BiH boravio na Svetosavskoj akademiji u Prijedoru, potom je držao javne tribine u Banjaluci, studentima Fakulteta političkih nauka, te u Brčkom i da je bez problema ušao u zemlju.

“Nekome je, vjerovatno, zasmetala moja javna riječ. Uprkos tome, nastaviću slobodno i javno da iznosim svoje mišljenje”, naglasio je Ković.

13 Marta, 2022
Šef evropske diplomatije Josep Borrell u srijedu stiže u Sarajevo

Visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednik Evropske komisije Josep Borrell posjetiće Sjevernu Makedoniju, Albaniju i Bosnu i Hercegovinu od 13. do 16. marta.

Posjeta će ponovo potvrditi predanost i podršku Evropske unije regiji, između ostalog s obzirom na ruski rat protiv Ukrajine i njegov utiecaj na sigurnost Evrope u cjelini.

Borrell će u ponedjeljak boraviti u Skoplju, gdje će imati sastanke s predsjednikom Stevom Pendarovskim, premijerom Dimitrom Kovačevskim i potpredsjednikom Vlade Bojanom Marichijkom, ministrom vanjskih poslova Bujarom Osmanijem, ministrom obrane Slavjanka Petrovska kao i s predsjednikom Sabora Talatom Džaferijem i čelnicima zastupničkih klubova.

Visoki predstavnik će održati press konferenciju s premijerom Kovačevskim u 12 sati. Takođeće učestvovati na događaju na kojem će predstavnici civilnog društva i omladinskih organizacija predstaviti svoj rad na doprinosu Zapadnog Balkana Konferenciji o budućnosti Evrope.

Visoki predstavnik će u utorak otputovati u Tiranu, u Albaniji, gdje će se sastati s premijerom Edijem Ramom. Razgovarat će i s drugim predstavnicima albanskih vlasti i civilnog društva te posjetiti restauratorske radove koji su u toku na mozaiku Nacionalnog istorijskog muzeja, koji je obnovljen u okviru pomoći EU za oporavak nakon zemljotresa.

Borrell će u srijedu boraviti u Sarajevu gdje će najprije posjetiti operaciju EUFOR-a Althea čiji je kapacitet na terenu nedavno skoro udvostručen. Potom će se sastati s vlastima BiH, predstavnicima opozicije i civilnog društva.

12 Marta, 2022
U organizaciji udruženja “Srpsko-ruski most”: Skup podrške Rusiji u Banjaluci

Grupa građana Banjaluke danas se okupila ispred spomenika Caru Nikolaju II u centru grada kako bi poslala podršku Rusiji, ali i pozvala na mir.

Prisutni nose zastave Republike Srpske i Rusije, a na jednoj je ispisano „Mi pobjeđujemo – Srbija i Rusija“. Poruke na jednom transprentu pozivaju na mir „Da bude mir u Ukrajini i dobra volja među ljudima“.

Skup je organizovalo Udruženje „Srpsko-ruski most“.

12 Marta, 2022
Stevandić u Beogradu pružio podršku Srpskoj Naprednoj Stranci
Predsjednik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić posjetio je danas prijatelje iz Srpske napredne stranke u Beogradu i tom prilikom pružio podršku pred predstojeće izbore Srpskoj Naprednoj Stranci i njenom kandidatu za predsjednika Srbije, Aleksandru Vučiću. Stevandić je izjavio sa je ovo samo jedna u nizu aktivnosti međusobne podrške Ujedninjene Srpske i Srpske Napredne Stranke.
“Izuzetno mi je drago što danas mogu da pružim podršku Srpskoj Naprednoj Stranci, i ovom prilikom pozivam sve one koji imaju pravo glasa da glasaju za Aleksandra Vučića, koji se svojom politikom mira i ekonomskog rasta pokazao kao lider regiona, a od Srbije napravio bitan politički i ekonomski fakto – izjavio je tom prilikom Stevandić..
12 Marta, 2022
BiH prije kraja godine kandidat za EU?

Bosna i Hercegovina bi prije kraja godine mogla dobiti kandidaturu za članstvo u EU, međutim uslovi su da državne institucije profunkcionišu, da počne rješavanje 14 ključnih prioriteta i da demonstrira usklađivanje svoje spoljne politike sa spoljnom politikom EU, saznaju “Nezavisne”.

Ova informacija i nije veliko iznenađenje imajući u vidu izjave koje su evropski zvaničnici davali u proteklo vrijeme, otkad je počeo rat u Ukrajini, jer EU želi da demonstrira da ima punu kontrolu i uticaj u našem regionu.

Posljednja u nizu takvih izjava došla je od Analene Berbok, njemačke ministarke spoljnih poslova, prilikom njene posjete Sarajevu.

“Došla sam s jasnom porukom: Njemačka će ovdje, u vašoj zemlji i na zapadnom Balkanu pokazati više prisutnosti. Zbog toga smo prvi put imenovali posebnog izaslanika Vlade Njemačke za zapadni Balkan”, rekla je ona.

Podsjećanja radi, “Nezavisne” su prve ekskluzivno javile da je Manuel Saracin, političar iz partije Zelenih, imenovan na ovu poziciju, desetak dana prije njegove zvanične potvrde.

Berbokova je na pres-konferenciji u Sarajevu izjavila da će Saracinov zadatak biti da zapadni Balkan drži visoko na njemačkoj agendi. Ona je istakla da je jedini razlog da je na zapadni Balkan došla sada činjenica da je u Ukrajini rat. Podsjećanja radi, upravo su “Nezavisne” pisale da Njemačka planira jači angažman u regionu kako bi spriječila prelijevanje krize iz Ukrajine na ovaj region.

“Nezavisne” su prošle godine prve u BiH najavile samit između ruskog i američkog predsjednika, a upravo je Njemačka snažno insistirala da dođe do dogovora velikih sila. Međutim, nakon što su pregovori propali, a Rusija počela vojnu akciju u Ukrajini, došlo je do potpunog geopolitičkog preokreta u Njemačkoj, koji se sada odražava i na naš region.

Što se tiče kandidature za BiH, kako saznajemo, u Njemačkoj smatraju da će sada biti lakše uvjeriti skeptičnije članice EU, poput Nizozemske i Francuske, da se taj proces ubrza, posebno imajući u vidu da će jače prisustvo Zapada i kroz diplomatsku aktivnost i kroz prisustvo EUFOR-a dodatno motivisati domaće političare da se posvete reformama, posebno onim iz 14 prioriteta Evropske komisije.

Faris Kočan, ekspert za proširenje i zapadni Balkan iz Slovenije, za “Nezavisne” kaže da je samo prije petnaestak dana ubrzanje procesa pristupanja BiH EU bilo nezamislivo, ali da je Ukrajina sve promijenila.

“Kandidatski status bi bio jako dobar signal i relativno neproblematičan za EU, jer zeleno svjetlo ne znači ništa drugo osim proces dugog pregovaranja. Tako da u tom smislu je to realno, ali ne mogu u ovom trenutku reći hoće li za taj kandidatski status biti važnija Rusija ili vraćanje predstavnika RS u državne institucije”, smatra on.

S druge, pak, strane, Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, skeptičan je da će BiH do kraja godine uspjeti doći do kandidatskog statusa.

“U ovom trenutku ne vidim naznake da bi Europska komisija mogla promijeniti svoju raniju poziciju, a zemlje članice još manje. Umjesto traženja kandidatskog statusa, BiH kao i sve zemlje zapadnog Balkana bi učinile i sebi i EU uslugu ukoliko bi baš u ovom trenutku tražile pojašnjenje od EU šta je to realni, ostvarivi i međusobno korisni cilj kojem zemlje regiona mogu da teže i koji mogu ostvariti ako provode reforme i usklađuju se sa EU, u narednih pet do sedam godina”, kaže on za “Nezavisne”.

Ćerimagić kaže da je BiH trebalo još prije desetak godina da dobije kandidatski status i otvori pregovore o članstvu.

“EU je već kazala vlastima u BiH da bi uz usvajanje tri zakona vezana za pravosuđe i borbu protiv korupcije, provedbu izmjena Izbornog zakona i s time povezanih ustavnih promjena, BiH mogla računati na preporuku Europske komisije o kandidatskom statusu za BiH. Onda bi se zemlje članice EU jednoglasno morale saglasiti da takvu odluku i donesu”, kaže on.

Napredak ka Evropskoj uniji komentarisao je i Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, nakon sastanka s Oliverom Varheljijem, evropskim komesarom za proširenje, istakavši da od ubrzanog članstva BiH u EU nema ništa.

“Varhelji insistira na funkcionalnosti u BiH kako bi EU mogla da nastavi sa svojim razvojnim projektima. Jasno je rečeno, ako budu primorani, da to neće biti samo kažnjavanje Republike Srpske, nego obustava pomoći za BiH, što je razlog da sjednemo i raščistimo u BiH neke stvari”, rekao je Dodik.

12 Marta, 2022