VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • U Briselu eskalirale sve podjele u BiH

    U Briselu eskalirale sve podjele u BiH

    Rasprava pred Odborom Evropskog parlamenta za spoljnu politiku još jednom je pokazala svu podijeljenost Bosne i Hercegovine, a iz govora Milorada Dodika, Šefika Džaferovića, Željka Komšića, članova Predsjedništva BiH, te Dragana Čovića, predsjedavajućeg Doma naroda parlamenta BiH, moglo se zaključiti da u ovom trenutku Bosnom i Hercegovinom nije zadovoljan nijedan narod te da na potpuno različit način vide njenu budućnost.

    Dodik je u svom obraćanju u Evropskom parlamentu nekoliko puta ponovio da Republika Srpska ne povlači nijedan potez da bi se otcijepila od BiH te pozvao EU da prestane pomagati BiH “tako što pravi probleme”.

    “Nijedan plan niti potez ne povlači Republika Srpska da bi se otcijepila od BiH. Ona hoće svoju ustavnu poziciju i to nije otcjepljenje”, rekao je Dodik ističući da reforme koje su donesene u BiH ne odgovaraju Ustavu te da se on i Republika Srpska samo bore za ustavnu BiH.

    Istovremeno, pozvao je EU da pomogne da BiH funkcioniše kao zajednica sastavljana od dva entiteta i tri konstitutivna naroda, naglašavajući da se ne slaže s Komšićem i Džaferovićem koji pokušavaju stalno održavati tenzije.

    “BiH je u permanentnoj krizi, nedovršena, nestabilna, mnogi kažu i nemoguća imajući u vidu istorijske i druge razlike”, rekao je Dodik dodajući da je Džaferović, za razliku od njega, učestvovao u ratu i komandovao operativnim jedinicima za koje postoji sumnja da su učinile ratni zločin.

    “U BiH je na sceni muslimanski nacionalizam koji ide na to da majorizira Srbe i Hrvate i podredi ih lažljivim pričama o građanskom uređenju koje treba ta dva naroda da marginalizuje, da nemaju nikakva prava. Da li biste vi u Evropi bili srećni s time? Borite se protiv muslimanske države, zašto sada nas gurate u to”, upitao je Dodik.

    Inače, prije Dodika govorili su Komšić i Džaferović, koji su situaciju u BiH pokušali povezati sa odnosima Ukrajine i Rusije, a ni ovoga puta, kao i ranije, Komšić nije propustio priliku da optuži Srbiju i Hrvatsku da se miješaju u unutrašnje stvari BiH.

    I Komšić i Džaferović indirektno su optužili Dodika da je ruski čovjek, što je ovaj demantovao i istakao da je ponosan na to što Ruska Federacija BiH nije obustavila isporuku energenata.

    Govoreći o odnosima u BiH, Komšić je rekao da je izborni sistem koji se pokušava nametnuti put disolucije BiH te da je evropski put BiH uz NATO jedina garancija egzistencije BiH.

    “Sadašnja, dominantno etnički zasnovana ustavno-pravna struktura, sa djelimičnim građanskim pristupom, koja se zasniva na konceptu konstitutivnih naroda već je izvor zasada političkih konflikata koji se najbolje vide u blokadi države”, rekao je Komšić, koji je, osim Dodika, i Čovića optužio da je ruski čovjek.

    Slično kao i Komšić, i Džaferović je rekao da Hrvati u BiH nisu ugroženi, a za blokadu institucija BiH optužio je Dodika i Republiku Srpsku. Takođe, naglasio je da niko nije utvrdio da su Hrvati ugroženi te da je mnogo veći problem taj što svim ljudima u BiH nije omogućeno da se kandiduju nego “što jednom kandidatu nije zagarantovana pobjeda na izborima”, vjerovatno misleći na Čovića.

    Sa druge strane, Čović je u svom govoru rekao da demokratska nadmoć jednog naroda ne može ugroziti načelo konstitutivnosti koje se mora

    osigurati u svim institucijama.

    “Pokušaji provođenja retrogradnih agendi, ali i dominacija jednog naroda doveli su do vrhunca nerazumijevanja. Neprihvatljivo je da se Hrvati u BiH, iako su konstitutivni narod, ne osjećaju sigurno. Politička prava Hrvata nisu ni priznata ni jednaka sa druga dva konstitutivna naroda. Njihovo neotuđivo pravo na izbor svojih predstavnika se grubo krši”, rekao je Čović.

    Članovi Odbora Evropskog parlamenta za spoljne poslove uglavnom su u svojim govorima isticali neophodnost puta BiH ka Evropskoj uniji ističući da su spremni pomoći, ali da BiH mora prevazići unutrašnje podjele.

  • Dodik: Jedan broj EU parlamentaraca isključivo radi za muslimane u BiH

    Rasprava u Evropskom parlamentu pokazala je svu suštini BiH, postoje različita mišljenja u samoj strukturi Odbora za spoljna pitanja parlamenta, od onih koji zagovaraju neku vrstu imaginarnog građanskog uređenja koji bi trebao Srbe i Hrvate da svodi na nebitnu, nacionalnu manjinu i oni koji razumiju šta je realnost BiH, rekao je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, nakon sastanka sa poslanicima Odbora Evropskog parlamenta za spoljna pitanja.

    “Slušali smo ovdje svakakve nebuloze, ali to je svojstveno parlamentima koji imaju pravo da reflektuju različite poglede, različita mišljenja i političke zahtjeve. Vidljivo je bilo da jedan broj parlamentaraca isključivo radi za muslimane u BiH, kao gospođa Strik, koja je postavljala pitanje samo meni i gospodinu Čoviću, kao da su muslimani bezgrešni i u tom pogledu trebaju da se zaštite”, rekao je Dodik novinarima poslije sastanka Odbora za spoljna pitanja Evropskog parlamenta.

    Ovde postoji jedna potpuna paušalna ocjena o tome da se Republika Srpska bavi pitanjima secesije, to niko ne radi u Republici Srpskoj, kaže Dodik, kao i da se ugrožava teritorijali intergritet, što je, kako kaže Dodik, laž.

    „U Evropi moraju da razumiju da muslimanski neacionalizam, koji sada koristi ovu situaciju da bi izazvao haos i destibilizaciju i pokušao da uredi BiH po svom nazoru, onako kako oni žele. Moje pitanje je bilo da li Evropljani žele da imaju muslimansku zemlju“, reako je Dodik.

    Ovaj sastanak je, kako je rekao Dodik, više bio pokušaj da se razumije situacija u BiH.

    „Tu je gospođa Strik, koja prijeti da neke političare treba skloniti sa političke scene. To bira narod, ne bira ona. Neki su mišljenja da mogu da učine više nego što je njihova kompetencija. Nepotrebno se razgovaralo o paraleli između rata u BiH i Ukrajine, gdje muslimani žele da to izjednače kako bi dobili neke benefite. To, naravno, nije tačno“, rekao je Dodik.

    Ukrajina se ni sa čim ne može uporediti sa BiH, osim stradanja nevinih i razaranja, poručio je Dodik.

    „Šta je njima plan za nas. Zašto nam ne pomognu u smislu, kao što su nekada pomogli Bugarskoj i Rumuniji, da lakše dođemo do pristupa EU. Još uvijek postoji konsenzus da treba obezbijediti Evropsku uniju kao prespektivu za BiH“, izjavio je Dodik.

  • Obraćanje Komšića i Džaferovića u Briselu

    Evropski put je dodatna garancija za BiH, a svaki drugi put predstavlja veliki rizik, rekao je obraćajući se onlajn poslanicima Odbora Evropskog parlamenta za spoljna pitanja predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.

    Rekao je da BiH ima tri puta kojima može krenuti sa političke raskrsnice – EU integracije, zadržavanje stanja kakvo jeste i kretanje unazad.

    Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović rekao je u obraćanju da Hrvati u BiH “nisu diskriminisani, te da zahtjevi HDZ-a za izmjenu izbornog zakonodavstva izlaze iz okvira presuda Evropskog suda za ljudska prava i zadiru u promjenu Dejtonskog sporazuma”.

  • Čović: Demografska nadmoć Bošnjaka ne može umanjiti načelo ravnopravnosti konstitutivnih naroda

    Demografska nadmoć jednog naroda, u ovom slučaju Bošnjaka, ne može umanjiti načelo ravnopravnosti konstitutivnih naroda o kojoj smo se svi složili da bismo postigli mir, rekao je danas u Briselu predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović obraćajući se poslanicima Odbora Evropskog parlamenta za spoljna pitanja.

    • Neophodno je obezbijediti ravnopravnost i paritet među tri naroda u skladu sa Ustavom BiH – dodao je Čović.

    Naglasio je da je neprihvatljivo da se svi stanovnici BiH, bez obzira na nacionalno izjašnjavanje ne mogu kandidovati na političke funkcije, ali isto tako da Hrvati, iako konstitutivni narod, u veliko dijelu građani EU ne osjećaju sigurno.

    • Uvjeren sam da je moguće postići održivo rješenje zasnovano na konstutivnosti naroda koji zauzima centralno mjesto u ustavno-pravnoj tradiciji BiH, ali i odrebama Evropske konvencije o ljudskim pravima i odlukama Evropskog suda za ljudska prava – dodao je Čović.
  • Vozila i pripadnici EUFOR-au Banjaluci

    Vozila i pripadnici EUFOR-au Banjaluci

    Više od deset vozila i nekoliko pripadnika EUFOR-a prošlo je danas ulicama Banjaluke. Kratko su se zadržali na parkingu ispred zgrade Radio-televizije Republike Srpske, na Trgu Republike Srpske. Nekoliko pripadnika EUFOR-a patroliralo je na ulici ispred zgrade.

    Podsjećamo, u BiH je raspoređeno dodatnih 500 vojnika EUFOR-a iz Austrije, Bugarske, Rumunije i Slovačke.

    Dolaskom novih trupa, snage EUFOR-a imaju 1.100 vojnika, a maksimalan broj u okviru misije Altea ih je 3.500.

  • Lukač: Nema razloga za zabrinutost; Ništa sporno u prisustvu EUFOR-a

    Lukač: Nema razloga za zabrinutost; Ništa sporno u prisustvu EUFOR-a

    Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske, Dragan Lukač rekao je za RTRS da ne vidi ništa sporno u patroliranju pripadnika EUOFR-a ulicama Banjaluke.

    Lukač kaže da oni, u okviru svog mandata, imaju mogućnost da budu prisutni u BiH, sa snagama za koje one procijene da su potrebne.

    Građanima je poručio da nema razloga za zabrinutost, niti osjećaj ugroženosti.

    • Mislim da nema nikavog osnova za bilo kakvu bojazan, niti strah od rata. To u BiH neće, ne može i ne smije da se desi. Niko ne smije tome da doprinese. EUFOR ovdje treba da bude u cilju bezbjednosti i stabilizacijskih snaga, što jeste njihov mandat i na taj način treba da se ponašaju – naglasio je Lukač.

    On je istakao da EUFOR u različitim oblicima poslije rata je prisutan na našim ulicama.

    • Nekada sa mnogo većom tehnikom, borbenim vozilima, helikopterima, danas sa nekim manjim džipovovima. Oni u svom mandatu koji vuku iz Dejtonskog sporazuma imaju mogućnost da budu prisutni u BiH, i da procjenjuju sa kolikim snagama da budu tu – rekao je Lukač.

  • Dodik u Briselu: Prestanite da nam pomažete tako što nam pravite probleme

    Republika Srpska ne povlači nijedan potez da bi se otcijepila od BiH i da prestanu da pomažu BiH tako što prave probleme, rekao je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik u obraćanju poslanicima Odbora Evropskog parlamenta za spoljna pitanja.

    • BiH je u permanentnoj krizi. Ona je u krizi od formiranja, nije imala period uspjeha bez međunarodnog intervencionizma koji je uzrokovao mnoge probleme koje danas imamo – rekao je Dodik i poručio da je BiH nedovršena i nestabilna.

    Navodi da Republika Srpska hoće svoju ustavnu poziciju u BiH.

    • I to nije otcjepljenje. Da bi mogli i išli u reforme, moramo promijeniti Ustav. Ustav nije promijenjen – istakao je Dodik.

    Ističe da reforme koje su donesene ne odgovaraju ustavu.

    • To je naš pristup, to je borba za ustavni poredak, to je borba za ustav. Zašto u dijelu evropske javnosti naša borba protiv antiustavnih odluka Ustavnog suda, zašto vi to smatrate da je to destabilizacija? Nije – poručio je Dodik.

    Ponovio je da se bori za ustavnu BiH, za ustavnu poziciju i ništa ni više ni manje od toga.

    • Dajte nam pomozite da BiH funkcioniše kao zajednica prema ustavu – dva entiteta i tri konstitutivna naroda.
    • To piše u ustavu. Obezbijedite jednakopravnost konstitutivnih naroda i obezbijedite konsenzus kao način odlučivanja kako je predviđeno ustavom i BiH neće imati problem – poručio je Dodik.

    On je istakao da se ne slaže sa kolegama, članovima Predsjedništva BiH Željkom Komšićem i Šefikom Džaferovićem i njihovim pokušajima da se održi stalna tenzija.

    Ponovio je da podržava teritorijalni integritit Ukrajine i dodao da ne radi po ruskom uticaju, bez obzira na stereotip.

    • Veoma sam ponosan što BiH iz nekog razloga nije na listi sankcija kada je riječ o isporuci energenata – rekao je Dodik i podsjetio da sav gas u BiH ide u Sarajevo, a samo tri odsto koristi Srpska.

    Naglasio je da osuđuje svaki rat, stradanje, silu i kršenje međunarodnog prava, kao što je osudio i silu kada je bombardovan Beograd.

    Dodik je rekao da nije tačno da se u unutrašnje stvari BiH miješaju Srbija i Hrvatska, što je Željko Komšić iznio.

    To je njegov lični stav, rekao je Dodik i dodao da je veoma teško napraviti demokratiju u multietničkom društvu.

    Na sastanku su se obratili i bošnjački član Šefik Džaferović, predsjedavajućem Doma naroda u Parlamentarnoj skupštini BiH Dragan Čović, dok se onlajn obratio predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.

    Sa učesnicima sastanka iz BiH je i poslanik u Evropskom parlamentu Željana Zovko.

  • Čubrilović: Egzodus sarajevskih Srba – etničko čišćenje srpskog naroda

    Čubrilović: Egzodus sarajevskih Srba – etničko čišćenje srpskog naroda

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović rekao je da je egzodus sarajevskih Srba ogromna žrtva uzidana u temelje Republike Srpske i najpotresnija priča o stradanju, žrtvi i etničkom čišćenju jednog naroda.

    “Ono što nije uspjelo okupatorima u Prvom svjetskom ratu i svim neprijateljima u Drugom svjetskom ratu, dogodilo se u ovom posljednjem građanskom ratu”, istakao je Čubrilović, dodajući da je od 157.000 Srba, koliko ih je u Sarajevu živjelo prema popisu 1991. godine, ostalo njih samo 13.300, prema popisu iz 2003.

    Prema njegovim riječima, sarajevski Srbi danas su rasuti širom Republike Srpske i Srbije, ali i Evrope, Amerike i Australije, dok ih u njihovom rodnom gradu i danas zovu “agresorima”.

    “To je jedinstven primjer da se sistematski, uporno i na lažima, od žrtve pokušava napraviti zločinac”, napomenuo je Čubrilović.

    On je podsjetio da je, ne želeći da žive pod tuđom vlašću, više od 100.000 sarajevskih Srba, nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, napustilo svoje odbranjene domove i imanja na Ilidži, Grbavici, Ilijašu, Hadžićima i Vogošći, a da je više desetina hiljada njih od 1992. godine uspjelo da pobjegne iz dijelova grada koje je kontrolisala takozvana Armija BiH.

    Čubrilović je istakao da je danas tužno proći Ilidžom, Rajlovcem i drugim dijelovima grada i vidjeti da Srba nema u naseljima koja su vijekovima nastanjivali, da oni koji su preživjeli i torturu tokom “turskog vakta”, u posljednjem ratu nisu uspjeli da ostanu na svojoj djedovini.

    “Ljudi koji su poslije toliko žrtava i junačke borbe opstali na svojim ognjištima bili su prisiljeni da, zbog nepovjerenja u vlast koja dolazi, napuste svoje domove. Bila je to ogromna žrtva za odbranu Republike Srpske ovjerene mapama u Dejtonu”, istakao je Čubrilović.

    On je rekao da je sudbina sarajevskih Srba najtužnija priča utkana u istoriju Republike Srpske, navodi se u saopštenju iz Narodne skupštine Republike Srpske.

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske prisustvovaće sutra na Sokocu obilježavanju godišnjice egzodusa sarajevskih Srba.

    Čubrilović će u 12.00 časova prisustvovaće pomenu poginulim borcima i polaganju vijenaca na vojničkom groblju “Mali Zejtinlik” na Sokocu, a potom u 13.00 časova parastosu poginulim borcima u manastiru Svetog Georgija na Ravnoj Romaniji.

    Tokom egzodusa, koji je počeo u decembru 1995. godine, a završen u martu 1996. godine, na Vojničko groblje “Mali Zejtinlik” na Sokocu preneseni su posmrtni ostaci više desetina hiljada boraca Vojske Republike Srpske, koji su prije Dejtonskog sporazuma bili sahranjeni na sarajevskim grobljima.

  • Šarović pita gdje je završio novac prikupljen od akciza

    Šarović pita gdje je završio novac prikupljen od akciza

    Mora se utvrditi gdje je završio sav novac koji je do sada prikupljen od akciza na gorivo, a koji je bio namijenjen za gradnju auto-puteva, izjavio je predsjednik SDS, Mirko Šarović.

    Kako kaže, u ovom momentu, kada svi građani trpe zbog povećanja cijena goriva, čiji značajan dio čine upravo akcize, o ovom pitanju što hitnije mora raspravljati Predstavnički dom PSBiH i Narodna skupština Republike Srpske.

    Šarović ističe da prava analiza o načinu trošenja ogromne količine novca koji je do sada prikupljen od akciza nikada nije urađena i da je neophodno je da se u institucijama otvori rasprava gdje je novac završio.

    – Ne treba biti mnogo pametan pa vidjeti da u zadnje dvije godine u Republici Srpskoj nije izgrađen nijedan kilometar autoputa. U Federaciji BiH nešto je rađeno, ali daleko manje u odnosu na prikupljena sredstava za tu namjenu – saopštio je Šarović.

    On podsjeća da je 2018. godine „Akcizna koalicija“ ( SNSD, SDA i HDZ) prihvatila povećanje akciza na gorivo uz obećanje da će iz te akcize biti građana putna infrastruktura i da će to pozitivno uticati na povećanje investicija i poslovnu klimu u BiH.

    – Četiri godine nakon toga vidimo da je veoma malo učinjeno na gradnji obećane putne infrastrukture – napomenuo je Šarović.

    Ističe da je SDS od početaka bio protiv uvođenja ovih akciza i da je i tada upozoravao da sredstva prikupljena na ovaj način neće biti korištena za pravu namjenu.– Postojale su političke snage koje su se protivile uvođenju ovih akciza. Tada smo upozoravali šta će se desiti sa njima i to se nažalost ispostavilo tačnim. Ipak uvijek dođe vrijeme kada se moraju položiti računi i oko ovoga, ali i drugih stvari koje je interesna politika SNSD, svjesno maglila i gurala pod tepih. Među njima je svakako i krčmljenje naftnih i drugih robnih rezervi – naglasio je Šarović.

  • Čović i Plenković saglasni: Hitno dovršiti izmjene Izbornog zakona BiH

    Čović i Plenković saglasni: Hitno dovršiti izmjene Izbornog zakona BiH

    Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović i predsjednik HDZ Andrej Plenković poručili su sa sastanka u Zagrebu da proces izmjena Izbornog zakona BiH i osiguranje legitimnog predstavljanja Hrvata u BiH mora biti hitno dovršen.

    Čović je rekao da su BiH potrebne izmjene Izbornog zakona i ograničene ustavne, ne samo kako bi se stekli formalno-pravni uslovi za održavanje opštih izbora, već i za relaksiranje odnosa između konstitutivnih naroda i postizanje novog zamaha na putu BiH ka EU.

    Čović, koji je i predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, najavio je sinoć radnu posjetu Briselu i razgovore sa visokim funkcionerima EU o procesu pregovora o izmjenama Izbornog zakona BiH, saopšteno je iz HDZ BiH.

    On je naglasio značaj obraćanja pred Odborom Evropskog parlamenta za spoljne poslove, te predstojeću posjetu visokog predstavnika EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Žozepa Borelja BiH, sa kojim je tokom vikenda razgovarao i predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković.

    Čović je izrazio zabrinutost zbog pada vojne besposadne letjelice u Zagrebu i izrazio nadu da će se istragom utvrditi sve okolnosti ovog ozbiljnog incidenta, koji je mogao imati i tragične posljedice.

    Plenković je istakao značaj nastavka pregovaračkog procesa i postizanja hitnog dogovora između lidera hrvatskih i bošnjačkih političkih stranaka o izmjenama Izbornog zakona, kako bi se ostvarila ravnopravnost i legitimna zastupljenost tri konstitutivna naroda u BiH.

    On je rekao da je neodrživa praksa da Hrvati ne biraju svoje legitimne predstavnike u domove naroda i Predsjedništvo BiH.

    Plenković je dodao da s predstavnicima EU i međunarodne zajednice nastavlja razgovore o položaju hrvatskog naroda, te situaciji u BiH.

    On je poručio da je Hrvatska najsnažniji zagovornik napretka BiH na njenom putu prema članstvu u EU i NATO.

    Čović i Plenković razgovarali su i o situaciji u Ukrajini, te osudili rusku specijalnu operaciju i izrazili žaljenje zbog činjenice da svakim danom raste broj stradalih i izbjeglih Ukrajinaca.