VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Petković: Nema napada na ustavno uređenje BiH

    Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Milan Petković, danas je, u svojstvu svjedoka, saslušan u Tužilaštvu BiH, koje je pokrenulo istragu protiv više lica iz Republike Srpske zbog navodnog napada na ustavni poredak.

    Konstatujući da na tok istrage ne želi da utiče, Petković je rekao da očekuje da će nakon provedene istrage biti donijeta naredba o obustavi istrage, jer Deklaracijom i Zaključcima Narodne skupštine, Srpska teži da vrati vlastite nadležnosti.

    • Iznio sam i pravno obrazložio svoje mišljenje da nema osnova za vođenje istrage i da nema elemenata krivičnog djela napad na ustavno uređenje zato što nije bilo nasilne promjene ustavnog uređenja, s jedne strane, a s druge, ne radi se o promjeni ustavnog uređenja BiH, jer odbrana, pravosuđe i indirektni porezi nisu dio utasvnog poretka BiH – rekao je Petković.
  • Potvrđena optužnica protiv Džombića

    Potvrđena optužnica protiv Džombića

    – Okružni sud u Banjaluci potvrdio je optužnicu protiv bivšeg premijera Srpske Aleksandra Džombića.

    Podsjetimo, kako su “Nezavisne novine” ranije objavile, Džombić se tereti za zloupotrebu službenog položaja ili ovlaštenja, a u vezi sa milionskim kreditima dodijeljivanim preko Investiciono-razvojne banke Republike Srpske jednoj zvorničkoj firmi.

    “Optužnica je podignuta u vezi sa nezakonitom dodjelom kredita Investiciono-razvojne banke Republike Srpske preduzeću ‘Energolinija’ d.o.o. Zvornik 2012. godine u iznosu od 19.400.000 KM, iako je bio svjestan da je korisnik kreditno nesposoban i da neće moći vraćati kreditna sredstva”, saopštilo je ranije Republičko javno tužilaštvo, koje je podiglo optužnicu protiv Džombića

    Kako se sumnja, na ovaj način Investiciono-razvojnoj banci Republike Srpske nanesena je šteta, a “Energoliniji” d.o.o. Zvornik pribavljena imovinska korist u tom iznosu.

    Postupajući sudija za prethodno saslušanje Okružnog suda u Banjaluci, Posebno odjeljenje za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala, optužnicu je potvrdio danas.

  • Novaković Bursać o Šmitovoj izjavi “Građani na izborima odlučuju o predstavnicima, a ne neko sa strane

    Novaković Bursać o Šmitovoj izjavi “Građani na izborima odlučuju o predstavnicima, a ne neko sa strane

    Šef Kluba SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Snježana Novaković Bursać rekla je Srni da u svakoj demokratskoj zemlji građani na izborima odlučuju o tome ko će od političara biti njihov zvanični predstavnik, a ne neko sa strane.

    Insinuiranje da bi budućnost BiH trebalo da se odvija bez predsjednika SNSD-a Milorada Dodika potvrđuje namjere dijela međunarodne zajednice da, uz pomoć određenih istitucija i političkih stranaka, modelira izborni proces i remodelira volju građana, što nas tek može dovesti u ozbiljnu krizu – istakla je Bursaćeva.

    Ona je dodala da ton i poruke u stilu namjesnika kojim se javnosti obratio Kristijan Šmit ukazuju na to da je namjera određenog dijela međunarodne zajednice u BiH da se i dalje neprikladno miješa u unutrašnje procese, “vukući uže” na jednu stranu, iako su svi dobronamjerni akteri svjesni gdje je takav pristup doveo.

    Bursaćeva je istakla da predstavnicima Republike Srpske u zajedničkim organima nikad nije bio problem preuzeti odgovornost, ali problem jeste bio i biće uzurpacija ovlaštenja od neizabranih stranaca.

    – Problem je i odstupanje od ustavnog okvira i međunarodnog prava jer je to nezamisliva praksa u svim suverenim i demokratskim zemljama, što sigurno Šmit zna, pa se postavlja opravdano pitanje čemu i kome mogu da služe ovakve zamjene teza i pravljenje od ove zemlje “slučaja” – ocijenila je Bursaćeva.

    Šmit je na “Fejs” televiziji rekao da će raditi na tome da se u budućnosti stvari u BiH odvijaju bez srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika.

  • Stanić prozvao SNSD “Neviđeni kriminal koji neće proći, u Šumama RS napravljena šteta od tri milijarde maraka”

    Stanić prozvao SNSD “Neviđeni kriminal koji neće proći, u Šumama RS napravljena šteta od tri milijarde maraka”

    Miladin Stanić, šefa Kluba poslanika SDS u Narodnoj skupštini Republike Srpske rekao je da iz SDS ne priznaju odluku Ustavnog suda BiH po kojoj su šume u Republici Srpskoj vlasništvo Bosne i Hercegovine.

    Šume bi, tvrdi, morale da budu u vlasništvu građana, ali su u vlasništvu pojedinaca iz SNSD.

    – U sjenci dešavanja u Sarajevu i oko Sarajeva prolazi neviđena pljačka javnih preduzeća u Republici Srpskoj. Jedan od ljudi koji je bio osnivač Šuma Republike Srpske napravio je sistematičnu analitiku u kojoj se kaže da je u zadnjih 15 godina Šumama napravljena šteta od tri milijarde maraka, što je jedan budžet Republike Srpske – kaže Stanić.

    Kao jedne od najkritičnijih sredina u kojima vrše nelegalne radnje u ovom sektoru Stanić je naveo Kneževo i Teslić optužujući za nelegalnosti poslanika SNSD u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Dragana Bogdanić i načelnika Kneževa Gorana Borojevića.

    Dodao je da oni iz SDS-a ne priznaju odluku Ustavnog suda koja kaže da su šume RS u vlasništvu BiH, ali kažu da su šume RS u vlasništvu SNSD-a.

    Stanić tvrdi i da je u gazdinstvu koje se nalazi na području Kneževa prethodne godine ukradeno 10.000 kubika drvnog sortimenta.

    – Imam činjenice koje se mogu uporediti sa poslovanjem paralelnih preduzeća iz iste branše da je jedno preduzeće u Srpcu dobilo benefit od Šuma za tri miliona maraka, dakle za tri miliona mu je umanjena cijena – istakao je Stanić.

    Uz to Stanić je istakao i kako hitno treba smijeniti ili tražiti ostavku aktuelnog direktora Šuma RS, jer drži cijene drvnih sortimenata koje su daleko manje od cijena u regiji i Evropi.

    – Pod hitno treba protjerati, smijeniti ili tražiti ostavku aktuelnog direktora Šuma Srpske zato što drži cijene koje su daleko niže u odnosu na regionu i svjetsko tržište. Ove godine je pozicija Šuma RS da može realno ostvariti dobit od 200 miliona maraka u slučaju odgovornost poslovanja, u što ja sumnjam – ističe Stanić.

    Ovo je i priča kako vlastodršci iz RS, u odnosima na nivou Sarajeva zapostavljaju pitanje kriminala u RS.

    – To su pitanja oko kojih mi želimo da postignemo jedinstvo i da uklonimo kriminal, a prije svega to su Šume RS, Eletroprivreda i zdravstvo RS – kazao je Stanić, konstatujući da je javni sektor potpuno kriminalizovan.

    Firme iz FBiH kupuju imovinu Srpskoj
    Komentarišući dokapitalizaciju Hidroelektrana na Trebišnjici koja se u pojedinim krugovima smatra privatizacijom HET-a, Stanić je istakao da je svako iznošenje obveznica na berzu privatizacija.

    – U formi kupca najveću želju ima premijer Federacije, mi mislimo da je to želja da se vrati opljačkani novac. Imaju i drugi načini, osim iznošenja obveznica. Odgovorno tvrdim da firme u Federaciji kupuju imovinu RS. Najtipičniji primjer je Doboj. Doboj je sav prodat Federaciji Mi ćemo kao narod ukoliko ne dođemo do odgovorne vlasti proći kao naš narod na Kosovu. Ogromna imovina nekretnina u Doboju je prodata federalnim firmama, ali ja ne govorim protiv prodaje, ja govorim o stanju u koje smo dovedeni. Mi smo lošiji dio BiH. Stalno pričamo da smo bolji dio, a federalne firme imaju bolje pokazatelje i kupuju imovinu po RS – rekao je Stanić, piše N1.

  • Komšić se susreo s papom Franjom

    Danas je u Vatikanu, na svojoj prvoj ovogodišnjoj audijenciji, papa Franjo primio predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića.

    Predsjedavajući Komšić i Sveti otac su imali privatni razgovor u papinskoj apostolskoj palači, na kojem je Komšić upoznao papu Franju o posljednjim dešavanjima u Bosni i Hercegovini.

    Komšić i papa Franjo su se dotakli i problema s kojima se susreće Bosna i Hercegovina, prevashodno s odlaskom ljudi iz cijele regije, kao i izazovima modernog vremena. Posebno su govorili o važnosti očuvanja univerzalnih vrijednosti.

    Po završetku susreta predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine je papi Franji uručio poklon, a radi se, naime, o vrijednom izdanju knjige Bosansko kraljevstvo, kao i prstenu pečatnjaku bosanskog vladara iz Donje Zgošće kod Kaknja.

    Komšić se nakon sastanka s papom Franjom sastao i s nadbiskupom Paulom Gallagherom, sekretarom Vatikana za odnose s državama. Nadbiskup je u razgovoru s Komšićem potcrtao ulogu Vatikana u priznanju Bosne i Hercegovine kao nezavisne države, kao i veliku podršku koju i sada daju nezavisnoj i suverenoj Bosni i Hercegovini.

    Nadbiskup Gallagher se interesovao i za sigurnosno-političku situaciju u BiH, kao i za odnos susjednih i drugih zemalja prema Bosni i Hercegovini i krizi u BiH.

  • Ruski ambasador žestoko kritikovao američkog kolegu: Imamo pravo reagovati na ulazak BiH u NATO

    Ambasador Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhov komentirao je navode ambasadora SAD-a Erica Nelsona da Rusija ne bi dozvolila BiH da se pridruži NATO savezu te je poručio kako se radi o čistoj laži.

    Kalabuhov ističe kako se upoznao o sadržaju oproštajnih intervjua američkog ambasadora u BiH te je naglasio kako Rusija, za razliku od Washingtona, Bosni i Hercegovini ne nameće vanjskopolitičke prioritete.
    “Bosna i Hercegovina, koju smatramo prijateljskom zemljom, ima suvereno pravo izbora. Ali ukoliko izbor bude u korist ulaska u NATO, iako je jasno da u državi ne postoji konsenzus po tom pitanju, a trenutna situacija se temeljno razlikuje od perioda 2000-ih, Rusija ima puno pravo da reaguje na ovakav hipotetički razvoj situacije u skladu sa svojim nacionalnim interesima”, ističe Kalabuhov.

    Nakon toga ambasador je komentirao i Ured visokog predstavnika te je poručio kako su zapadni partneri inscenirali “cirkus” u vezi sa smjenom visokog predstavnika.

    “Da ne govorim o tome da Upravni odbor, pod pritiskom Washingtona, krši ne samo duh, već i slovo mirovnog sporazuma, svaki put iskrivljujući njegov tekst u svojim izjavama. O pogubnosti OHR-a tvrdimo ne samo mi, već i trezveni posmatrači na Zapadu. Mogu se osvrnuti na nedavni članak prvog visokog predstavnika Carla Bildta, koji je, a on zna o čemu govori, pozvao na zatvaranje OHR-a i okončanje arhaičnog vanjskog protektorata u BiH. Da se Bosancima i Hercegovcima nudi prilika da se sami dogovore”, pojašnjava Kalabuhov.

    Takođe, ističe kako nastavak prisutnosti OHR-a dovodi do destabilizacije situacije ne samo u BiH već u cijeloj regiji.

    “Krivica se pripisuje, kao i obično, potpuno drugoj osobi. Sankcije se primjenjuju kao dio ‘nastave’, bez suđenja ili istrage. Istovremeno, oni koji se sada burno raduju nedavno uvedenim ograničenjima treba da imaju na umu da ona mogu utjecati i na njih – ako Washington poželi nekoga da kazni ‘zbog korupcije'”, ističe ambasador.

    Na kraju, poručio je kako svaki put kada čuje frazu “maligni utjecaj Rusije” dobije snažan dojam da se nešto “maligno” dogodilo u glavama onih koji o tome pričaju.

    “A gdje je ono čuveno ‘beyond reasonable doubt’ (izvan razumne sumnje op.a.)? Ili u odnosu na ‘domoroce’ nema potrebe za opterećivanje dokazima? Tu se može zamisliti jedan strog učitelj u cilindru s prugama i zvjezdicama, koji lenjirom mlati nesavjesne učenike po prstima dok ne ‘ispune postavljene uslove da se upišu u evropsku školu'”, zaključio je ambasador Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini Igor Kalabuhov.

  • Građani BiH od marta teško do novog pasoša

    Građani BiH od marta teško do novog pasoša

    Nabavka pasoških knjižica koju provodi Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH, ponovo je zaustavljena zbog žalbi ponuđača. Kancelariji za razmatranje žalbi će trebati određeno vrijeme da po istoj odluči, a stari ugovor o nabavci pasoša ističe u martu. Ovo ponovo postavlja pitanje: Da li će građani BiH od marta ostati bez mogućnosti da izvade ili zamijene pasoš?

    Tender za nabavku obrazaca pasoških knjižica je raspisan prije čak 8 mjeseci, međutim završetak ovog postupka nije ni na vidiku. Agenciji za identifikacione dokumente BiH u martu ističe ugovor za isporuku pasoša koji trenutno ima sa firmom Milbauer, pa mnogi strahuju da će doći do obustave izdavanja pasoša. Iz opozicije upozoravaju da svaki put kada Agenciji ističe ugovor, pojavi se strah da građani neće moći da izvade nove ili zamijene stare putne isprave.

    Novinari koji prate rad javnih institucija kažu da su nadležni dužni da predvide ovakve situacije i spriječe mogućnost da građani budu u opasnosti da će doći do nestašice pasoša, kao što već dogodilo 2017. godine.

    Iz Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH u saopštenju uvjeravaju da građani ne treba da budu zabrinuti i da do obustave izdavanja pasoša ovaj put neće doći.

    Iz opozicije međutim smatraju da zabrinutost ipak postoji zbog ranijih iskustava. Kažu da je ovakva situacija nedopustiva jer se radi o jednom od najvažnijih dokumenata koji građani ne dobijaju besplatno.

    Problemi sa nabavkom pasoških knjižica traju godinama, a tenderi Agencije za identifikaciona dokumenta su poništavani i zbog toga što je u Kancelariji za razmatranje žalbi utvrđeno da je tender pisan na način da se pogoduje jednom ponuđaču.

  • Eskobar: Sankcije važno sredstvo u stabilizaciji, biće ih još

    Zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara i specijalni izaslanik za Balkan Gabrijel Eskobar izjavio je da sankcije nisu primarno sredstvo američkog angažmana u regionu Zapadnog Balkana, ali da imaju efekta i da će ih biti još.

    Eskobar je u intervjuu za Glas Amerike ocijenio da je korupcija glavni problem na Balkanu.

    Govoreći o sankcijama uvedenim protiv člana Predsjedništva BIH Milorada Dodika i još dvojice bosanskih zvaničnika, zatim protiv Milana Radoičića i Zvonka Veselinovića na KiM, on je rekao da ne želi da ljudi misle da se Sjedinjene Države angažuju u regionu prvenstveno kroz sankcije.

    Istakao je, međutim, da je administracija u Vašingtonu veoma posvećena borbi protiv korupcije i da je jedno od sredstava u toj borbi sankcije.

    – I mogu reći da, biće ih još, ali to neće biti primarno sredstvo našeg angažmana – rekao je Eskobar.

    Dodao je da te sankcije nisu usmerene na zemlje niti na određene narode, već, kako je naveo, na pojedince koji su duboko umješani u korupciju.

    Na pitanje da li se najava da će biti još sankcija odnosi na sve zemlje Zapadnog Balkana, on je potvrdno odgovorio, dodajući da je ova administracija posvećena korišćenju drugih sredstava, uključujući i globalni Magnitski zakon protiv ljudi širom svijeta koji su uključeni u kriminalne aktivnosti i korupciju.

    Eskobar smatra da su sankcije važno sredstvo u stabilizaciji regiona i da imaju efekta.

    – Ne mogu i ne želim da komentarišem pojedinosti. I ne mogu da govorim o detaljima našeg diplomatskog angažmana sa raznim ljudima u regionu. Mogu vam reći da sankcije sprečavaju ljude da prebacuju novac. Sprečavaju i dovode do zatvaranja ofšor kompanija preko kojih se prenosi novac, posebno javna sredstva, kroz netransparentne procese od kojih koristi ima veoma mali broj ljudi – rekao je Eskobar.

    Na konstataciju da Evropska unija još nije uvela sankcije Dodiku, i da li izostanak jedinstvenog stava u Evropskoj uniji utiče na efikasnost politike SAD na Balkanu, Eskobar je odgovorio da u najvažnijem dijelu Vašington ima zajednički stav sa našim evropskim partnerima.

    Dodao je da se u Evropskoj uniji vode intenzivni razgovori o tome šta oni mogu da ponude, da upotpune mjere SAD.

    Ukazao je da se politika i angažman SAD na Zapadnom Balkanu tradicionalno odnose na multietničko pomirenje i integraciju u EU, ali da se u posljednjih godinu dana promijenio obim pažnje koju Zapadni Balkan dobija u administraciji SAD.

    Eskobar je istakao da postoji obnovljeni napor da se SAD ponovo angažuju na svim mehanizmima koji su bili uspješni, a to je, prema njegovim riječima, da se ojača Dejton, da se podrži i obnovi dijalog Beograda i Prištine i bliska saradnja sa partnerima iz NATO-a, kako bi se osiguralo da mogu da ispune svoje NATO obaveze.

    Na pitanje da li će Vašington intenzivirati svoj angažman u narednom periodu i na koji način, Eskobar je odgovorio potvrdno, ocjenjujući da je priča o bivšoj Jugoslaviji, kako je rekao, “uspješna”.

    – Ako pogledate sedam zemalja koje su činile Jugoslaviju, dve su u Evropskoj uniji, četiri su u NATO-u. A na Zapadnom Balkanu, tri su u NATO-u, a četiri ostvaruju solidan napredak ka ulasku u Evropsku uniju – rekao je Eskobar.

    On smatra da postoji jedna prepreka koja predstavlja izazov, a to je korupcija, ističući da je to razlog zbog kojeg mnoge zemlje nisu ostvarile veći napredak i što dijelovi regiona imaju demografske probleme.

    Govoreći o situaciji u Crnoj Gori, Eskobar je rekao da nije na SAD da rješavaju tenzije i probleme vladajuće koalicijie unutar jedne članice NATO-a, ali da je Vašington jasno stavio do znanja šta očekuje, da se nada da će Crna Gora ostati zapadno orijentisana zemlja, čvrsta članica NATO-a i da će nastaviti da napreduje na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.

    Dodao je da su SAD jasno stavile do znanja da ne smatraju da sve stranke u političkom spektru ispunjavaju te kriterijume i ocijenio da se Demokratski front, kako je rekao, “pokazao kao neko ko izaziva podjele, podstiče etničke tenzije, stalno blokira reforme u parlamentu i time blokira put ka Evropi”.

    – Takođe je u prošlosti bio veoma protiv NATO-a i nije bio od pomoći svojim izjavama o Kosovu. Tako da ne vjerujem da se to promijenilo i ne smatramo ih odgovarajućim partnerom – rekao je Eskobar.

  • Petković traži istragu protiv hrvatske profesorke: Srpsku nazvala genocidnom tvorevinom

    Potpredsjednik Narodne skupštine Srpske i banjalučki advokat, Milan Petković, pozvao je pravosuđe da pokrene istragu protiv hrvatske profesorke Vesne Rajnović zbog autorskog teksta u kojem je Republiku Srpsku nazvala genocidnom tvorevinom.

    Petković je na svom Fejzbuku objavio sporni tekst i naveo da je autorka jasno, na više mjesta nazvala Republiku Srpsku genocidnom tvorevinom, čime je počinila krivično djelo iz člana 280a. stav 2. КZRS.

    – Pozivam Okružno tužilaštvo da po službenoj dužnosti pokrene istragu protiv autorke teksta – napisao je Petković.

    Ukoliko tužilaštvo ne pokrene, kako je naveo, lično će podnijeti krivičnu prijavu, jer Republiku Srpske niko ne može nazivati genocidnom, prenosi Srpskainfo.

  • “Na Dodika više ne treba računati” Šmit poručio da neće poništiti Inckov zakon, a da će biti kažnjeno sve što je protiv Dejtona

    “Na Dodika više ne treba računati” Šmit poručio da neće poništiti Inckov zakon, a da će biti kažnjeno sve što je protiv Dejtona

    Kristijan Šmit, gostovao je sinoć u Centralnom dnevniku na Face televiziji. U jednosatnom intervjuu Šmit je govoirio o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH, putu BiH ka EU, pravosuđu u BiH, Otvorenom Balkanu, izbornom zakonu…

    Dodik je donio odluku da se vrati u institucije, ako se Dodik ne bude držao onoga što je obećao Vučiću biće u teškoj situaciji. Bonska ovlaštenja su još uvijek u ladici. Moja ovlaštenja nisu samo da nekoga skinem sa funkcije i Dodik to zna. Zna kako je doveden na vlast. Sve što je usmjereno protiv Dejtona biće sankcionisano. Međunarodna zajednica, EU, SAD i Visoki predstavnik su na istoj strani.

    O državnoj imovini moramo sjesti i pričati
    – Dodiku nisam ponudio ni jedan euro. Nije pitanje kakav će se dil napraviti s Dodikom. On mora sjesti i raditi svoj posao. Ne treba mi Dodikovo priznanje. Iako ne govori sa mnom, Dodik stalno govori o meni. Nisam ja baš beznačajan za njega. Moramo raditi na tome da se budućnost u BiH odvija bez Dodika. Na Dodika više ne treba računati. On i neki se igraju i zbog toga će dobiti neprijatna pitanja. Ako se ne povuku odluke NSRS-a, onda kako to Šekspir kaže: “Uradiću prije nego što ću pričati o tome!” Mogu očekivati određene odluke, ali ko će donijeti odluke i kakve će biti vidjećemo. Učiniću nešto prije nego što o tome budem govorio. Ići će se putem koji Dodik nije zamislio – kazao je Šmit.

    Rekao je da je nemoguće da 26 godina od formiranja države nije razriješeno pitanje državne imovine te da se to pitanje se mora postaviti i međunarodnoj zajednici, piše Avaz.

    – O državnoj imovini moramo sjesti i pričati. Nije tačno da svo zemljište u Srpskoj pripada Srpskoj, ja sam strpljiv, ali moje strpljenje ima granice. Postoji odluka kojom se državna imovina ne može davati ili prodavati dok se to pitanje ne riješi. Nisam za to da spriječim ulaganja, želim da spriječim da neko za sebe zagrabi novac koji mu ne pripada, Dodiku i drugima bi bilo bolje da ne prave šou u javnosti. Spreman sam da se o državnoj imovini razgovara i u Parlamentu. Ne može se sve vratiti kako je bilo, ali moramo pričati šta može. Biću uporan kada je u pitanju državna imovina i institiraću na tome. Ne može Dodik da kaže: “Sve je moje!” Ne mora Dodik da sluša mene, ali neka posluša ljude koji o tome nešto znaju. Zakonom o državnoj imovini niko neće biti oštećen, ni Srpska, ni FBiH, ni BiH – rekao je visoki predstavnik u BiH.

    Evropska unije je najvažniji budući partner za BiH, ističe Šmit.

    – Vrlo intezivno radimo na pitanju sredstava EU koja se raspoređuju u BiH. Međunarodna zajednica ne može samo davati novac i čekati da se nešto napravi. Ne znam da je li ovo što radi Dodik samo strategija. Niko se neće igrati sa integritetom BiH. Dodik je imao šansu i nije je iskoristio. Zahvalan sam i Plenkoviću i Vučiću na angažmanu. Biće neprijatne mjere za one na koje se odnose. Moj brat je komandant EUFOR-a i zajedno sa njim sam analizirao trenutnu situaciju. Stvari koje se dešavaju nisu dobre i ne možemo dopustiti da se dešavaju. Veoma sam zabrinut. BiH nije u fokusu svjetske politike ali za mene je BiH prioritet, ali čekam pravi trenutak kada ću dobiti podršku mnogih. I Britanci se više okreću BiH. Sa Peachom sarađujem. Razgovarao sam i sa generalnim sekretarom NATO-a, međunarodna zajednica neće skrenuti oči sa BiH – naglasio je Šmit.

    Komentarisao je i dolazak Vinka Pandurevića na proslavu dana Republike Srpske, 9. januara.

    – Pandurević stoji pored Dodika na paradi u Banjaluci, je li to znači da je on Dodikov savjetnik? Ako znači onda je to bijedno i moram Dodiku reći da je dosta. Neću poništiti Inckov zakon. Dodik je prokockao svoju šansu 9. januara i on se pravi da neko ima nešto protiv Srbije i Srpske, a to su igrarije. On je više tragična figura i kompletna situacija je takva. U Federaciji tri godine nemamo vladu. A zašto? Moramo sjesti i razgovarati i o Izbornom zakonu, ima još vremena za izmjene Izbornog zakona, ali bi to trebalo biti što prije. Hrvatska može biti konstruktivna u smislu pregovora oko Izbornog zakona. Mora se uzeti u obzir presuda Sejdić-Finci i moraju se uzeti u obzir Ostali. Izborni zakon će sigurno izmjene i ideje koje dolaze sa Hrvatske strane preuzeti – podcrtao je Šmit.

    Rekao je da iduće sedmice dolaze Palmer i Ajhorst na pregovore.

    – Bilo bi dobro da godinu prije izbora znamo izborni zakon. Čak i ako u februaru donesemo izmjene Izbornog zakona neće biti kasno. Moglo bi se riješiti uvođenje elektronskog glasanja. Moguć je i put koji preporučuje Plenković – pojasnio je Šmit.

    Više nas vuče za isti kraj konopca
    Govoreći o pravosuđu u BiH, Šmit je kazao da pravosudni organi koji rade svoj posao neće imati nikakvih sankcija.

    – U BiH ima pozitivnih primjera. Trenutno pravosuđe ne ide u dobrom pravcu jačanja nezavisnosti i pristao sam da se prioritetno bavim pitanjem pravosuđa. Tražiću stručno mišljenje, a onda ćemo govoriti i o mjerama, neka svi puste na miru pravosuđe. Svako ko napadne pravosuđe mora znati da je došao na tanak led jer je pravosuđe srž države, neka političari ostave pravosuđe – rekao je Šmit.

    Što se tiče Otvorenog Balkana, Šmit je kazao je to priprema za članstvo u EU.

    – Otvoreni Balkan je dobar ako je on integritativan. Zalagao sam se za to da se sačuva Berlinski proces. Da li će doći do preklapanja Berlinskog procesa sa Otvorenim Balkanom vidjet ćemo. Pitanje je da li Eskobar smatra da se putem Otvorenog Balkana ne može ići u EU. Mislim da je Otvoreni Balkan priprema za članstvo u EU. Ima još mnogo toga da se uradi i u EU i u zemljama Zapadnog Balkana. Nema više rata, ljudi se ne moraju brinuti za svoje živote. Svi su mi rekli da sam dobio jedan od najtežih zadataka koje međunarodna zajednica ima da uradi. Mislim da imamo odgovornost prema BiH. Optimističan sam, jer je mnogo onih koji su spremni da pomognu. Više nas vuče za isti kraj konopca – poručio je Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH.