Kategorija: Vijesti

  • Amerikanci odlučili: Srbija među 22 svetske destinacije koje treba posetiti u 2022. godini

    Amerikanci odlučili: Srbija među 22 svetske destinacije koje treba posetiti u 2022. godini

    Američki časopis o putovanjima Condé Nast Traveler objavio je listu najboljih destinacija za 2022. godinu, a među njima se u kategoriji “za ljubitelje hrane” našla i Srbija.LIsta od 20 najboljih destinacija za odmor za narednu godinu je podeljena u tri kategorije: za ljubitelje kulture, hrane i avanture.Među izabranim destinacijama su se našli i Egipat, Oslo, Nju Orleans, Kingston, Majorka, Tanzanija…

    Srbija se našla u izabranim destinacijama za putovanja gastronama, a u toj kategoriji se nalaze i Birmingem (Velika Britanija), Džersi, Bend (Oregon, SAD) i Okrug Tiperari (Irska).

    Američki časopis je Beograd predstavio kao spoj modernog i tradicionalnog i mesto gde na samo nekoliko metara pored srušenih zgrada u NATO bombardovanju stoje raskošni vinski barovi i moderni stanovi sa staklenim fasadama.

    Ističu raznovrsnost gastronomske ponude u ugostiteljskim objektima.

    Pohvalili su srpska vina, posebno sorte koje dolaze iz Negotinske Krajine (više od 30 vinarija) i sa Fruške Gore, i istakli potencijalne srpske kandidate za upis na Uneskovu listu kulturne baštine.

  • Vučić se sastao generalnim direktorom ruske državne korporacije “Rosatom”

    Vučić se sastao generalnim direktorom ruske državne korporacije “Rosatom”

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se danas sa generalnim direktorom ruske državne korporacije “Rosatom” Aleksejem Lihačevom.

  • Danas otvaranje centra za smještaj migranata “Lipa”

    Danas otvaranje centra za smještaj migranata “Lipa”

    Novi privremeni prihvatni centar “Lipa” za smještaj migranata, između Bihaća i Bosanskog Petrovca, biće otvoren danas.

    Kamp je kapaciteta do 1.500 ljudi, a u njemu je predviđen i smještaj porodica sa djecom, djece bez pratnje i samaca, najavljeno je iz Ministarstva bezbjednosti u Savjetu ministara.

    Otvaranju će prisustvovati direktor Službe za poslove sa strancima Slobodan Ujić, šef Delegacije EU u BiH Johan Satler, šef Misije IOM-a u BiH Laura Lungaroti, premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić, gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić i ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Selmo Cikotić.

    Savjet ministara je u decembru prošle godine donio odluku o osnivanju privremenog prihvatnog centra “Lipa”, a njegovom uspostavljanju doprinijeli su Služba za poslove sa strancima i Međunarodna organizacija za migracije /IOM/, uz finansijsku podršku EU i ostalih partnera.

    Programom, koji počinje u 10.00 časova, predviđen je obilazak privremenog prihvatnog centra “Lipa”, nakon čega će zvaničnici dati izjave.

  • Prioritet dobrobit građana: Nešić, Borenović i Šarović održali sastanak sa Satlerom

    Prioritet dobrobit građana: Nešić, Borenović i Šarović održali sastanak sa Satlerom

    Predsjednici Srpske demokratske stranke, Partije demokratskog progresa i Demokratskog narodnog saveza, Mirko Šarović, Branislav Borenović i Nenad Nešić, sastali su se danas u Banjaluci sa šefom Delegacije EU i specijalnim predstavnikom EU u BiH Johanom Satlerom.

    Tema sastanka je, kako je navedeno u saopštenju, bila aktuelna politička situacija.

    Predsjednik Srpske demokratske stranke, Mirko Šarović tokom sastanka je ukazao na neophodnost izmjene Izbornog zakona.

    – Samo izmjene Izbornog zakona mogu garantovati regularnost izbora i poštovanje izborne volje građana. Međutim, izgleda da strankama koje čine vlast odgovara sadašnji zakon koji ostavlja prostora za razne vrste malverzacija – istakao je Šarović.

    Istakao je da umjesto produkovanja kriza vlasti trebaju krenuti sa rješavanjem životnih problema stanovništva.

    Predsjednik PDP, Branislav Borenović je rekao da je potrebno prevazići aktuelnu političku krizu, te da se svi nivoi vlasti moraju pozabaviti realnim problemima koji opterećuju građane.

    – Posljednjih mjeseci prolazimo kroz jednu od najozbiljnijih političkih kriza nakon Dejtona, izazvanu izuzetno lošom odlukom i nametanjem zakona od strane Valentina Incka, koji je nakon dvanaest godina provedenih u ovoj zemlji morao znati da nikakva jednostrana rješenja ovdje nisu donijela ništa dobro. Potreban nam je dijalog, unutrašnji dogovor i unutrašnje rješavanje svih otvorenih pitanja. Dok prolazimo kroz političku krizu, nailazimo na i na veće probleme: ljudi odlaze iz BiH, a cijene, prije svega osnovnih životnih namirnica, konstantno rastu, te smo prvi smo u svijetu po smrtnosti od virusa korona. To su problemi koji moraju biti rješavani – istakao je Borenović.

    Predsjednik DNS, Nenad Nešić rekao je da je, nažalost, logična posljedica krize i stagnacija BiH na EU putu, ali ni ranije aktuelna vlast nije djelovala konkretno na ispunjavanju uslova za pridruživanje Evropskoj uniji.

    – Smatramo se dijelom Evrope i tom stavu ostajemo privrženi. Vlast će ubuduće morati da radi više i uspješnije na ispunjavanju 14 kriterijuma iz Mišljenja Evropske komisije i na dostizanju najviših evropskih standarda kao što uspostavljanje vladavine prava, iskorjenjivanje korupcije i garantovana sloboda medija – zaključio je Nešić.

    Ambasador Satler se zahvalio na sastanku i usaglasio da je neophodno što prije prevazići trenutnu političku krizu i fokusirati na reforme i napredak zemlje na putu ka EU za dobrobit svih građana BiH.

  • Sijarto o mogućim sankcijama protiv zvaničnika Srpske “Nije došlo do konkretnog političkog prijedloga”

    Sijarto o mogućim sankcijama protiv zvaničnika Srpske “Nije došlo do konkretnog političkog prijedloga”

    Nakon što su mediji objavili kako je Njemačka na sastanku političkog i bezbjednosnog komiteta Evropske unije zatražila uvođenje sankcija protiv zvaničnika u Republici Srpskoj, te da se Mađarska usprotivila toj inicijativi, šef mađarske diplomatije Peter Sijarto kaže da Mađarska smatra kako sankcije nisu alat broj jedan.

    Sve dosadašnje sankcije koje je uvodila Evropska unija nisu postigle rezultate – rekao je Sijarto.

    U intervjuu za BHT1 je, između ostalog, odgovorio i na pitanje hoće li Viktor Orban nakon Banjaluke posjetiti i Sarajevo.

    – Meni se ne sviđa pravac u kojem se razvija spoljna politika Evropske unije. Po onome što sada vidim jedini alat evropske spoljne politike postaju sankcije. Šta god se desi bilo gdje u svijetu, odgovor iz Brisela su sankcije, sankcije i sankcije. Ako pogledate u prošlost, nijedne nisu doprinijele postizanju cilja koji se želi ostvariti sankcijama, kazao je on.

    Dodao je da su naprotiv, postignuti drugačiji rezultati od očekivanih.

    – Naprotiv, postignuti su drugačiji rezultati od očekivanih. I zato mislim da su konsultacije i dijalog mnogo važniji i bolji način da se upravlja različitim stvarima. Generalno, nismo razgovarali samo o pitanjima BiH, nego smo razgovarali o cijelom Zapadnom Balkanu. Mislim da je situacija ovdje dosta tužna, ne zbog vas, nego zbog nas, zbog EU. Jer EU je jako spora, izuzetno spora i ne prihvata integracije. Proširenje EU se treba ubrzati, u suprotnom ćemo izgubiti zamah, jer u geopolitici ne postoji vakuum, neko ce ući, neko će zauzeti našu poziciju. Kada razgovaramo o Zapadnom Balkanu sa ministrima inostranih poslova EU, većina kolega se žali na činjenicu da postoje drugi akteri – rekao je Sijarto.

    Naglasio je, da su moguće sankcije protiv Dodika tek spominjane u nekim političkim izazovima.

    – Nije došlo do nekog konkretnog političkog prijedloga, nije ponuđen nikakv nacrt, tako da ne postoji neki problem kome ćemo se protiviti. Mi smo samo jasno rekli da ne mislimo da su sankcije alat broj jedan u takvim situacijama, jer opet podsjećam na dosadašnja isksutva. Sankcije koje je nametala EU nisu bili nikakvi rezultati. Ono sto ja mislim da treba uraditi, i to sam savjetovao kolegama, da dođete u BiH, razgovarate sa dužnosnicima u Sarajevu i Banjaluci i pokušate razumjeti kakva je situacija i ponudite pomoć i rješenje – istakao je Sijarto.

  • Osmica dvije godine van mandata rukovodi “tajnom službom”

    Osmica dvije godine van mandata rukovodi “tajnom službom”

    Generalnom direktoru Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH Osmanu Mehmedagiću Osmici prije tačno dvije godine istekao je četvorogodišnji mandat na koji je imenovan 19. novembra 2015. godine, ali on i dalje rukovodi “tajnom službom”.

    Mehmedagić, njegov zamjenik Trifko Buha i glavni inspektor Damir Bevanda, kojima je takođe istekao mandat kada i Osmici, i dalje su na funkcijama, iako im nije produžen mandat niti su imenovani za vršioce dužnosti, jer Zakon o OBA ne poznaje status v.d.

    Situacija u vezi sa čelnim ljudima “tajne službe”, tvrde sagovornici “Glasa”, “najbolje pokazuje koliko je BiH nakaradna država”.

    Oni podsjećaju da OBA četiri i po godine radi po neustavnom zakonu, jer je Ustavni sud BiH još 1. juna 2017. godine proglasio neustavnim pojedine odredbe Zakona o OBA.

    Poslanik HDZ-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH i član Zajedničke parlamentarne komisije za nadzor nad radom OBA Predrag Kožul kaže da stanje u OBA predstavlja veliki problem koji je u ovakvoj političkoj krizi nerješiv.

    On dodaje da je to pitanje ostalo u sjeni aktuelne političke krize, ističući da je jako teško komentarisati bilo šta u vezi sa OBA.

    “Status rukovodstva OBA i ukupno stanje u toj agenciji predstavlja jedno od gorućih i najozbiljnijih pitanja u BiH. Ono je potpuno nezasluženo ostalo u sjeni sveukupnih političkih dešavanja. U suštini, cijela ta situacija sa OBA kroz ove dvije godine je svojevrsna geneza političke krize”, kaže Kožul za naš list.

    Prema njegovim riječima, neimenovanje direktora OBA i njegovih najbližih saradnika predstavlja problem kakav je naprosto nezamisliv u normalnim državama.

    Dugogodišnji radnik službi bezbjednosti Neđo Vlaški kaže da je problem što politika kod nas ima posljednju riječ u svemu, ističući da se upravo zbog toga dešava da se niko ozbiljno ne obazire na činjenicu da OBA pune dvije godine nema rukovodstvo “u mandatu”.

    “Pri tome je tragikomično da oni koji su za to najodgovorniji, to i ne kriju. Lider SDA Bakir Izetbegović je javno rekao da je Osmica njegov izbor, što bi u svakoj normalnoj državi bilo šokantno, a samo kod nas se posmatra kao sasvim normalno”, kaže Vlaški za “Glas Srpske”.

    On dodaje da je činjenica da Osmica kada je imenovan za direktora nije ispunjavao uslove za tu funkciju, ističući da su to kasnije pokazala sva dešavanja u vezi sa spornim diplomama, ali i da su oni koji su ga imenovali sve to znali. Vlaški ističe da se od odgovornosti ne mogu amnestirati ni “stranci” pod kojima podrazumijeva najmoćnije zapadne zemlje.

    “Svi znamo da bez prećutne saglasnosti SAD nema imenovanja direktora ‘tajne službe’, tako da je jasno da i za ovo trenutno stanje sa pravno nedefinisanim statusom Osmice, a praktično s njim na čelu OBA, postoji ta prećutna saglasnost”, zaključuje Vlaški.

    Podsjećamo, predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija rekao je ranije da je Savjet ministara 15. decembra prošle godine obustavio procedure izbora generalnog direktora i njegovog zamjenika.

    On je rekao da je to urađeno usljed sudskih procesa koji su pokrenuti protiv direktora OBA Osmana Mehmedagića.

    Pored toga, Osmici je 18. februara istekla bezbjednosna dozvola za pristup tajnim podacima, što predstavlja još jedno neriješeno pitanje u vezi sa njegovim statusom.

    Nezakonitosti

    Šef srpskih delegata u Domu naroda i član parlamentarne Komisije za nadzor nad radom OBA Sredoje Nović ponavlja svoj raniji stav i kaže da rukovodstvo OBA “defakto radi suprotno ustavu i zakonu”.

    “Čak i da su imenovani u skladu sa zakonom i da nema nikakvih prepreka u vezi sa diplomom direktora OBA, ostaje činjenica da su pojedine odredbe Zakona o OBA proglašene neustavnim, a da izmjene zakona nikada nisu usvojene”, kaže Nović.

  • CIK zabranio učešće na izborima 2022. godine za 15 stranaka

    CIK zabranio učešće na izborima 2022. godine za 15 stranaka

    Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je na 76. sjednici održanoj 18.11.2021. godine za 15 političkih stranaka, zbog nedostavljanja finansijskih izvještaja za 2020. godinu.

    Kako je saopšteno iz CIK-a, onemugućen im je i pregled finansijskih izvještaja u prostorijama stranaka, te im je izrečena administrativna mjera uskraćivanja prava kandidiranja na narednim izborima.

    “Pravo kandidovanja na narednim izborima zabranjeno je Autohtonoj hrvatskoj stranci prava BiH, BH slobodnim demokratama, Demokratskoj obiteljskoj stranci, Građanskoj demokratskoj stranci, Listi za Bugojno, Političkoj organizaciji ‘Vaš pokret’, Privrednom narednom pokretu BiH, Savezu komunista Jugoslavije, Savezu za Stari Grad, Hrvatskoj stranki prava BiH, Hrvatskoj seljačkoj stranki BiH, ‘Novoj alternativi’ – Stranki rada i razvoja BiH, Srpskoj radikalnoj stranki ‘9. januar’, Srpskom pokretu obnove Republike Srpske i Političkoj organizaciji ‘Nezavisna lista – pozitivna živinička priča'”, kažu iz CIK-a.

    Dodali su da odluke o izricanju administrativne mjere nisu pravosnažne i na njih se može podnijeti žalba Apelacionom odjeljenju Suda BiH u roku od 15 dana od dana prijema odluke.

    Opći izbori u BiH bi trebalo da se održe na jesen 2022. godine.

  • Vijeće naroda bez saglasnosti o Zakonu o lijekovima

    Vijeće naroda bez saglasnosti o Zakonu o lijekovima

    Vijeća naroda Republike Srpske na današnjoj sjednici nije postiglo saglasnost o Zakonu o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske u vezi sa odlukom o pokretanju postupka zaštite vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda.

    Budući da nije postignuta saglasnost u pogledu navedenog zakona u skladu sa postupkom zaštite vitalnog nacionalnog interesa, predmet se upućuje Zajedničkoj komisiji Narodne skupštine i Vijeća naroda Republike Srpske za usaglašavanje zakona, propisa i akata – objavljeno je na internet stranici Vijeća naroda.

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 20. oktobra Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske kojim je predviđeno osnivanje Agencije za lijekove i medicinska sredstva Srpske, te propisani djelokrug, način rada i nadležnost tog tijela.

  • Tegeltija-Sijarto: Prevelik teret migrantske krize, potrebna pomoć EU

    Tegeltija-Sijarto: Prevelik teret migrantske krize, potrebna pomoć EU

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija razgovarao je danas u Sarajevu sa ministrom spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peterom Sijartom o jačanju saradnje BiH i Mađarske i evropskim integracijama BiH.

    Tegeltija je konstatovao da su odnosi BiH i Mađarske dobri i da se intenziviraju u svim oblastima. Naglasio je da dvije prijateljske zemlje nemaju otvorenih pitanja i izrazio opredijeljenost za dalji razvoj bilateralnih veza u obostranom interesu, a naročito za unapređenje ekonomske saradnje koja se može podići na viši nivo intenziviranjem kontakata privrednika, saopšteno je iz Savjeta ministara.

    Tegeltija je zahvalio Mađarskoj na kontinuiranoj podršci i pomoći BiH na evropskom putu i pozdravio novi prijedlog Evropske komisije za poboljšanje procesa pristupanja – Kredibilna perspektiva EU za zapadni Balkan, izrazivši nadu da će ova metodologija dati novi i snažniji zamah procesu proširenja EU.

    Tegeltija je izrazio posebnu zahvalnost mađarskoj Vladi na dosadašnjoj pomoći u borbi protiv virusa korona, vrijednim donacijama zaštitne opreme, pi-si-ar testova i vakcina.

    Na sastanku je, u svjetlu održavanja današnje regionalne konferencije o migracijama, razgovarano i o rješavanju pitanja u oblasti migracija. Tegeltija je naglasio da BiH nosi prevelik teret krize, te da je potrebna snažna pomoć EU i međunarodne zajednice u zaustavljanju kretanja migranata prema BiH.

    Tegeltija je informisao sagovornika i o unutrašnjim odnosima u BiH, istakavši potrebu da se politička kriza u BiH rješava unutrašnjim dijalogom, bez nametanja rješenja sa strane, uz poštovanje ustavnih nadležnosti svih nivoa vlasti u BiH i Dejtonskog mirovnog sporazuma.

  • Hrvatski logoraši u BiH: Džaferović je licemjer koji negira zločine

    Hrvatski logoraši u BiH: Džaferović je licemjer koji negira zločine

    Hrvatsko udruženje logoraša u Bosni i Hercegovini je ocijenilo licemjernim učestvovanje bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića u Koloni sjećanja, u Vukovaru.

    Oni navode da je Džaferović samo dan ranije negirao zločine koje je Armija BiH počinila nad Hrvatima.
    “Džaferović je imao drskosti otići u Vukovar samo dan nakon što je negirao zločine bošnjačke Armije BiH nad Hrvatima Bosne i Hercegovine. Kao članovi Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata u BiH najoštrije osuđujemo licemjernu i zlu izjavu prvog bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića”, saopćeno je iz Udruge hrvatskih logoraša u BiH.

    Ono što je bivšim logorašima smetalo je to što je on večer ranije, povodom obilježavanja osnivanja 4. Korpusa Armije BiH, u Jablanici kazao da iza te vojske nisu ostale grobnice, ni logori.

    “Tamo gdje je bila legalna vlast i Armija BiH poštovana su ljudska prava svih ljudi, očuvani su svi kulturno-povijesni, vjerski objekti i spomenici. Iza Armije BiH nisu ostale masovne grobnice i logori”, rekao je Džaferović.

    Stotinjak metara od mjesta te ceremonije u Jablanici, kako navode, tokom rata za Hrvate u BiH postojao je logor Muzej narodne revolucije u kojemu je bilo zatočeno oko 600 Hrvata, za šta postoje i dvije presude Suda BiH.

    Udruga hrvatskih logoraša u BiH navodi da je bošnjačka Armija BiH za vrijeme rata uspostavila 331 logor i zatočenički centar za Hrvate na području Bosne i Hercegovine te da je kroz te logore prošlo 14.500 Hrvata.


    Šefik Džaferović je danas u Vukovaru izrazio pijetet prema žrtvama te istaknuo kako su barbarski masovni zločini srpske strane započeli u Vukovaru te kulminirali genocidom u Srebrenici.

    “Želim da učešćem u koloni sjećanja na žrtve Vukovara i polaganjem cvijeća na memorijalnom groblju iskažem svoje poštovanje prema braniocima Vukovara i prema žrtvama velikosrpske agresije. Žrtve zaslužuju poštovanje i pravdu, a zločinci zaslužuju kaznu”, dodao je.