VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Šta CIK BiH može da uradi protiv zloupotrebe javnih resursa u kampanji

    Šta CIK BiH može da uradi protiv zloupotrebe javnih resursa u kampanji

    Nakon nametanja izmjena Izbornog zakona BiH od strane Kristijana Šmita, dio javnosti, uključujući i opoziciju, zadovoljno trlja ruke jer smatraju da je došao kraj masovnoj zloupotrebi javnih sredstava vlasti u predizbornoj kampanji. Međutim, upućeni u ovu tematiku opravdano sumnjaju da od toga neće biti ništa.

    Upitan šta CIK može da uradi po pitanju zloupotrebe javnih resursa u kampanji, predsjednik CIK BiH, Suad Arnautović, izjavio je da je dat nalog stručnoj službi da pripremi pravila postupanja.

    Kako kaže, do sada to nije bilo u njenoj nadležnosti.

    – Sada moramo imati i taj podatak koliko je imenovanih funkcionera u BiH koji su pod tom stalnom zaštitom. Dakle oni koji su pod pratnjom, pod rotacionim svjetlima, štićene ličnosti. To nam je jako važno da znamo, da bismo mogli ovo implementirati. Dakle, sada postoji veza između ove odredbe Izbornog zakona i podataka statistike o tim ličnostima. Zatražili smo od naših službi da u tom smislu pribave podatke i da li među tim štićenim ličnostima ima osoba koje su kandidati ili su u rukovodstvu političkih stranaka, i koji vode ili će voditi izbornu kampanju – rekao je Arnautović za FTV.

    Međutim, na pitanje da li te štićene ličnosti mogu da idu o trošku države na javne skupove nije direktno odgovorio.

    – Jako je bitno razlučiti šta se dešava, da li je neka štićena ličnost istovremeno i kandidat. Drugi podatak je da li on sa cijelom aparaturom ide na stranački skup ili ide da obavlja svoju državnu dužnost. To su neki ulazni parametri koje će CIK morati cijeniti – rekao je Arnautović.

    Zbog čega predsjednik CIK spominje štićene ličnosti? U najkraćem, zbog toga što su one, čak i nametnutim izmjenama Izbornog zakona, na neki način izuzete od ograničenja. I to po dva osnova. Zabrana korištenja sredstava prevoza u vlasništvu državnih, entitetskih, gradskih, kantonalnih ili opštinskih organa i organizacija (bez naknade ili s popustom) ne odnosi se na prevoz osoba koje se posebno štite u skladu sa zakonom, prilikom obavljanja službene dužnosti ili postupanja po službenoj dužnosti.

    Drugo, poštovanje ograničenja u pogledu zloupotrebe ne smije da sprečava javne i izabrane funkcionere ili državne službenike u vršenju službene dužnosti.

    A štićenih ličnosti u BiH ne manjka, od kojih su većina kandidati na izborima. U Srpskoj to su predsjednik i potpredsjednici RS, premijer, predsjednik NSRS, član Predsjedništva BiH, ministar unutrašnjih poslova, direktor policije… ali i ostali za koje ministar policije naredi, ako postoje prijetnje po njih.

    Slično je i u FBiH, a na nivou BiH Direkcija čuva članove Predsjedništva BiH, predsjedavajućeg Savjeta ministara i njegove zamjenike, glavnog tužioca Tužilaštva BiH, predsjednika Suda, šest članova kolegijuma PS BiH. I ostali, po potrebi, a ta odredba je jako rastegljiva u praksi.

    U Transparensi internešenelu BiH, koji redovno prati ovu vrstu zloupotrebe, nisu zadovoljni novim rješenjima. Zapravo, osudili su nametanje zakona od strane Kristijana Šmita, koga inače za visokog predstavnika ne priznaju RS i dvije stalne članice SB UN.

    Šmit je poprilično generalno obuhvatio zloupotrebu javnih resursa, posebno što su štićene ličnosti izuzete iz nekih zabrana. Takođe, drugom odredbom definiše se zabrana zloupotrebe prostorija javnih institucija, osim ako pod istim uslovima nisu date svim političkim grupacijama. Kako će oni to utvrđivati? Pošto CIK nema kapacitet, vjerovatno sada očekuju od nas da im prijavimo da je neka stranka imala skup na tom mjestu, pa da oni vide koliko su druge stranke platile za taj isti prostor – kaže za Srpskainfo Srđan Traljić iz TI BiH.

    Prema njegovim riječima, jedino što je konkretnije jeste zabrana zloupotrebe javnih skupova za prikupljanje glasova, ali je pitanje kako će se to primjenjivati u praksi. Kao primjer, Traljić navodi nedavni skup povodom Dana opštine Čelinac, gdje su najviši funkcioneri SNSD i RS otvoreno pozivali da se glasa za njih.

    Umjesto ovih odredbi, Traljić kaže da jedino mjerilo zloupotrebe jeste javna potrošnja u kampanji i da bi trebalo zabraniti njeno povećanje, kao što se može naći na primjerima nekih zemalja u okruženju.

    – To je davanje po 100 KM za izbore, asfaltiranje puteva baš u tom periodu… Primjera radi, od raspisivanja izbora Makedonija funkcioniše na privremenom finansiranju. Nema povećanja budžetskih troškova u tom periodu. A ove izmjene u BiH se uopšte ne tiču toga. I dalje njima neće biti zabranjeno da asfaltiraju, da puštaju u rad rasvjetu. Moguće da će dio pojava kod nas biti sankcionisan, ali većina neće – zaključuje Traljić.

  • Lani ispisan rekordan broj odbijenica za ulazak u BiH

    Lani ispisan rekordan broj odbijenica za ulazak u BiH

    Zbog neispunjavanja zakonskih uslova za ulazak u BiH, lani je ispisan rekordan broj odbijenica stranim državljanima, a najviše ih je otišlo u ruke onih iz Turske i Slovenije, potvrđuju to najnoviji podaci domaćih bezbjednosnih agencija.
    Presjek stanja na granici i u graničnom pojasu u toku prošle godine dat je u informaciji Ministarstva bezbjednosti BiH pod nazivom “Migracioni profil” koja je usvojena na posljednjoj sjednici Savjeta ministara.

    BiH, na graničnoj liniji nešto dužoj od 1.600 kilometara, ima 83 prelaza na kojima kontrolu vrše pripadnici Granične policije. Odbijanje ulaska jeste mjera koju sprovode samo prema stranim državljanima i licima bez državljanstva koji pokušavaju legalno preći granicu i ući u BiH, a da pri tome ne ispunjavaju zakonom propisane uslove. Oni koji dobiju rješenje o odbijanju ulaska imaju pravo žalbe na tu odluku, ali podnošenje žalbe ne omogućava ulazak u BiH.

    I dok u dokumentu nema podataka o tome da li je ko i podnio žalbu, ima o izdatim rješenjima kojim strancima nije dozvoljen ulazak u BiH. Iz evidencija je vidljivo da je lani napisano 5.038 odbijenica, što je za oko 11 odsto više u odnosu na 2020. godinu, kada je odbijeno 4.525. Najveći broj je izdat državljanima Turske (1.370), Slovenije (530) i Austrije (429) što predstavlja gotovo 60 odsto od ukupno odbijenih ulazaka u BiH.

    Na kopnenoj granici izdato je 4.393 rješenja kojima je zabranjen ulazak u BiH, a ostalih 645 je uručeno na međunarodnim aerodromima.

    “Većina zabranjenih ulazaka jeste posljedica pravila koja su važila usljed pandemije virusa korona, ali i zbog prijetnje bezbjednosti, neposjedovanja važeće putne isprave te nemogućnosti dokazivanja svrhe namjeravanog boravka što je 90 odsto od ukupnog broja odbijenih ulazaka – pojasnili su u Ministarstvu bezbjednosti BiH.

    Osim podataka o odbijenim ulascima, nadležni su pobrojali i one kojima je odobren privremeni i stalni boravak na teritoriji BiH, ali i oni koji su izgubili taj status. Podaci Službe za poslove sa strancima BiH ukazuju da je najviše stranih državljana dobilo rješenje o privremenom boravku po osnovu spajanja porodice, rada na osnovu radne dozvole, obrazovanja, kao i zbog vlasništva na nepokretnoj imovini te zbog humanitarnih razloga, gdje se ubraja i liječenje, prenosi Glas Srpske.

    “Obrazovanje je naročito čest osnov za boravak državljana Turske i Srbije, iako se primjećuje i veliki broj boravaka po osnovu rada bez radne dozvole za državljane Turske i spajanje porodice. Državljani Srbije, Crne Gore i Hrvatske najčešće dobijaju privremeni boravak po osnovu spajanja porodice”, istakli su u Službi za poslove sa strancima BiH.

    Zanimljivo je i da je lani povećan broj otkaza boravka i to za gotovo 172 odsto. Najviše rješenja je izdato državljanima Turske, Srbije i Hrvatske, odnosno više od 73 odsto od ukupnog broja. Najčešće je do toga došlo zbog izmjena okolnosti na osnovu kojih je odobren boravak i obavljanja poslova za koje je potrebna radna dozvola, a koje stranci nisu posjedovali.

    “Stalni boravci su najčešće otkazani zbog boravka stranke duže od godine izvan BiH, ali i jer su pojedinci stekli državljanstvo BiH”, kažu u Službi.

    U “Migracionom profilu” piše i da je u odnosu na 2020. lani povećan i broj rješenja o protjerivanju, za deset odsto. Izdato je njih 1.330, a u skladu sa sporazumima o readmisiji, prihvaćeno je 417 državljana BiH.

    “Crne liste”
    Graničari su se u proteklim mjesecima našli u žiži javnosti jer su, postupajući prema odredbama zakona i informacijama iz bezbjednosnih agencija, zabranili ulazak pojedinim istaknutim ljudima, profesorima i piscima, uz obrazloženje da predstavljaju opasnost po bezbjednost i Ustav. To je iz Srpske protumačeno kao politički potez bošnjačkih struktura u institucijama na zajedničkom nivou vlasti.

  • Kalabuhov istakao: Prijateljstvo Rusije i BiH provjereno

    Kalabuhov istakao: Prijateljstvo Rusije i BiH provjereno

    Ambasador Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhov rekao je da je BiH bila i ostala prijateljska zemlja za Rusiju, ali da postoje neprekidni pokušaji pojedinih fukcionera BiH da vlastite građane dovedu u zabludu lažnim nagađanjima o navodnoj negativnoj ulozi Rusije u BiH.

    Kalabuhov je u autorskom tekstu za sarajevsko “Oslobođenje” istakao da posebno zabrinjava činjenica da se takve neutemeljene izjave zlonamjerno inspirišu unutar pojedinih zapadnih ambasada u Sarajevu.

    Prema njegovim riječima, to se pravi isključivo radi skretanja pažnje šire javnosti s postkonfliktnog udruženog zapadnjačkog poduhvata, usmjerenog na podrivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, te prebacivanje odgovornosti za trajnu krizu u zemlji koja se podržava u vlastitim političkim interesima.

    “Sve ove neoriginalne fantazije, ma koliko bi to željeli naši zapadni partneri, ni na koji način neće naštetiti vjekovnim prijateljskim vezama višenacionalnih naroda Rusije i BiH”, naglasio je Kalabuhov i dodao da je Rusija uvijek bila tu da pruži ruku BiH u najtežim vremenima, kao i da će tako biti i u buduće.

    Ruski ambasador je podsjetio da je njegova zemlja nastavila da snabdijeva BiH prirodnim gasom u ratnom periodu, 1992-1995. godine, kao i da nikada nije insistirala na ubrzavanju otplate višemilionskog duga, pristajući na uslove koji odgovaraju BiH i koji će se, kako je naveo, otplatiti za 250 godina.

    On je podsjetio da je Rusija u učestvovala u gašenju velikih šumskih požara u BiH prije 10 godina, a da je tokom stravičnih poplava 2014. godine poslala dva aviona humanitarne pomoći, kao i da je učestvovala i u dezinfekciji zdravstvenih objekata kada se pojavila pandemija virusa korona, te u isporučivanju vakcine “Sputnjik” protiv ovog virusa.

    Kalabuhov je ukazao i da je Rusija tradicionalno jedan od najvećih trgovinskih investicionih partnera BiH, a da Zapad na sve moguće načine pokušava da nekonkurentnim i nelegitimnim metodama istisne ruske kompanije sa tržišta BiH.

    “Uprkos pokušajima zlonamjernika da naškode našim dobrim i vremenom provjerenim odnosima, kao i da uvuku BiH u orbitu antiruske kampanje pokrenute na Zapadu, znamo da je pristalica obostrano korisne saradnje Rusije i BiH mnogo više nego njenih protivnika”, zaključio je Kalabuhov.

  • Narednih deset dana česte padavine, temperature ispod prosjeka

    Narednih deset dana česte padavine, temperature ispod prosjeka

    Nakon pretežno sunčanih dana i visokih temperatura koje su prethodnih dana preovladavale na području cijele Bosne i Hercegovine u ponedjeljak poslijepodne stigla je promjena vremena praćena kišom i pljuskovima koje će se zadržati i tokom sedmice.

    Prema prognozama Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) BiH, narednih deset dana u Bosni i Hercegovini prognozira se promjenljivo vrijeme s čestim padavinama i temperaturama nižim od prosječnih za ovo doba godine.

    Do 18. augusta, očekivane vrijednosti jutarnjih temperatura zraka su od 10 do 15 u Bosni, na jugu zemlje do 18 stepeni Celzijusovih, a najviše dnevne uglavnom između 27 i 32, na jugu zemlje do 36.

    Od 18. do 23. augusta očekuje se stabilnije vrijeme bez kiše uz blagi porast temperatura zraka.

  • Njemački vojnici u BiH od naredne sedmice

    Njemački vojnici u BiH od naredne sedmice

    Njemački Bundesver počeće s angažovanjem svojih vojnika u BiH od sredine avgusta, saopšteno je iz EUFOR-a, u čijim redovima će vojnici biti dio vojne misije EU u BiH Althea.

    Kako je saopšteno, dolazak vojnika odvijaće se u fazama, a ponovnim vraćanjem Njemačke broj zemalja koje participiraju u evropskoj vojnoj misiji u BiH se popeo na 20.

    “Biće angažovano maksimalno 50 pripadnika. Ovo novo osoblje EUFOR-a će obezbijediti dodatni kapacitet u Glavnom štabu EUFOR-a i za EUFOR-ove timove u kućama za vezu i osmatranje, koje su na nepristrasnoj osnovi angažovane širom BiH. LOT kuće su EUFOR-ova veza s lokalnim zajednicama i lokalnim vlastima”, saopšteno je.

    Kako su naglasili, osoblje u LOT-ovima će živjeti s lokalnim zajednicama u kojima služi i omogućiće da EUFOR ima pozitivne i važne veze s lokalnim i regionalnim vlastima.

    “LOT kuće će takođe omogućiti priliku za bh. građane da imaju kontakt s EUFOR-om i time dobiti priliku za direktan dijalog. Ovo angažovanje je dalja demonstracija posvećenosti EU stabilnoj, prosperitetnoj i evropskoj budućnosti za sve građane u BiH”, saopšteno je.

    “Nezavisne” su se prošle sedmice obratile Ambasadi Njemačke i Ministarstvu odbrane Njemačke s pitanjem kada će biti upućeni vojnici u BiH, ali u obje institucije su nas uputili na EUFOR.

    Jehov Hauptbutsmen, portparol vojnih misija Bundesvera za Kosovo, Irak i Jordan, nam je samo rekao da će do angažovanja vojnika doći uskoro, ali da će o konkretnim detaljima javnost biti obaviještena putem EUFOR-a.

    “Njemački Bundestag je 8. jula 2022. godine izglasao mandat za angažovanje njemačkih vojnika i vojnikinja u okviru misije EUFOR Althea. Planovi za ovo angažovanje su u toku i zato vas molimo za razumijevanje što vam zbog tog procesa ne možemo davati informacije o rokovima za premještanje snaga Bundesvera”, rekao nam je on.

    Nezvanično, saznali smo da je Ana Lena Berbok, ministarka spoljnih poslova Njemačke, prilikom posjete BiH obavijestila sva tri člana Predsjedništva i druge visoke organe u BiH o namjeri Njemačke da se vrati u EUFOR. Rečeno nam je da nije bilo primjedaba ni sa jedne strane, a da su se određene rezerve i zabrinutosti pojavile naknadno, tek nakon što je javno objavljena ta informacija.

    Takođe, kako nam je rečeno, u Njemačkoj postoji želja da se ovaj angažman ne tumači na negativan način jer postoji zabrinutost da niko svojim riječima ili potezima ne ugrozi bezbjednost i živote njemačkih vojnika. Kako saznajemo, u Berlinu se mnogo pažnje pridaje na koji način se u javnosti nastupa i kako ti nastupi mogu da se odraze na bezbjednost pripadnika Bundesvera.

    Kako je objavljeno u usvojenom dokumentu na stranici Bundestaga, cilj operacije njemačkih pripadnika u EUFOR-u podrazumijeva prevazilaženje etničkih tenzija, kao i približavanje BiH ka EU i NATO-u. Vojnici koji budu angažovani će, kako je naglašeno, dobiti i upute o upotrebi vatrene sile.

    “Primjena vojne moći od strane njemačkih oružanih snaga oslanja se na međunarodno pravo i biće dodatno precizirana kroz posebna pravila. Ona uključuju angažovanje vojne moći u cilju vlastite zaštite i zaštite drugih pripadnika misije EUFOR Althea, kao i u slučaju pružanja prve pomoći. Pravo na samoodbranu se podrazumijeva”, dodaju u dokumentu.

    Kao jedan od razloga za ovu odluku naveden je potencijal za destabilizaciju BiH, kao i moguće otcjepljenje RS.

  • Idućeg mjeseca počinje izgradnja čak dva autoputa

    Idućeg mjeseca počinje izgradnja čak dva autoputa

    Prvi radovi na dugo najavljivanom autoputu Prijedor – Banjaluka počeće 2. septembra, dok će samo petnaestak dana kasnije krenuti i izgradnja dionice Bijeljina – Rača, a realizacijom ovih projekata Srpska će postati veliko gradilište.

    Istakao je ovo za “Glas Srpske” vršilac dužnosti direktora “Autoputeva RS” Slobodan Stanarević nakon jučerašnjeg sastanka sa predstavnicima Ministarstva saobraćaja i veza RS i kineske kompanije koja će graditi autoput od Prijedora do Banjaluke.

    – U toku je proces izbora privremenog nadzora i po okončanju tog posla biće stečeni svi uslovi da se počne gradnja autoputa Prijedor – Banjaluka. Usaglasili smo da to bude 2. septembar i radovi kreću iz Prijedora. Rok za izgradnju te dionice u dužini od 42 kilometra je pet godina, ali vjerujem da će Kinezi sve završiti i prije roka jer im je ci­lj da period koncesije od 30 godina počne što prije – rekao je Stanarević i dodao da će ova dionica biti od nemjerljivog značaja za grad Prijedor, kao i da je u drugoj fazi planirana gradnja dionice od Prijedora do Novog Grada.

    Stanarević kaže da bi prema planu sredinom septembra trebalo da počnu i zvanični radovi na dionici autoputa Bijeljina – Rača.

    – Na toj dionici u toku su pripremni radovi, odnosno skidanje humusa, uređenje gradilišta i terenska ispitivanja. Eksproprijacija je završena 99 odsto, a i to što je ostalo biće ubrzo okončano. Vjerujem da ćemo do kraja godine sa turskom kompanijom postići i dogovor oko dionice od Bijeljine do Brčkog, a već imamo i prijedloge oko trase koja bi trebalo da ide kroz Distrikt Brčko. S tim ćemo izaći u javnost kada se sve strane usaglase – rekao je Stanarević.

    Najavio je da na jesen kreće i gradnja petlje u Mahovljanima na autoputu Banjaluka – Gradiška koja će služiti za isključenje na aerodrom.

    – Izbor izvođača je završen, a uskoro će biti okončan i izbor nadzornog organa, tako da čim dobijemo građevinsku dozvolu počinjemo sa radovima. Takođe, petlja Johovac na autoputu Banjaluka – Doboj je završena i biće puštena u upotrebu ovog mjeseca, čim okončamo proceduru oko tehničkog prijema i dobijemo upotrebnu dozvolu – naveo je Stanarević.

    Prema njegovim riječima, Srpsku pored gore pomenutih puteva čeka još niz veoma značajnih infrastrukturnih projekata kao što je dionica autoputa Vukosavlje – Brčko, ali i brzi putevi od Prijedora do Kozarske Dubice i od Bijeljine do Trebinja.

    – Brzi putevi nisu u planu ove i iduće godine, ali sigurno će biti realizovani. Takođe, jedna kineska kompanija je zainteresovana za gradnju autoputa Banjaluka – Mrkonjić Grad. Planovi su veliki, a dobrobiti komunikacione mreže koju gradimo biće ogromni. Izgradnjom autoputeva od Novog Grada do Banjaluke, zatim Doboj, Vukosavlje, Brčko, Bijeljina, Rača pa sve do Beograda doprinijeće razvoju kompletnog sjevera Srpske i svih lokalnih zajednica koje gravitiraju na tom području – kazao je Stanarević.

    Prihod od putarina, prema podacima “Autoputeva RS”, u prvoj polovini ove godine iznosio je 13,32 miliona KM dok je u istom periodu lani po tom osnovu ovo javno preduzeće inkasiralo 11,21 milion maraka.

    – Ove godine na naplatnim kućicama obaramo rekorde i samo na naplatnom mjestu Jakupovci tokom ovog ljetnog perioda imamo 20 odsto više prolazaka vozila. Problem jeste smanjenje prihoda po osnovu akciza. Poskupljenje goriva dovelo je do toga da građani manje troše i toče derivate, tako da su prihodi po tom osnovu za oko 15 miliona KM manji u odnosu na lani – kazao je Stanarević i naglasio da u Srpskoj za sada neće doći do poskupljenja putarine.

    Otplata kredita
    U “Autoputevima RS” kažu da je od početka rada sistema naplate putarine, odnosno od marta 2015. godine do kraja juna ove godine po tom osnovu ostvaren prihod u iznosu od 102,37 miliona KM.

    – Što se tiče otplate kredita za dionicu Gradiška – Banjaluka, kredit Evropske banke za obnovu i razvoj otplaćen je u cijelosti, dok je kredit Evropske investicione banke otplaćen oko 50 odsto – rekli u ovom preduzeću.

  • Požar kod Trebinja ugašen

    Požar kod Trebinja ugašen

    Požar kod Trebinja je ugašen nakon što su na požarište stigli helikopteri Helikopterskog servisa Republike i Srpske i Helikopterskog jedinice MUP-a Srbije.

    Vatra je gorjela u rejonu planine Bijela Gora, a požarna linija bila je duga više od 20 kilometara.

    Gašenju požara pomogla je i kiša koja je popodne pala na ovom području. Na terenu su bili i trebinjski vatrogasci.

    U Trebinje je stigao i ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin te je sa direktorom Republičke uprave civilne zaštite Republike Srpske Milanom Novitovićem i gradonačelnikom Trebinja Mirkom Ćurićem obišao pripadnike Helikopterske jedinice MUP-a Srbije.

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik zahvalio je danas Helikopterskoj jedinici MUP-a Srbije, koja u koordinaciji sa Helikopterskim servisom Republike Srpske gasila požar na području Trebinja, te poručio da je Srbija oslonac Srpsko

  • Počelo štampanje glasačkih listića, proces prate kamere

    Počelo štampanje glasačkih listića, proces prate kamere

    Štampanje oko 14 miliona glasačkih listića za opšte izbore koji će biti održani 2. oktobra počelo je danas u pogonu “Unioninvestplastike” u Semizovcu kod Sarajeva, a za ovu svrhu će biti utrošeno oko 120 tona papira.

    Suad Arnautović, predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) BiH, rekao je da je CIK odlukom od 7. jula imenovao tim za praćenje realizacije usluga štampanja i pakovanja glasačkih listića.

    “Tim će pratiti i nadzirati nabavku, opremanje, skladištenje i upotrebu papira sa vodenim žigom i proces štampanja i pakovanja glasačkih listića, o čemu će pismeno obavještavati Komisiju”, istakao je Arnautović.

    Pritom je napomenuo da postoji višestruka kontrola i nadzor nad procesom štampanja i pakovanja glasačkih listića.

    “Postoji dvadesetčetvoročasovni video-nadzor kojem CIK može pristupiti u svakom trenutku iz sjedišta Komisije. Snimci video-nadzora će biti sačuvani i predati Komisiji”, naveo je Arnautović.

    On je najavio i početak štampanja glasačkih listića za birače koji će glasati putem pošte izvan BiH, o čemu će javnost biti naknadno informisana.

    “To će biti grupa birača koji će prvi dobiti glasačke listiće, daleko prije 2. oktobra”, rekao je Arnautović.

    Prema njegovim riječima, na glasačkim listićima će se naći 127 političkih subjekata, od kojih su 72 političke stranke, 38 koalicija i 17 nezavisnih kandidata, što je ukupno 7.257 kandidata na glasačkim listićima.

  • Šmit pisao zvaničnicima Federacije BiH

    Šmit pisao zvaničnicima Federacije BiH

    Visoki predstavnik u BiH kojeg ne priznaju vlade Rusije, Kine i vlasti Republike Srpske, Kristijan Šmit uputio je pismo predsjedniku i potpredsjednicima FBiH kao i članovima zajedničkog kolegija Parlamenta FBiH u kojemu poziva da imenuju sudije u Ustavnom sudu FBiH i Vijeću za zaštitu vitalnih interesa.
    U pismu upućenom Marinku Čavari, Milanu Dunoviću i Meliki Mahmutbegović kao i članovima kolegija federalnog parlamenta, Šmit ističe kako je razočaran njihovim propustima da ispune obaveze i postupe u skladu sa Ustavom FBiH.

    “Pišem vam duboko razočaran zbog kontinuiranog propusta da imenujete sudije na četiri upražnjena mjesta u Ustavnom sudu Federacije BiH i njegovom Vijeću za zaštitu vitalnih interesa, što ima direktne implikacije na sposobnost Ustavnog suda i njegovog Vijeća za zaštitu vitalnih interesa da izvršavaju svoje ustavne odgovornosti. Konkretno, sa samo četvero od sedam sudija, Vijeće za zaštitu vitalnih interesa nema kvorum i blokirano je”, upozorio je Šmit.

    Istakao je da je Visoki sudski i tužilački savjet Bosne i Hercegovine (VSTV) dostavilo predsjedniku i potpredsjednicima Federacije BiH kandidate za sva upražnjena mjesta te da je 16. oktobra 2019. godine dostavilo listu uspješnih kandidata za upražnjena mjesta troje sudija, a zatim još jednu listu uspješnih kandidata za dodatnog sudiju 26. februara 2021. godine.

    Pismo Šmita upućeno predsjednicima i potpredsjednicima FBiH
    “Do danas niste imenovali nijednog od tih sudija kako to zahtijeva Ustav Federacije BiH. Ovo jasno predstavlja propust da izvršite svoje ustavne obaveze. Pozivam Vam da bez daljeg odlaganja, imenujete sudije za upražnjena mjesta. Samo postupanjem u skladu sa Ustavom Federacije BiH možete pokazati svoju opredijeljenost za pronalaženje pozitivnih rješenja za probleme ove zemlje”, napisao je u pismu Šmit.

    On je naglasio kako će se nastaviti baviti pitanjem imenovanja sudija, da tu problematiku shvata veoma ozbiljno te da je ona njegov prioritet.

  • Kod Gradiške obilježeno 30 godina od odbrane od hrvatske agresije

    Kod Gradiške obilježeno 30 godina od odbrane od hrvatske agresije

    Kod spomen-kompleksa u gradiškom naselju Bok Jankovac danas je služen parastos i položeni su vijenci povodom obilježavanja 30 godina od odbrane Gradiške od agresije jedinica Hrvatske vojske u kojoj je poginulo 16 boraca Vojske Republike Srpske, a 22 su ranjena.

    Vijence i ruže položili su poredstavnici Narodne skupštine Republike Srpske, grada Gradiške, Trećeg pješadijskog /Republika Srpska/ puka, organizacija proisteklih iz prethodnih ratova, članovi porodica poginulih boraca i delegacije političkih partija.

    Gradonačelnik Gradiške Zoran Adžić rekao je da je obaveza gradskih vlasti i građana da njeguju sjećanje na ono što se dogodilo prije 30 godina i na 16 boraca koji su tada dali živote za odbranu Gradiške i Republike Srpske.

    “Ne smijemo da zaboravimo herojstvo ljudi koji su nam omogućili da živimo u slobodi i da imamo Republiku Srpsku kao garanciju opstanka na ovim prostorima”, poručio je Adžić.

    Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Denis Šulić istakao je da je bitka u Bok Jankovcu značajna za odbranu Srpske jer taj napad nije bio usmjeren samo na Gradišku, već na osvajanje ovog dijela Srpske.

    U ranim jutarnjim časovima 8. avgusta 1992. godine 700 pripadnika jedinice Hrvatske vojske “Berbir bojna” napalo je srpske odbrambene položaje u rejonu Bok Jankovca iz zaštićene zone UN.

    Ratni komandant Drugog bataljona Gradiške brigade Miodrag Kević naglasio je da je agresija Hrvatske vojske na ovaj grad i Republiku Srpsku izvršena s namjerom da se napravi mostobran i omogući prelazak motorizovanih hrvatskih vojnih snaga preko Save i nastave napadi prema Banjaluci i Prijedoru.

    “Da je taj prodor uspio, sigurno bi to uticalo na dalji tok rata. Nadam se da će ova bitka biti jednog dana uvrštena u popis značajnih datuma za Republiku Srpsku”, rekao je Kević.