Elektronska provjera brojanja glasačkih listića, uvođenje optičkog skenera na birališta i biometrijski čitač otiska prsta – samo su neki od prijedloga za izmjenu Izbornog zakona BiH, koji su se juče našli pred članovima Interresorne radne grupe na sastanku sa predstavnicima EU i SAD.
Na sastanku, kojem su prisustvovali međunarodni izaslanik za izbornu reformu u BiH, Metju Palmer, predstavnica Evropske službe za spoljne poslove, Angelina Ajhorst, kao i šef Delegacije EU u BiH, Johan Satler te šefica Misije OSCE-a Кatlin Кavalec, našli su se brojni prijedlozi za izmjene Izbornog zakona, a za koje je rečeno da su više tehničke, nego političke prirode.
Sastanak je održan u zgradi Parlamentarne skupštine BiH, a riječ je o nastavku pregovora koji su predstavnici SAD i EU u srijedu započeli sa članovima kolegija oba doma Parlamenta BiH, a potom i političarima iz Republike Srpske, te liderima SDA i HDZ, Bakirom Izetbegovićem i Draganom Čovićem.
U predloženom materijalu se, između ostalog, navodi da bi se prihvatanjem tih izmjena unaprijedio rad biračkih odobora, smanjila mogućnost da fiktivni politički subjekti zauzimaju mjesta u biračkim odborima, te unaprijedilo glasanje i spriječile zloupotrebe.
Predlaže se povećanje broja potpisa simpatizera za učešće na izborima jer bi se na taj način pooštrili uslovi za učešće na izborima, s obzirom na to da je praksa pokazala da se veliki broj političkih subjekata fiktivno prijavljuje za učešće na izborima kako bi učestvovali u raspodjeli članstva u biračkim odborima.
– Svrha pooštravanja kriterijuma za učešće na izborima je da se eliminiše trgovina članstvom u biračkim odborima – navodi se u prijedlogu.
Predlaže se i da osoba ne može biti i poslanik i ministar u isto vrijeme, kao što je to do sada bio slučaj.
Jedan od prijedloga je i da CIK može poništiti izbore na pojedinom biračkom mjestu ako utvrdi da je broj prebrojanih listića veći od broja birača koji su glasali na biračkom mjestu. Isto tako, CIK-u se daju ovlaštenja da posebnom odlukom izvrši preraspodjela mandata u skladu sa brojem registrovanih birača po izbornim jedinicama u postojećim granicama, ukoliko to na vrijeme ne učine parlamenti.
Šefica Kluba poslanika SNSD u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, koja je i član Interresorne radne grupe, Snježana Novaković Bursać ističe da je od strane predstavnika dijela međunarodne zajednice dostavljen prijedlog za brojne izmjene i dopune Izbornog zakona koje će biti analizirane na stranačkim organima, a da se za neke već sad može reći reći da nisu prihvatljive za predstavnike iz Republike Srpske.
– Ponovljeni su manje više svi stavovi koje smo čuli i izlagali svih ovih prethodnih mjeseci. Neko to zove tehničkim izmjenama, ali se mi nismo mogli izjasniti o njima jer smo materijal dobili tek u srijedu uveče. Međutim, činjenica jeste da ni jedno od tih rješenja, osim nekih, možda sporadičnih, ne spada u domen čisto tehničkih – ističe Bursaćeva.
Kao jedan od primjera Bursaćeva navodi prijedlog da se CIK dodijeli uloga kojom bi joj se na neki način omogućilo da prekraja izborne jedinice i izjednačava vrijednost glasa.
– To nije tehničko pitanje, već političko pitanje. Isto tako, postoji prijedlog da član biračkog odbora ne može da bude niko ko je nekad bio na listi neke političke stranke. To je posebno problematično za male sredine i dovelo bi do problema – smatra Bursaćeva.
Ona dodaje da na jučerašnji sastanak nisu došli članovi Interresorne radne grupe iz takozvanih građanskih stranaka iz Federacije BiH, što je značajan signal šta se može očekivati od predstojećeg sastanka u Neumu na kojem će se raspravljati o izmjeni Izbornog zakona.
Član Interresorne radne grupe i lider Ujedinjene Srpske, Nenad Stevandć, takođe, se ne slaže sa dijelom, koji se odnose na ulogu CIK, koja bi, ističe on, „neustavno mogla da preuzme ovlaštenja zakonodavnog organa, odnosno Predstavničkog doma Parlamentarne skupšine BiH, da arbitražno tumači i mijenja podzakonske i zakonske akte.
