VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Narod i pravda: Dodik je nakon političkog zakoračio i u pravno nasilje, spreman je žrtvovati mir

    Narod i pravda: Dodik je nakon političkog zakoračio i u pravno nasilje, spreman je žrtvovati mir

    Posebnom sjednicom Narodne skupštine Republike Srpske Milorad Dodik je, nakon političkog nasilja koje traje duži vremenski period, zakoračio i u pravno nasilje koje može imati nesagledive posljedice, upozorili su iz Naroda i pravde.

    Kako navode, Milorad Dodik svojom potpuno neodgovornom politikom čija je glavna odlika već duži vremenski period političko nasilje, današnjom posebnom sjednicom Narodne skupštine Republike Srpske zakoračio je i u pravno nasilje, a očigledno je kako je spreman i na svaku drugu vrstu nasilja kako bi ostvario neustavne i nezakonite ciljeve.
    “Pravno nasilje koje vidimo na djelu jasno pokazuju stvarne motive i namjere Milorada Dodika i koalicije okupljene oko SNSD-a. Iako uporno ponavlja kako je sve što radi usklađeno sa Ustavom BiH i Dejtonskim sporazumom, glavna meta Dodikovih napada je Ustavni sud BiH koji je, sve vrijeme od uspostavljanja, u potpunosti u okviru svojih ustavnih nadležnosti kao i u skladu sa onim što je Dejtonski sporazum predvidio za ovaj Sud. Mora se jasno ukazati da je Dodik sa političkog prešao u fazu pravnog nasilja kao i da je sasvim jasno da je spreman na svaku drugu vrstu nasilja što je direktno ugrožavanje mira kao najvećeg postignuća Dejtonskog sporazuma”, navodi se u reakciji Naroda i pravde na današnju sjednicu.


    Iz Naroda i pravde potcrtavaju da Dodik bh. entitet RS vodi u izolaciju i sankcije uz jasnu namjeru da do nezakonitih i neustavnih ciljeva dođe i po cijenu konflikta.

    “Iako je sasvim jasno da je jedan od ciljeva ovakve politike i pokušaj da se prikriju kriminalne radnje među kojima je i poturanje tehničkog kisika vlastitim građanima kao medicinskog, bilo bi nesmotreno i neodgovorno kazati kako je ovo samo retorika i dimna zavjesa. Ovo je opasan presedan i najdublja kriza u koju je dovedena Bosna i Hercegovina od Dejtona do danas. Nažalost, Dodik je ojačan i neodgovornom politikom pojedinih probosanskih stranaka, ali i same međunarodne zajednice, ili barem njenog dijela. Vjerujemo da je ovo trenutak u kojem je postalo jasno ne samo svima u regionu već u cijeloj međunarodnoj zajednici kako je Milorad Dodik destabilizirajući faktor koji štetno djeluje ne samo na BiH već i na cijeli region pa čak i na samu Evropsku uniju”, dodaju iz Naroda i pravde.

    Prema stavu Naroda i Pravde, Dodik je svojom huškačkom i protuustavnom politikom internacionalizirao problem Bosne i Hercegovine.

    “Jasno je da je danas međunarodna zajednica uključenija nego ranije. Svojom politikom sukoba, blokada, ucjena i nasilja, Dodik je pokazao da je permanentna odlika njegove politike nasilje. Sa takvim osobama i takvom politikom nemoguće je pregovarati i očekujemo od međunarodne zajednice da pomogne Bosni i Hercegovini da prevaziđe izazove. Od domaćih političkih snaga svakako očekujemo da ne ponove sramne greške koje su ojačavale Dodika u prošlosti kakve su izbor četiri delegata iz SNSD-a u Dom naroda, raspodjela novca od MMF-a bez deblokiranja institucija BiH ili pak izbor Vijeća ministara BiH bez formiranja nove Vlade Federacije BiH. Trenutni izazov pred kojim se nalazi država jeste velik ali duboko vjerujemo da imamo političkih snaga koje ovu zemlju mogu vratiti na put prosperiteta na korist svih građana i naroda i oba bosanskohercegovačka entiteta i Brčko distrika BiH”, stoji na kraju saopćenja.

  • Komšić se obratio Tužilaštvu BiH: Reagujte, NSRS je napustila Dejtonski sporazum

    Komšić se obratio Tužilaštvu BiH: Reagujte, NSRS je napustila Dejtonski sporazum

    Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić oglasio se nakon završetka posebne sjednice NSRS-a te je pozvao Tužilaštvo da pokrene postupak protiv zastupnika koji su usvojili zaključke o prijenosu nadležnosti s države na entitet.

    Predsjedavajući Predsjedništva Željko Komšić pozvao je Tužilaštvo BiH da po hitnoj proceduri pokrene postupak protiv lica koja su u NSRS usvojili zaključke koji direktno podrivaju ustavni poredak države Bosne i Hercegovine i narušavaju mir i stabilnost u državi.


    Takođe, iz Kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH je naglašeno kako je Komšić pozvao Tužilaštvo BiH da procesuira i Milorada Dodika.

    “Komšić je pozvao Tužilaštvo BiH da procesuira Milorada Dodika kao podstrekača i predvodnika grupe koja se udružila u rušenju ustavnog poretka BiH i podrivanju institucija države. NSRS je napustila Dejtonski sporazum”, saopćeno je.

  • Parlament usvojio Deklaraciju o ustavnim principima – pripremiti novi tekst Ustava Srpske

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je danas na posebnoj sjednici Deklaraciju o ustavnim principima.

    U Deklaraciji, Narodna skupština zadužuje Vladu Republike Srpske da, u koordinaciji sa predsjednicom Republike Srpske, pripremi tekst Ustava Republike Srpske kojim će se potvrditi sve nadležnosti Republike Srpske, izuzimajući nadležnosti koje po Ustavu BiH pripadaju BiH.

    Novim Ustavom Republike Srpske, između ostalog, Banjaluka će biti određena kao glavni grad Republike Srpske, a Pale kao prestonica Republike Srpske.

    Pročitajte kompletnu Deklaraciju o ustavnim principima:

    Ustavno uređenje BiH utvrđeno Aneksom 4. kao međunarodnim ugovorom, podliježe odredbama Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora (Bečka konvencija) kako je to konstatovala Evropska komisija za demokratiju putem prava (Venecijanska komisija) svojim mišljenjem od 10/11. juna 2005. godine.

    Međunarodni ugovori se tumače pravilom pacta sunt servanda kako to predviđa i član 26. Konvencije po kome “svaki ugovor koji je na snazi veže strane i one ga moraju izvršavati u dobroj vjeri”.

    Međunarodni ugovori se mogu mijenjati aneksima koje zaključuju strane, a nikako odlukama nenadležnih organa, što je činjeno brojnim odlukama visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH.

    BiH nema ustavnopravni kontinuitet, jer je Ustav BiH kao Aneks 4. dio međunarodnog ugovora – Dejtonskog sporazuma, i nije donesen ni ratifikovan od bilo kog organa u BiH.

    BiH je asimetrična državna zajednica koju “čine dva entiteta” (član 1.3. Ustava BiH), “Bošnjaci, Hrvati i Srbi kao konstitutivni narodi” (Preambula Ustava BiH), a članom 9.3. Ustava BiH je određeno da funkcioneri imenovani na mjesta u institucijama BiH predstavljaju narode BiH.

    Republika Srpska je entitet srpskog naroda, a Federacija BiH je zajednički entitet bošnjačkog i hrvatskog naroda, što potvrđuje i Ustav BiH, članovima 4.1. i 5.2.d:

    Narodna skupština Republike Srpske bira pet Srba za delegate u Dom naroda Parlamentarne skupštine, pet bošnjačkih delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine biraju bošnjački delegati u Domu naroda FBiH, a pet hrvatskih delegata u Dom naroda BiH biraju hrvatski delegati u Domu naroda Federacije BiH (član 4.1. Ustava BiH), izbor članova Predsjedništva BiH vrši se na teritorijama entiteta, tako da Srbina, kao člana Predsjedništva BiH, biraju birači na području Republike Srpske, a Bošnjaka i Hrvata za članove Predsjedništva BiH biraju birači na teritoriji Federacije BiH. (član 5. 1.a. Ustava BiH).

    Kada član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske glasa protiv neke odluke Predsjedništva BiH, i takvu odluku proglasi štetnom po vitalni interes Republike Srpske, upućuje je Narodnoj skupštini Republike Srpske na potvrdu (član 5.2.d. Ustava BiH). Vijeće naroda u Republici Srpskoj nametnuto amandmanima visokog predstavnika na Ustav Republike Srpske, nema nikakvu ustavnu nadležnost u zaštiti vitalnih interesa ni entiteta ni naroda, za razliku od Doma naroda u Parlamentu Federacije BiH koji ima nadležnost po članu 5.2.d. Ustava BiH. Time Ustav BiH potvrđuje Narodnu skupštinu kao jedini predstavnički i zakonodavni organ Republike Srpske kao entiteta srpskog naroda.

    Bošnjački član Predsjedništva BiH svoju odluku o proglašenju štetnom po vitalni interes Federacije BiH upućuje bošnjačkim delegatima u Domu naroda Federacije BiH, a hrvatski član Predsjedništva BiH takvu odluku upućuje hrvatskim delegatima u Domu naroda Federacije BiH (član 5.2.d. Ustava BiH).

    Članovi 4.1. i 5.2.d. Ustava BiH su ustavna potvrda nacionalne i konstitutivne strukture entiteta – Republike Srpske kao jednonacionalnog entiteta srpskog naroda, a Federacije BiH kao dvonacionalnog entiteta bošnjačkog i hrvatskog naroda.

    Ustav BiH potvrđuje asimetričnost državotvornih entiteta prilikom sastavljanja dejtonske Bosne i Hercegovine, koja je naknadno grubo narušena nametanjem amandmana na ustave entiteta od strane Visokog predstavnika, pod plaštom provođenja Odluke Ustavnog suda BiH broj U 5/98, na šta nije imao nikakvo pravo.

    Svi zakoni koje je nametao Visoki predstavnik su neustavni, jer nisu doneseni po predviđenoj ustavnoj proceduri od strane Parlamentarne skupštine. Svi nametnuti zakoni koje je potvrđivala Parlamentarna skupština pozivajući se na član 4.4.a. Ustava BiH su neustavni. Ustav BiH je jasan: “Parlamentarna skupština je odgovorna za donošenje zakona za sprovođenje odluka Predsjedništva ili izvršenje nadležnosti Parlamentarne skupštine prema ovom Ustavu”, pa stoga nije ni imala nadležnost da usvaja zakone koje je nametao Visoki predstavnik.

    Neustavnost nametnutih zakona, pa i onih zakona koje je donijela Parlamentarna skupština bez izričitog ustavnog osnova, direktno potvrđuju dva pokušaja ustavnih promjena poznatih kao „aprilski“ i „butmirski“ paket koji nisu nikada usvojeni po proceduri promjene međunarodnih ugovora utvrđenoj članom 40. Bečke konvencije i članom 10.1. Ustava BiH koji reguliše njegove izmjene i dopune. Nedostatak novih inicijativa za ustavne promjene, ne znači da su nadležnosti koje su prenesene na nivo BiH postale ustavne.

    Sporazumima entiteta: o odbrani, o porezu na dodatu vrijednost i visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH, te nadležnosti nisu trajno prenesene na nivo BiH, jer im nisu prethodile izmjene i dopune Ustava BiH da bi se stvorio ustavni osnov koji određuje član 3.3.a. Ustava BiH. Nije bilo ni naknadnih ustavnih promjena, pa su i te nadležnosti neustavne i samim tim privremene.

    Odbrana i vojska po Dejtonskom sporazumu su nadležnost entiteta, što potvrđuje član 5.5. Ustava BiH: “Svaki član Predsjedništva BiH po službenoj dužnosti, ima ovlaštenja civilnog komandovanja oružanim snagama. Nijedan entitet ne smije prijetiti ili koristiti silu protiv drugog entiteta, a oružane snagnje jednog entiteta ni pod kojim uslovima ne smiju ulaziti ili se zadržavati na području drugog entiteta bez saglasnosti vlade ovog drugog entiteta i Predsjedništva BiH.” Ustav BiH ne predviđa “oružane snage BiH” niti daje ustavni osnov za postojanje oružanih snaga BiH. Aneks 1- A Dejtonskog sporazuma u članu 1.2. kao ciljeve obaveza strana potpisnica – “Republike BiH” (koja po Dejtonskom sporazumu više ne postoji), Republike Srpske i Federacije BiH, navodi „uspostavljanje trajnog prekida neprijateljstava“ nastavljajući tekstom: “Nijedan entitet ne smije prijetiti ili koristiti silu protiv drugog entiteta, a oružane snagnje jednog entiteta ni pod kojim uslovima ne smiju ulaziti ili se zadržavati na području drugog entiteta bez saglasnosti vlade ovog drugog entiteta i Predsjedništva BiH.”

    Ustav BiH članom 8. jasno određuje način finansiranja troškova zajedničkih institucija BiH putem budžeta BiH, po kome„Federacija osigurava dvije trećine, a Republika Srpska jednu trećinu prihoda potrebnih za budžet, osim ukoliko se prihodi prikupljaju na način koji je utvrdila Parlamentarna skupština.Time nije stvoren ustavni osnov za donošenje zakona kojim se BiH daju izvorni prihodi, već samo daje mogućnost da Parlamentarna skupština za neki godišnji budžet odredi drugi omjer koji nije 2/3 naprema 1/3. Sporazum o nadležnostima u oblasti indirektnog oporezivanja nikada nije ni objavljen u Službenom glasniku BiH, pa time nije ni stupio na snagu i nije mogao biti osnov za donošenje Zakona o indirektnom oporezivanju.

    Zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske od 25.2 2004. u pogledu Sporazuma o prenošenju određenih odgovornosti entiteta kroz osnivanje Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH, zahtijevano je da se „kroz zakon ugrade rješenja koja će institucionalno i suštinski sačuvati uticaje entiteta što podrazumijeva formiranje podsavjeta entiteta sa jasno definisanom ulogom i procedurom njihovog rada u odnosu na Visoki sudski i tužilački savjet BiH, da se tekst Sporazuma prije potpisivanja uskladi sa terminologijom iz Ustava i da sjedište VSTS BiH bude u Srpskom (Istočnom) Sarajevu. Ukoliko suština ovih zaključaka ne bude sadržana u Prijedlogu zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH, Narodna skupština Republike Srpske će povući svoju saglasnost na ovaj Sporazum, na isti način kako je dala.“

    Međusobna prava i obaveze entiteta uređeni su Dejtonskim sporazumom, uključujući Ustav BiH. Sporazumi koji u skladu sa Ustavom BiH zaključe dva entiteta, sami po sebi ne predstavljaju amandmane na Ustav BiH, niti ga mogu mijenjati ili dopunjavati. Ustavni sud BiH je svojom odlukom U 17/05 od 24. maja 2006. godine ispravno utvrdio da međuentitetski sporazumi nisu dio Ustava BiH, te da Sud nema nadležnost da utvrđuje da li je osporeni akt suprotan Ustavu BiH. (Sud obrazlaže: “Podnosilac zahtjeva osnovu za neusaglašenost osporenih odredbi predmetnog zakona sa članom 3.5.b. Ustava BiH vidi u tome što su osporene odredbe odstupile od Sporazuma kojima su entiteti prenijeli nadležnost u navedenim pitanjima na državu BiH. Stoga, podnosilac zahtjeva posredno traži od Ustavnog suda da ispita osporene odredbe predmetnog zakona u odnosu na Sporazum. Imajući to u vidu, Ustavni sud napominje da je nadležan vršiti ocjenu ustavnosti i zakonitosti osporenih zakonskih odredbi isključivo u odnosu na odredbe Ustava BiH i Evropske konvencije, a ne u odnosu na odredbe Sporazuma koji ne predstavlja dio Ustava BiH.”)

    Djelovanje Ustavnog suda BiH, koji se stavio u funkciju potvrđivanja nepravnih odluka Visokog predstavnika i time mijenjao ustavnu strukturu BiH utvrđenu međunarodnim ugovorom, nanosi veliku štetu odnosima u BiH i doprinosi trajnoj nestabilnosti. Brojnim odlukama Ustavnog suda BiH otimaju se nadležnosti Republici Srpskoj, a njena imovina stavlja se u nadležnost BiH bez ikakvog ustavnog osnova.

    Bosna i Hercegovina nema ustavom definisano državnopravno uređenje i ima vrlo ograničene i striktno određene nadležnosti, što je određuje kao državu sa međunarodno priznatim granicama (član 1.1. Ustava BiH) sa nadležnostima u spoljnim odnosima (spoljni poslovi i spoljna trgovina), dok skoro sav unutrašnji suverenitet pripada entitetima.

    Po Ustavu BiH (član 5.3.), Predsjedništvo BiH je nadležno za: vođenje spoljne politike, imenovanje ambasadora i drugih međunarodnih predstavnika, predstavljanje BiH u međunarodnim i evropskim organizacijama i institucijama, pregovaranje, otkazivanje te uz saglasnost Parlamentarne skupštine ratifikovanje sporazuma Bosne i Hercegovine. Ustav BiH to potvrđuje i sastavom Savjeta ministara kao pomoćnog tijela Predsjedništva BiH. Savjet ministara kao obavezan sastav ima predsjedavajućeg i samo još dva ministra – spoljnih poslova i spoljne trgovine (član 5.4. Ustava BiH).

    Svakom entitetu pripada pravo na uspostavljanje posebnih paralelnih odnosa sa susjednim državama u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom BiH (član 3.2.a. Ustava BiH) kao i pravo na sklapanje sporazuma sa državama i međunarodnim organizacijama uz saglasnost Parlamentarne skupštine koja može zakonom predvidjeti da za određene vrste sporazuma nije potrebna takva saglasnost (član 3.2.d. Ustava BiH).

    Kada je u pitanju neusklađenost, odnosno odstupanje od ustavne strukture BiH utvrđene Dejtonskim sporazumom i njegovim Aneksom 4. koji je Ustav BiH, a koje je nastupilo nakon zaključenja međunarodnog ugovora, Republika Srpska će se, kao njegova strana potpisnica, pridržavati člana 5. Dejtonskog sporazuma prema kome „strane pozdravljaju i podržavaju postignute dogovore u vezi sa Ustavom BiH, izloženog u Aneksu 4. Strane će u potpunosti poštovati i raditi na ispunjavanju obaveza preuzetih ovim Sporazumom.

    Narodna skupština smatra da sadašnju neusklađenost nadležnosti prenesenih na nivo BiH bez promjene i dopune Ustava BiH kao Aneksa 4. Dejtonskog sporazuma, treba prevazići/riješiti doslednom primjenom odredbe 3.3.b. Ustava BiH koji nedvosmisleno propisuje da će se entiteti „u potpunosti pridržavati ovog Ustava BiH. To podrazumijeva pravo Narodne skupštine i Vlade Republike Srpske da obustave primjenu bilo kog akta, mjere ili aktivnosti organa i institucija na nivou BiH, a koji nemaju osnov u Ustavu BiH i nisu izričito Ustavom BiH utvrđeni kao nadležnost organa na nivou BiH.

    Potvrđujući svoja ranija dokumenta o ustavnopravnim odnosima, a posebno Rezoluciju o zaštiti ustavnog poretka i proglašenju vojne neutralnosti od 18. oktobra 2017. godine, Zaključke u vezi Informacije o neustavnoj transformaciji dejtonske strukture BiH i uticaju na položaj i prava Republike Srpske od 12. novembra 2019. godine, Zaključke Narodne skupštine povodom Informacije u vezi antidejtonskog djelovanja Ustavnog suda BiH, od 13. februara 2020. godine, kao i Zaključke Narodne skupštine povodom Informacije o primjeni Aneksa 10. Dejtonskog sporazuma od 10. marta 2021. godine, Narodna skupština smatra da je neophodno pristupiti promjeni Ustava Republike Srpske donošenjem novog teksta Ustava Republike Srpske.

    Narodna skupština zadužuje Vladu Republike Srpske da, u koordinaciji sa predsjednicom Republike Srpske, pripremi tekst Ustava Republike Srpske kojim će se potvrditi sve nadležnosti Republike Srpske, izuzimajući nadležnosti koje po Ustavu BiH pripadaju BiH. Novim Ustavom Republike Srpske, između ostalog, Banjaluka će biti određena kao glavni grad Republike Srpske, a Pale kao prestonica Republike Srpske.

    O proceduri za donošenje novog Ustava Republike Srpske, Narodna skupština će odlučiti nakon razmatranja teksta koji će predložiti Vlada Republike Srpske.

    Deklaracija je usvojena na prijedlog predsjednice Republike, Vlade Republike Srpske, člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske i klubova poslanika SNSD, SP, DEMOS, US, NPS i Poslaničke grupe NDP.

  • Istraživanje pred izbore u Prijedoru: Javoru pet odsto prednosti u odnosu na Predojevića

    Istraživanje pred izbore u Prijedoru: Javoru pet odsto prednosti u odnosu na Predojevića

    Slobodan Javor, kandidat SNSD-a za gradonačelnika Prijedora ima podršku 35,25 odsto ispitnih građana, dok kandidata DNS-a, Gorana Predojevića podržava 30,08 odsto Prijedorčana, pokazuje istraživanje koje je izvršila agencija “Metrics”.

    Prema istraživanju, čak 27,83 odsto ispitanih ne bi glasalo ni za koga od navedenih kandidata, dok 17,8 odbija da se izjasni.

    Dubljim analizama agencija je preciznije projektovala rezultate, pa predviđaju da će bar 42 odsto Prijedorčana glasati za Javora, a najmanje 39 odsto za Predojevića.

    “11 odsto je onih čije glasove nije moguće projektovati i čiji će glasovi odlučiti ko će biti novi gradonačelnik Prijedora”, navodi se u istraživanju.

    Prijedor je imao 86.500 registrovanih birača na prošlim izborima (podaci CIK 2020.), dok je broj važećih listića bio nešto iznad 34 hiljade (34.007). Prema prognozama na izbore će izaći između 29 i 32 hiljade građana. Procentualno, izlaznost se projektuje na ispod 40 odsto od broja registrovanih birača.

    Ispitivanje je rađeno telefonski od 4. do 8. decembra, na uzorku od 1.500 osoba.

  • Ivan Begić se povlači iz politike i napušta PDP

    Ivan Begić se povlači iz politike i napušta PDP

    Nakon mjeseci ucjena, psihičkog maltretiranja i prijetnji, danas je pušten moj privatni snimak, koji se preko stranačkih baza naših protivnika šalje građanima i širi društvenim mrežama, objavio je Ivan Begić, odbornik PDP u Skupštini grada Banjaluka.

    Tvrdi da mu je zbog istog snimka traženo pola miliona KM, a zbog pritisaka i prijetnji koje trpi da se njegovo zdravstveno stanje naglo pogoršalo.

    – Zbog svega toga danas sam ponovo kod psihijatra i ne osjećam se dobro. U politiku sam ušao čista srca i iskrenih namjera, ali prljava igra političkih protivnika više ne bira sredstva. Moj privatni video snimak poslali su mojim prijateljima, a najviše boli činjenica da su snimak poslali mojim roditeljima kojima je ozbiljno narušeno zdravstveno stanje. Oštro demantujem da video ima veze sa mojim saradnicima niti bilo kim iz javnog života. Iako smatram da svako ima pravo na privatni život, svjestan sam odgovornosti koju imam kao javna ličnost, zbog toga se povlačim iz politike, predajem mandat odbornika i napuštam PDP – objavio je Begić.

  • “Poštovaćemo svjetovne, a ne vjerske zakone“ Begija Smajić tražila skupštinsku pauzu zbog džume, Šulić joj ovako odgovorio

    “Poštovaćemo svjetovne, a ne vjerske zakone“ Begija Smajić tražila skupštinsku pauzu zbog džume, Šulić joj ovako odgovorio

    Begija Smajić iz Poslaničke grupe „Zajedno za BiH“ zatražila je pomijeranje početka sjednice Narodne skupštine zbog odlaska na molitvu, odnosno na džumu.

    Ona je rekla da je takav zahtjev ranije podnijela NSRS, ali da joj nije odobreno.

    -Tražim pauzu od 60 minuta zbog džume na koju su kolege iz Poslaničke grupe otišle. Vi kao predsjedavajući, kao Bošnjak, trebali bi znati da je vrijeme džume neradno – rekla je Smajićeva.

    Međutim, potpredsjednik NSRS Denis Šulić, koji vodi sjednicu, rekao je da joj se ne može udovoljiti.

    -Mi se nalazimo u svjetovnoj vlasti, ne u islamskoj zajednici. Poštovaćemo svjetovne zakone. Drugo, vaš zahtjev je došao kasno – odgovorio je Šulić.

    Posebna sjednica NSRS o vraćanju nadležnosti na RS sa BiH je počela obraćanjem šefa Kluba poslanika SNSD, Igora Žunića.

  • Vidovićeva na posebnoj sjednici NSRS “Srpska može da povuče saglasnost za prenos nadležnosti za indirektno oporezivanje“

    Vidovićeva na posebnoj sjednici NSRS “Srpska može da povuče saglasnost za prenos nadležnosti za indirektno oporezivanje“

    Ministarka finansija Srpske, Zora Vidović, obrazlažući Informaciju o prenosu nadležnosti sa RS na BiH u oblasti indirektnog oporezivanja, rekla je da je međunarodna zajednica imala ključnu ulogu u tome.Vidovićeva je na posebnoj sjednici Narodne skupštine RS, rekla da su sporazum 2003. potpisali entitetski premijeri uz prisustvo visokog predstvanika Pedija Ešdauna, čime je suverenitet iz te oblasti prenesen na nivo BiH.

    Kada govorimo o razlozima za osporacanje prenosa nadležnosti u oblasti indirektnog oporezivanja, posebno treba podsjetiti da je u knjizi Neustavne promjene Dejtonskog sporazuma BiH navedeno da su meuđnarodne obaveze i prava entiteta zagarantovani Ustavom BiH i Dejtonom, te da sporazumi entiteta sami po sebi ne predstavljaju amandmane na Ustav BiH niti ga mogu mijenjati – rekla je Vidovićeva.

    Ona je naglasila da prem Ustavu, BiH može da preuzima dodatne nadležnosti od entiteta samo uz saglasnost entiteta i dok traje saglasnost entiteta.

    -Prema tome, Srpska može da se povuče iz sporazuma o prenosu nadležnosti iz oblasti indirektnog oporezivanja – tvrdi Vidovićeva.

  • “Prijeti opasnost da će se BiH raspasti, a da će Srpska krenuti ka uzlazu” Dodik najavio da će narod na referendumu glasati o novom ustavu Srpske

    Član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, obratio se poslanicima Narodne skupštine RS obrazlažući prenos nadležnosti na BiH iz oblasti odbrane i bezbjednosti.

    Dodik je rekao da je srpski karakter moguće promijeniti koliko i isušiti okean.

    – Ne želim bolji aranžman samo za Srpsku, nego i za BiH. Od suštinskog značaja za BiH i RS je postavljati teška pitanja, jer se suočavamo sa velikim izazovima. Ako ne riješimo ove izazove, prijeti opasnost da će se BiH raspasti, a da će Srpska krenuti ka uzlazu – rekao je Dodik.

    On je poručio da se mora omogućiti vraćanje ovlaštenja entitetima, a ne samo njihovo oduzimanje.

    – U Srpskoj smo pokrenuli pregled prenosa nadležnosi da bismo dobili analizu stavki u kojima BiH pomaže i odmaže. BiH ide u pravcu na koji i nismo pristali. Zašto ne možemo da imamo ono što smo potpisali? Jedan za drugim mijenjaju se nadležnosti u korist BiH i ne primjećujemo da je iko zbog toga zabrinut. Tako možemo odgovoriti na pitanje o opstanku i izlasku. Neka poslušaju stavove koji zagovaraju vraćanje nadležnosti enitetaima. Neće se uvijek dobiti ono što želimo, ali to ne znači da ne treba da odustanemo. Narod će na referenumu, nakon rasprave, odlučiti o novom Ustavu RS – kaže Dodik.

    Milorad Dodik je naglasio da je Dejonski sporazum opšti i okvirni, a da je suštinski, provedbeni dio u 11 aneksa, koje je potpisala i Republika Srpska.

    On je rekao da je potpisnik bila i tzv. Republika BiH, ali da ona nikada nije imala teritoriju niti je ikada bila međunarodno priznata, nazivajući je “papirnatom reublikom“.

    – Njeno postojanje je formalno okončano 14. decembra 1995. potpisivanjem Dejtonskog sporazuma koji nije uspostavio unutrašnji ustavni ni pravni kontinuitet te Republike. Potpuno je prominjenjen unutrašnji sistem koji se ignoriše skoro 30 godina. Postojaće samo unutrašnji sistem koji je usposatvaljen Aneksom četiri Dejtonskog sporazuma, dakle Ustavom – rekao je Dodik.

  • “Ustavni sud BiH otima našu zemlju” Uzavrela atmosfera pred početak “istorijske” sjednice Narodne skupštine

    “Ustavni sud BiH otima našu zemlju” Uzavrela atmosfera pred početak “istorijske” sjednice Narodne skupštine

    U susret posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske o vraćanju nadležnosti, zagrijava se politička atmosfera u BiH, a posebno je zanimljivo na društvenim mrežama.

    Slično jučerašnjoj izjavi lidera SNSD i srpskog člana Predsjedništva BiH, Milorada Dodika, koji je sjednicu parlamenta nazvao istorijskom, na tom fonu je komentarisao i Dodikov savjetnik za pravna pitanja, Milan Tegeltija.

    – Kako se danas budu ponašali narodni poslanici u Narodnoj Skupštini Republike Srpske, tako će ih pamtiti istorija srpskog naroda – napisao je Tegeltija na Tviteru, izazvavši podijeljene reakcije.

    Savez nezavisnih socijaldemokrata je, u čast posebne sjednice Narodne skupštine, objavio video-spot u kome se poručuje da “Ustavni sud BiH otima našu zemlju”.

    – Preko 130 nadležnosti oteto je od Republike Srpske. Vratićemo Srpskoj nadležnosti za koje smo se borili – glasi poruka popraćena fotografijom Milorada Dodika.

    U Sarajevu i političari i mediji uporno igraju na kartu sankcija Dodiku i ostalim vladajućim političarima u RS, dok je opozicija u Republici Srpskoj odavno zauzela stav po pitanju ovakvog načina vraćanja nadležnosti.

    Smatraju da je u pitanju avantura koja Srpsku može da dovede u opasnost, a očekuje se da lideri opozicionih stranaka danas to kažu lično Dodiku u lice.

    Naravno, sve će putem TV prenosa moći da prati javnost, a na televiziju su osuđeni i u OHR, jer im je predsjedavajući Narodne skuštine, Denis Šulić, poručio da nisu dobrodošli u Narodnu skupštinu, iako su se najavili.

    Sjednica počinje u podne, a na njoj se očekuje usvajanje zaključaka kojima se RS povlači iz sporazuma o formiranu PDV sistema, VSTS i odbrane i bezbjednosti na nivou BiH, a tražiće se poništavanje i ostalih zakona i drugih akata koje je nametnuo visoki predstavnik.

    Vladi se daje rok od šest mjeseci da, umjesto toga, donese zakone i formira institucije na nivou RS, od kada ovi zakoni na nivou BiH više ne bi bili važeći.

  • Sud BiH odbio pritvor osumnjičenima za zločin nad Srbima, dobili mjere zabrane

    • Sud BiH odbio je prijedlog Tužilaštva BiH za određivanje pritvora Neziru Aganu, Vahidu Alađuzu, Senadu Gadži i Sulji Hebibu, osumnjičenim za ratni zločin nad civilima srpske nacionalnosti u sarajevskim naseljima Hrasnica, Butmir i Sokolović Kolonija, te im odredio mjere zabrane.

    Četvorici osumnjičenih su zabranjena putovanja izvan BiH, kao i sastajanja ili kontaktiranje na bilo koji način, posredno ili neposredno, sa svjedocima navedenim u prijedlogu Tužilaštva BiH za određivanje pritvora od juče, kao i drugim potencijalnim svjedocima.

    Zabranjeno je i približavanje svjedocima na udaljenost od 100 metara, kao i međusobno komuniciranje sa saizvršiocima i drugim saučesnicima u izvršenju predmetnog krivičnog djela, saopšteno je iz Suda BiH.

    Nezir Agan, Vahid Alađuz, Senad Gadžo i Suljo Hebib, uhapšeni su u ponedjeljak, 6. decembra, u akciji Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) koja je izvedena po nalogu Tužilaštva BiH.

    Tužilaštvo je ranije saopštilo da su, prema prikupljenim dokazima, osumnjičeni bili pripadnici Četvrte motorizovane brigade Armije RBiH te da su odgovorni za zločine počinjene nad više od 100 žrtava srpske nacionalnosti – za nezakonito zatvaranje, mučenje, zlostavljanje na izuzetno ponižavajuće načine, tjeranje na prisilan rad, kao i nanošenje tjelesnih i duševnih povreda, što je na oštećene žrtve ostavilo trajne i teške posljedice.