VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Zakon o nepokretnoj imovini ostao na snazi

    Zakon o nepokretnoj imovini ostao na snazi

    Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske ostao je na snazi i neophodno je u narednom periodu obezbijediti njegovo provođenje, izjavila je danas predsjednik Republike Željka Cvijanović.

    Cvijanovićeva je istakla da to podrazumjeva službeničko djelovanje na različitom nivou.

    Ona je ocijenila da je pitanje imovine jedno od ključnih za Republiku Srpsku.

    “To su stvari o kojima se u prethodnom periodu trebalo debatovati na neki poseban ili drugačiji način, umjesto da se podigla ovolika prašina, ovolika bura, da smo imali toliko pokazivanja mišića od stranog faktora, ko god da su oni, i da konačno onda dođemo u ovakvu situaciju u koju smo došli”, rekla je Cvijanovićeva novinarima u Banjaluci.

  • Počeo sastanak Dodika i Vučića u Beogradu

    Počeo sastanak Dodika i Vučića u Beogradu

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik sastali su se danas u Beogradu.

    Sastanak je počeo oko 13.00 časova.

    Ranije je savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Radovan Kovačević izjavio da će Dodik i Vučić razgovarati o saradnji Republike Srpske i Srbije, te o brojnim zajedničkim projektima.

  • “Velika Britanija tretira BiH kao koloniju”

    “Velika Britanija tretira BiH kao koloniju”

    Zapadne sile, posebno Velika Britanija, tretiraju BiH kao koloniju, ocijenio je profesor Miloš Ković.

    “Iza nekih odluka koje se donose formalno stoje ministri iz BiH ili članovi Predsedništva, a zapravo ih donose savetnici iz Velike Britanije, dok lokalni političari samo sprovode. To je stari kolonijalni model delovanja”, rekao je Ković.

    On sumnja da Velika Britanija stoji i iza zabrane za njegov ulazak u BiH.

    “Kao u kolonijalnim vremenima zabranjuje se srpska istorija. S druge strane Nemačka ima uticaj na raznim poljima, između ostalog i u produkciji udžbenika. Njima su, zapravo namere iste samo se bore za prevlast uticajem”, rekao je Ković za “Večernje novosti”.

    Istoričar Dragomir Anđelković ukazao je da Velika Britanija želi da povrati svoje pozicije i da pokaže da je bitan igrač na Balkanu.

    Prema njegovim riječima, Srbi ne bi trebali mnogo time da se opterećuju jer “Zapad ne želi probleme”, ne treba da budu agresivni, već hladne glave.

    “Novosti” podsjećaju da je Velika Britanija pokušala da 2015. godine u Savjetu bezbjednosti progura Rezoluciju o genocidu u Srebrenici u kojoj je navedeno da svi politički lideri treba da prihvate “genocid i da to predstavlja preduslov za pomirenje”.

    Velika Britanija uvela je sankcije srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku i predsjedniku Željki Cvijanović, a ta zemlja je i glavni zagovornik jačanja NATO u BiH, dok je Sarajevo sjedište njihovog regionalnog obavještajnog centra za Balkan.

  • Zakon o nepokretnoj imovini RS stupio na snagu

    Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti uprkos suspenziji stupio je na snagu, ali je pitanje kada će i na kojem konkretnom slučaju biti primijenjen.

    U Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove nisu konkretno govorili o primjeni ovog zakona kojeg je suspendovao Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika.

    Iz RUGIPP-a su samo saopštili da će nastaviti s obavljanjem redovnih poslova i zadataka u okviru svojih nadležnosti u skladu s Ustavom i zakonima Republike Srpske, a u vezi sa rješavanjem imovinsko-pravnih odnosa na društvenoj, odnosno državnoj svojini.

    Dok u Republici Srpskoj tvrde da se ne obaziru na Šmitovu odluku, zvaničnici iz Federacije BiH naglašavaju da je njegova odluka zakon koji jedini važi, odnosno da se on mora poštovati.

    Siniša Karan, predsjednik Savjeta za zaštitu ustavnog poretka Republike Srpske, rekao je da Šmit nije visoki predstavnik te da iz toga proističe da je njegov akt ništavan.

    “Takav akt sigurno neće objaviti ‘Službeni glasnik Republike Srpske’. Pogotovo neće objaviti akt jednog stranca. U tom slučaju smatramo da taj akt ne može biti nikakva paralela i poređenje da li će Republika Srpska postupiti po zakonu koji je donijela Narodna skupština Republike Srpske – naravno da hoće”, rekao je Karan, a prenose agencije.

    S druge strane, Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, rekao je da je Šmit donio odluku te da je to sada zakon u BiH i jedino taj zakon važi.

    “Dodik može govoriti šta hoće. Dodik je odavno pokazao da je izgubio kompas i svakog dana što vrijeme više odmiče on postaje neuravnoteženiji”, rekao je Džaferović komentarišući raniju izjavu Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH, koji je rekao da će zakon stupiti na snagu uprkos Šmitovoj odluci.

    U vezi s odlukom o suspenziji zakona o nepokretnoj imovini, Šmit je u Beogradu razgovarao s Aleksandrom Vučićem, predsjednikom Republike Srpske, nakon kojeg je saopšteno da je predsjednik Srbije “izrazio jasno neslaganje sa posljednjim odlukama i primjenom bonskih ovlaštenja, za koje smatra da ne doprinose stabilnosti”.

    Sam Šmit rekao je da je zadovoljan razgovorom te da Vučić razumije ozbiljnost situacije. Rekao je i da je primio k znanju da se Vučić ne slaže sa primjenom bonskih ovlaštenja, ali da su objektivno razgovarali i dogovorili da se češće sastaju.

    On je rekao da niko ne želi uzeti nešto od Republike Srpske ili srpskog naroda te da bi se u svako doba sastao sa Dodikom.

    “Niko ne želi uzeti nešto od RS ili srpskog naroda”, rekao je Šmit, koji je na direktno pitanje da li namjerava smijeniti Dodika rekao da “neće preduzeti ništa čime bi mu ograničio slobodu rada i kretanja, ali da očekuje da se vrati za pregovarački sto jer ne može tražiti dijalog i imati samo monolog”.

    Sastanak Šmita i Vučića je komentarisao i Dodik, koji će već sutra razgovarati sa predsjednikom Srbije.

    Dodik je rekao da Šmit nije izabran za visokog predstavnika te da je bio na turističkom putovanju koje ga neće legitimisati kao visokog predstavnika.

    “UN nije potvrdio njegovo imenovanje, što ga čini jedinom osobom koja tvrdi da je visoki predstavnik, a da se nije našao ni u jednoj rezoluciji Savjeta bezbjednosti”, rekao je Dodik, dodajući da susret sa Vučićem vidi kao pokušaj vlastite legitimacije kao visokog predstavnika te da je sa Vučićem razgovorao prije susreta i izložio mu stavove Srpske, ali da razumije poziciju Srbije.

    Naglasio je da ga je Vučić nazvao i da mu je prenio da se usprotivio nametanju rješenja.

    “Stranci su u ovoj zemlji pretjerali u mnogo čemu”, rekao je Dodik.

    Najavu iz Republike Srpske da neće primjenjivati odluku Šmita već zakon koji je donijela Narodna skupština Republike Srpske komentarisao je i Željko Komšić, član Predsjedništva BiH, koji je rekao da Dodik reciklira priču koju je već pričao i upada u dalje probleme, te da će cijenu svega toga što on radi i izjavljuje plaćati ljudi u Republici Srpskoj.

  • Dodik i Vučić sutra o zajedničkim projektima i saradnji Srpske i Srbije

    Dodik i Vučić sutra o zajedničkim projektima i saradnji Srpske i Srbije

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić razgovaraće sutra u Beogradu o saradnji Republike Srpske i Srbije, te brojnim zajedničkim projektima, izjavio je danas savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Radovan Kovačević.

    Ističući da između predsjednika Srbije i srpskog člana Predsjedništva BiH postoje izuzetno dobri odnosi, Kovačević je rekao da je činjenica da je Srpska uvijek mogla da računa na Srbiju i da će to tako ostati i u budućnosti.

    “Srpska želi da BiH bude dio otvorenog Balkana, da se krene sa realizacijom auto-puta Beograd-Sarajevo, da se završi most na Rači, da se gradi auto-put Banjaluka-Beograd, da se realizuju nove hidro-elektrane, a ne da nam neko sa strane govori da li mi smijemo da koristimo svoj hidropotencijal ili bilo koji drugi potencijal koji pripada Republici Srpskoj i njenim građanima”, rekao je Kovačević za N1.

    On je konstatovao da je poenta i cilj cijele priče da se nešto što pripada Republici Srpskoj uzme i da se kaže da je to nečije tuđe.

    “E to nije moguće”, poručio je Kovačević.

  • Laktaši postali grad

    Laktaši postali grad

    Narodna skupština RS izglasala je da Laktaši dobiju status Grada, saopšteno je iz Odjeljenja za odnose sa javnošću ove institucije.

    Osim ovog zakona, usvojeni su i Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o socijalnoj zaštiti, Zakon o izmjenama Uredbe sa zakonskom snagom o Kompenzacionom fondu RS, Zakon o dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju, Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreskom postupku RS, i još nekoliko zakona.

    Usvojen je i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjem platnom prometu i Zakon o kulturnim dobrima, uz prihvaćen Zaključak Kluba poslanika PDP.

    Usvojeni su i Nacrt zakona o geološkim istraživanjima, Nacrt zakona o zdravstvenoj zaštiti, Nacrt zakona o zdravstvenoj dokumentaciji i evidencijama u oblasti zdravstva, Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti i Nacrt zakona o osnovnom vaspitanju i obrazovanju koji je upućen u javnu raspravu u trajanju od 30 dana.

  • Žestoka reakcija Ambasade Rusije u BiH

    Iz Ambasade Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini komentarisalu su izjave Kristijana Šmita visokog predstavnika u BiH.

    Uglavnom izbjegavamo da komentarišemo izjave običnih građana, ali ponekad je teško ignorisati izjave državljanina Njemačke Kristijana Šmita. Evo šta on kaže. “Imenovan sam na isti način kao što i moji prethodnici”. Da li je gospodin Šmit ozbiljan? Svi njegovi prethodnici, uključujući i takozvani presedan Kristijan Švarc – Šilinga, su dobili odobrenje Savjeta bezbjednosti UN – naveli su iz Ambasade.

    Dalje dodaju da su svi prethodnici Šmita imenovani za visokog predstavnika konsenzusom članova Upravnog odbora.

    – Osim Kristijana Šmita. Istovremeno smatrati da je pristup Rusije neopravdan znači, po našem mišljenju, biti pod opojnim uticajem atmosfere u Bosni i Hercegovini. Obratili smo pažnju na fudbalsku terminologiju u vokabularu Kristijana Šmita, Ali uostalom, svi razumiju da za suđenje u premijer ligi, što po nivou složenosti Bosne i Hercegovine, treba imati FIFA certifikat. Što na političkom jeziku znači – imati saglasnost Savjeta bezbjednosti UN. Bez toga možete zviždati i pokazivati kartone samo u 10. Bundesligi.

    I još jedna stvar. Za osobu koja sebe zamišlja kao visokog predstavnika, radi poštovanja prema građanima Bosne i Hercegovine, bolje je, sjedeći u kafiću u Berlinu, zamišljati da je Sarajevu. A ne obrnuto – naveli su iz Ambasade Rusije u BiH, prenosi Avaz.

  • Dodik poručuje da Rusija treba da ostane u Savjetu za provođenje mira

    Dodik poručuje da Rusija treba da ostane u Savjetu za provođenje mira

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas da iako smatra da je Savjet za sprovođenje mira PIK nepostojeće tijelo, Rusija treba da ostane u njemu kako bi se čuo glas razuma.

    PIK je samoorganizovano, nepostojeće tijelo. Što se nas tiče, a ni po Dejtonskom sporazumu nema nikakve ingerencije, ono je samonametnuto i korišteno je sa pozicije sile – rekao je Dodik na konferenciji za novinare u Banjaluci i dodao da takav organ nije mogao dati ovlaštenje visokom predstavniku jer nije predviđen Dejtonskom sporazumom, kao ni rezolucijama Savjeta bezbjednosti.

    Dodik podsjeća da se cijeli svijet nalazi u previranju i da je nemoguće predvidjeti kako će se to završiti.

    – Ako me Rusi budu pitali da li da izađu iz toga, bez obzira na moj stav da je to tijelo koje ne treba BiH, mislim da treba da ostane. Veoma je važno da se tu čuje glas protiv protiv nerazuma koji dolazi od onih koji krše Dejtonski sporazum i za sve okrivljuju druge – istakao je Dodik.

    Upitan za prijetnje njegovoj bezbjednosti, srpski član Predsjedništva BiH rekao je da sve zna o tome, ali da nije njegovo da govori.

    – Oni koji kažu da su to gluposti, znači da lažu – rekao je Dodik i dodao da kada kažu da nema ništa od toga, to znači da vrše pregrupisavanje.

    On je dodao da su neki prijatelji koji nisu odavde našli za shodno da obavijeste o tome, na osnovu čega su preduzete mjere za razotkiivanje takvih aktivnosti.

    – Znaće se sve to” – konstatovao je Dodik.

    Prema njegovim riječima, predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija juče je tražio sastanak sa komandantom EUFOR-a o ovome.

    – Iz EUFOR je došlo pitanje na koju temu. Odgovoreno je na temu bezbjednosti funkcionera iz Republike Srpske i oni se više nikada nisu javili. Toliko o tome – zaključio je Dodik.

  • Kristijana Šmita proglasiti nepoželjnom osobom u opštini Pale

    Opštinski odbor SNSD Pale najavio je danas da će Klub odbornika ove političke partije u Skupštini opštine Pale na narednoj sjednici predložiti zaključak da se njemački državljanin Kristijan Šmit proglasi nepoželjnom osobom u opštini Pale.

    Predsjednik Opštinskog odbora SNSD-a Pale Boško Jugović rekao je danas na konferenciji za novinare da ovaj odbor daje punu podršku predsjedniku Republike Srpske Željki Cvijanović i srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku, povodom nedavnog pokušaja Kristijana Šmita da suspenduje Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske.

    – Paljanski odbor SNSD podržava politiku očuvanja interesa Republike Srpske koju sprovode Dodik i Cvijanovićeva, kao i građani Pala, koji su na prethodnim izborima ukazali povjerenje Dodiku i Cvijanovićevoj sa 60 odsto glasova – naveo je Jugović.

    On je dodao da nedavna izjava Kristijana Šmita da će “borba biti određeni maraton” dovoljno govori o njegovom odnosu prema srpskom narodu, te da sam taj cilj njegovog maratona vjerovatno iza sebe ima određenu težinu.

    Jugović je naglasio da je srpskom korpusu potrebno da bude jedinstveniji nego ikada i da nije dobro što se u Narodnoj skupštini Republike Srpske ne mogu braniti vitalni interesi Srpske.

    – Iz tog razloga mi, kao lokalna zajednica, smatramo da je krajnje vrijeme da se podrška pruži predsjedniku Srpske i srpskom članu Predsjedništva BiH – istakao je Jugović.

    Jugović je naglasio da je neophodno da se poruka podrške pošalje iz Pala, u kojima je Republika Srpska i stvorena, te da će Pale uvijek biti na strani zaštite srpskih interesa i Republike Srpske.

    Potpredsjednik Opštinskog odbora SNSD Pale Branko Koroman rekao je da najnoviji udar na Republiku Srpsku predstavlja ponovni pokušaj nametanja strane volje ne uvažavajući pri tom ustavno pravo Republike Srpske da slobodno raspolaže svojom imovinom.

    – I ova Šmitova odluka ima za cilj da uspori i onako teško obezbijeđene investicije koje su jedino u Republici Srpskoj imale prohodnost i da dodatno pogoršaju ekonomsko stanje prevashodno u Srpskoj, a potom i u BiH. Vjerovatno bi kasnije bilo nastavljeno imovinsko razvlašćivanje i prema javnim preduzećima što bi bilo dodatno urušavanje političkog, privrednog i ekonomskog potencijala Republike. Dio međunarodne zajednice nam konstantno govori o budućnosti i integracijama a svojimpostupcima nas vraćaju u prošlost – naglasio je Koroman.

    Koroman poručuje da ovo nije nikakva demokratija, a još manje dobra namjera za nekim prosperitetom, već klasični pokušaj ponižavanja srpskog naroda i obesmišljavanje srpskih žrtava koje su ugrađene u temelje Republike Srpske.

    Član Predsjedništva SNSD- Pale Damjan Škipina rekao je da napadi na predsjednika Srpske Željku Cvijanović i srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika nisu samo napadi na njih personalno, nego i na institucije Republike Srpske i Republiku Srpsku.

    Škipina je rekao da će SNSD u narednom periodu još snažnije ukazivati na ponašanje onih koji račune o svom radu polažu nekim autoritetima na adresama zapadnih ambasada i političkim akterima bošnjačkog Sarajeva.

  • Borenović protiv nametanja odluka mimo institucija

    Borenović protiv nametanja odluka mimo institucija

    Predsjednik PDP-a Branislav Borenović rekao je da je protiv bilo kakvog nametanja odluka mimo institucija u ovoj zemlji, jer to nije dobro i ne doprinosi stabilizaciji unutrašnjih prilika.

    Borenović je istakao da su nametnute odluke visokih predstavnika, pa tako i odluka Kristijana Šmita o obustavi Zakona o nepokretnoj imovini, uvijek prostor za dodatne tenzije i različita tumačenja, sa jedne strane izazivaju osudu, a sa druge podršku.

    “Otvoreno pitanje regulisanja imovine predugo traje i rezultat je slabosti vladajućih struktura, ali i nečinjenja za rješavanje ovog pitanja kroz domaće institucije”, smatra Borenović.

    On je podsjetio da je još 2012. godine potpisan sporazum kojim je definisano rješavanja imovine kroz teritorijalno funkcionalni princip u Parlamentarnoj skupštini BiH i da od tada sve stoji.

    Šmit je prije dva dana rekao da je “obustavio Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti”.